Hrvatska
30. obljetnica: Hrvatska i Slovenija obilježavaju svoju neovisnost
Na današnji dan Hrvatski sabor je donio Odluku od uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Taj da se u Hrvatskoj obilježava kao Dan neovisnosti (spomendan). Istu odluku kao Hrvatska taj je dan donijela i Slovenija te su te dvije države već sutradan priznale jedna drugu kao suverenu.
Međutim, tek tri mjeseca nakon isteka moratorija razdruživanja Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama bivše države Hrvatski je sabor na zasjedanju 8. listopada 1991. proglasio punu neovisnost Republike Hrvatske.
Ovoj odluci hrvatskog sabora prethodio je referendum o hrvatskoj samostalnosti koji održan 19. svibnja 1991. godine. Na tom su referendumu građani Republike Hrvatske odlučivali o budućnosti Hrvatske odgovarajući na dva ponuđena pitanja.
- Jeste li za to da Republika Hrvatska, kao suverena i samostalna država, koja jamči kulturnu autonomiju i sva građanska prava Srbima i pripadnicima drugih nacionalnosti u Hrvatskoj, može stupiti u savez suverenih država s drugim republikama (prema prijedlogu Republike Hrvatske i Republike Slovenije za rješenje državne krize SFRJ)?
Wikicitati „ - Jeste li za to da Republika Hrvatska ostane u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi (prema prijedlogu Republike Srbije i Socijalističke Republike Crne Gore za rješenje državne krize u SFRJ)?
Na oba pitanja su građani Republike Hrvatske mogli odgovoriti sa ZA ili PROTIV.
Na referendum je izašlo 83,56 posto birača. Njih čak 94,17 posto izjasnilo potvrdno na prvo pitanje. Za ostanak Republike Hrvatske u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi, što je bila druga ponuđena opcija, glasalo je tek 1,2 posto birača.
Na sjednici hrvatskog sabora 25. lipnja obratio se i prvi hrvatski predsjednik Dr. Franjo Tuđman. “Mi ne možemo više podržavati život u zajedničkoj državi, u kojoj postoji neprekidna, pritajena i javna agresija, patološka mržnja i zloća prema svemu izvornome hrvatskom. U državnoj zajednici, u kojoj smo suočeni s uzastopnim prijetnjama upotrebe sile, kako one zajedničke, tako i ilegalne u obliku buntovništva i terorizma. Proglašujući samostalnost Hrvatske, mi činimo isto ono što i svi narodi svijeta na putu postizanja svoje neovisnosti i to iz istih, prirodnih i vrhonaravnih razloga. S neskrivenim zadovoljstvom i ponosom obznanjujemo svim republikama i saveznim tijelima SFRJ, objavljujemo cijelom svijetu suverenu volju hrvatskog naroda i svih građana Republike da se današnjim danom Republika Hrvatska proglašava samostalnom i suverenom državom te pozivamo sve vlade i parlamente svih država da prihvate i priznaju čin slobodne odluke hrvatskoga naroda, čin slobode kojim još jedan narod hoće postati punopravnim članom međunarodne zajednice slobodnog svijeta”, rekao je Tuđman.
Prva od općepriznatih zemlja koja je priznala Hrvatsku bio je Island koji je to učinio 19. prosinca 1991. Istog dana je i Njemačka najavila priznanje koje je trebalo stupiti na snagu od 15. siječnja 1992. godine. 13. siječnja Hrvatsku je priznao Vatikan, a 14. siječnja isto je učinio i San Marino. Dana 15. siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo svih 12 tadašnjih članica Europske Unije, te još i Austrija, Kanada, Bugarska, Mađarska, Poljska, Malta, Norveška i Švicarska. Sljedećeg dana uslijedilo je priznanje još zemalja, a do kraja siječnja Hrvatsku su priznale 44 države.
Spomenimo i kako su Hrvatsku prije Islanda priznale Slovenija (26. svibnja 1991.), Litva (30. srpnja 1991), Ukrajina (11. prosinca 1991.) te Latvija (14. prosinca 1992.). Međutim, te su države u to doba i same bile tek djelomično priznate.
Slovenija obilježava Dan državnosti
Dan državnosti u spomen na 25. lipnja obilježava i Slovenija. Središnja proslava Dana državnosti 25. lipnja održat će se u Ljubljani, na Trgu republike pred zgradom parlamenta, a na nju su pozvani i premijeri susjednih država.
Dolazak na svečanu proslavu su potvrdili austrijski, hrvatski i mađarski premijeri, a dolazak talijanskog premijera Marija Draghija još nije posve siguran.
Svečanost pred parlamentom na koju su pozvani i građani počet će u 21 sat, uz prijenos na javnoj televiziji i prigodan kulturni program, a u istoj će prilici biti obilježen i početak drugog predsjedanja Slovenije Vijećem EU-a u drugoj polovici ove godine.
Svečani govornik uz Dan državnosti je predsjednik Borut Pahor, a pozdravne govore s čestitkama imat će i premijeri susjednih država, prema medijima.
Okupljenima na Trgu republike govorit će o preuzimanju predsjedništva Vijeća EU-a premijer Janez Janša i predsjednik Europskog vijeća Charles Michel, piše HRT.
- Sudar kamiona i vozila autoškole; 17-godišnjakinja teško ozlijeđena te helikopterom prebačena u bolnicu
- Beč: Vozač gradskog autobusa izbacio majku i dijete iz autobusa
- Za ovaj posao u Austriji se javilo skoro 12000 kandidata
- Austrija: Najviše stečajeva tvrtki još od 2019
- Gradilišta u Austriji su redovito u fokusu lopova
Hrvatska
Na Jadranu snimljen vrtlog, meterolog tvrdi: “To je tornado”
U zaleđu Tršćanskog zaljeva na sjeveru Jadrana jučer je u poslijepodnevnim satima u blizini granice sa Slovenijom nastao vrtlog, prenosi N1 Slovenija. Za sada nema izvješća o šteti.
Jučer u ranim poslijepodnevnim satima na slovensko-talijanskoj granici nastao je vrtlog. Prema prvim informacijama, krenuo je na kopno u blizini mjesta Milje, a potom je otišao na Jadransko more, gdje se raspao.
Kako javlja tršćanski list Piccolo, oluja nije prouzročila materijalnu štetu ni ugrozila stanovništvo. Intervencija vatrogasaca i lučke kapetanije nije bila potrebna.
Iz talijanske meteorološke agencije Arpa za Piccolo su objasnili da ovakve pojave nisu nimalo rijetke i da su posljedica izrazite nestabilnosti atmosfere.
Područje niskog tlaka zraka, koje vlada u većem dijelu Italije, donijelo je vlažna strujanja u Tršćanski zaljev. “U ovakvim vremenskim uvjetima nekoliko puta godišnje mogu nastati zračni vrtlozi koji se u većini slučajeva razbijaju na moru”, objasnili su talijanski meteorolozi.
Meteorolog Blaž Šter rekao je za N1 da je mali tornado česta pojava duž jadranske obale. “Ovaj se razvio iz pljuska, a atmosfera nije bila posebno nestabilna”, dodao je.
Hrvatska
Austrijski mediji: Cijene u Hrvatskoj ovo ljeto neće tako jako rasti
Hrvatsku 2024. očekuje rekordna sezona. Unatoč rastu cijena, potražnja je već ogromna.
Proljeće je tu i za mnoge će zasluženi odmor uskoro biti pred vratima. Uz Španjolsku i Italiju, Hrvatska je također popularna turistička destinacija europskih turista. Jadranski raj u 2023. ugostio je gotovo 21 milijun turista, uključujući 8,4 milijuna iz Austrije. Upravo su inflacija i promjena valute iz kune u euro u posljednje vrijeme jako utjecali na cijene – koje su porasle oko deset posto.
Ipak, to nije odvratilo turiste. Mnogi i ove godine svoj godišnji odmor žele provesti u Hrvatskoj. Potražnja je već velika i mnogi su kreveti popunjeni.
Očekujemo izvrsnu sezonu, rekao je Nino Dubretić, vlasnik agencije za iznajmljivanje apartmana, u Informativnom dnevniku HRT-a. Govori se o “rekordnoj sezoni” u hrvatskom turizmu. Već za Uskrs bilo je iznenađujuće mnogo gostiju, prenosi Heute.
To će vjerojatno dodatno potaknuti cijene. Turistički stručnjaci predviđaju da porasta kao lani neće biti. Prema riječima Tomislava Feina iz Udruge hrvatskih putničkih agencija, cijene će rasti znatno sporije nego prethodnih godina. Jednako to vidi i Romeo Draghicchio, direktor Hrvatske turističke zajednice: “Cijene će pratiti inflaciju, ali ona je puno umjerenija nego posljednjih godina.”
Prema riječima turističkih stručnjaka, kapaciteti za ljeto na booking platformama već su uvelike iscrpljeni. U najpopularnijim regijama za odmor Istre, Kvarnera i Dalmacije početkom kolovoza bilo bi tek oko 20 posto raspoloživosti.
Hrvatska
Top ljetna odredišta u Europi: Zašto odabrati Hrvatsku?
Dok se ljeto približava, mnogi putnici počinju planirati svoje odmore i tražiti savršeno odredište za bijeg od svakodnevnice. Dok Europa nudi raznolike mogućnosti za ljetovanje, Hrvatska se izdvaja kao jedno od najatraktivnijih odredišta zbog svoje bogate kulturne baštine, prekrasnih plaža i spektakularne prirodne ljepote.
Jadranska obala Hrvatske nudi nevjerojatne prilike za odmor na plaži. Od dubrovačkih zidina do slikovitih plaža na otocima poput Hvara i Brača, posjetitelji mogu uživati u kristalno čistom moru i obilju sunca. Za ljubitelje aktivnog odmora, Hrvatska nudi i razne vodene sportove poput ronjenja, jedrenja i windsurfinga, pružajući nezaboravne avanture uz obalu.
Nije samo obala Hrvatske impresivna; unutrašnjost zemlje krije brojne ljepote koje čekaju da budu istražene. Nacionalni park Plitvička jezera s svojim spektakularnim slapovima i jezerima predstavlja jedno od najpoznatijih prirodnih čuda Europe. Također, posjetitelji mogu istražiti povijesne gradove poput Splita, Zadra i Dubrovnika te se upustiti u bogatu kulturnu i gastronomsku scenu.
Hrvatska također nudi raznolike smještajne mogućnosti koje odgovaraju različitim proračunima i preferencijama putnika. Od luksuznih hotela na obali do tradicionalnih kamenačkih kuća u unutrašnjosti, svatko može pronaći savršeni smještaj za svoj odmor.
Osim toga, Hrvatska je lako dostupna iz cijele Europe, s brojnim letovima i dobrim prometnim poveznicama. Ovo čini Hrvatsku privlačnim odredištem za sve putnike koji traže ljetnu avanturu.
Dakle, ako tražite idealno odredište za ljetovanje ove godine, razmislite o putovanju u Hrvatsku. S bogatstvom prirodnih ljepota, kulturnih atrakcija i sunčanih plaža, Hrvatska pruža nezaboravno iskustvo koje će ostati urezano u sjećanju još dugo nakon povratka kući.
You must be logged in to post a comment Login