Hrvatska
21. obljetnica smrti Franje Tuđmana
Franjo Tuđman je umro 10.12.1999. godine u Zagrebu, a uz sve državničke počasti pokopan je na groblju Mirogoj. Franjo Tuđman bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske te prvi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Ostao je zapamćen kao vrsni povjesničar koji je učinio mnogo za institucionalizaciju povijesne znanosti.
Franjo Tuđman rođen je 14.5.1922. godine u Velikom Trgovišću u obitelji oca Stjepana i majke Justine. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stavova o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ bio je osuđivan i zatvaran. Nakon što je 1967. godine podržao “Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika”, kojom je skupina uglednih znanstvenika definirala razlike između srpskog i hrvatskog jezika, izbačen je iz Saveza komunista Jugoslavije.
Zbog suprotstavljanja službenim stajalištima oko Sporazuma Cvetković – Maček, zatim zbog pitanja o Drugom svjetskom ratu, 1964. godine bio je optužen za buržoasko – nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnom pitanju. Tri godine kasnije zabranjeno mu je predavanje na Sveučilištu i smijenjen je s položaja direktora Instituta. Imao je 45 godina kada je prisilno umirovljen. Tuđman je 1981. godine osuđen na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u periodu od pet godina jer je davao intervjue za njemačku i švedsku televiziju, gdje je govorio o neravnopravnosti SR Hrvatske te preuveličavanju logora Jasenovac.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj u Saboru, Franjo Tuđman je 30.5.1990. godine izabran za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. 22.12.1990. donesen je novi Ustav Republike Hrvatske. Na temelju rezultata referenduma održanog 19.5.1991. godine, građani Hrvatske su odlučili dati podršku Tuđmanu u postizanju samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
Hrvatski je sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti Republike Hrvatske 25.6.1991. godine. Na temelju te odluke Sabor je 8.10.1991. godine raskinuo sve državnopravne odnose sa SFRJ. Europska unija je priznala Hrvatsku 15.1.1992. godine, a već je 22.5. Republika Hrvatska primljena u organizaciju Ujedinjenih naroda.
U kolovozu 1992. godine Franjo Tuđman je već u prvom krugu izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Na drugim predsjedničkim izborima 1997. godine Tuđman je ponovo izabran za predsjednika, a na spomenutoj se poziciji zadržao do svoje smrti.
Posljednji međunarodni istup imao je 28.10.1999. u Vatikanu kod pape Ivana Pavla II. dok je posljednji put u javnosti se pojavio na Svi Svete prilikom polaganja vijenaca.
Kao vrhovni zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’).
Franjo Tuđman pokopan je 13. prosinca na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Pero Bačić I biografija.com
Foto: predsjednik.hr
Austrija
Ryanair ukida letove između Beča i Splita
Irski niskotarifni prijevoznik Ryanair potvrdio je da će ukinuti sezonsku liniju između Beča i Splita nakon završetka ljetne sezone 2025. godine. Odluka dolazi u trenutku kada kompanija povlači još dva zrakoplova iz svoje baze u Beču, navodeći kao glavni razlog visoke poreze i naknade koje propisuje austrijska vlada.
Tijekom ljeta 2025. Ryanair je održavao tri leta tjedno između Beča i Splita, a ranije je već ukinuo i dvotjednu liniju Beč – Rijeka. Unatoč tome, prijevoznik će i dalje zadržati letove iz Beča za Dubrovnik, Zadar i Pulu, što znači da Hrvatska neće potpuno izgubiti Ryanair-ovu prisutnost na austrijskom tržištu.
U priopćenju koje prenosi Ex-Yu Aviation News, kompanija je oštro kritizirala austrijsku vladu, tvrdeći da je visok porez na zrakoplovne putnike – čak 12 eura po osobi – jedan od najviših u Europi, čime se Austrija čini “potpuno nekonkurentnom” u odnosu na druge zemlje Europske unije.
“Austrijsko tržište zračnog prometa kolabira zbog štetnog zrakoplovnog poreza. Dok zemlje poput Švedske, Mađarske, Slovačke i Italije smanjuju troškove kako bi potaknule promet i turizam, Austrija ide u suprotnom smjeru”, poručili su iz Ryanaira.
Tvrtka upozorava da posljedice već osjećaju svi glavni prijevoznici: Ryanair je morao smanjiti broj zrakoplova u Beču, a Wizz Air, Level i easyJet već su zatvorili svoje baze u austrijskoj prijestolnici. Čak je i Lufthansa najavila smanjenje flote Austrian Airlinesa za deset zrakoplova.
Ryanair stoga apelira na austrijsku vladu da “hitno ukine neuspjeli porez na zrakoplovstvo i smanji previsoke naknade bečke zračne luke” ako želi spasiti turizam, promet i tisuće radnih mjesta.
Unatoč gubicima na bečkoj ruti, Ryanair je potvrdio da ostaje snažno prisutan na hrvatskom tržištu, gdje se očekuje rekordan broj letova prema obalnim destinacijama u sezoni 2026. godine.
Hrvati u iseljeništvu
Hrvatska vraća vojni rok – vojni rok morat će služiti i dijaspora
Veliko uzbuđenje među Hrvatima diljem svijeta: svi koji imaju hrvatsko državljanstvo, bez obzira žive li u Zagrebu, Sydneyu, Torontu ili Stuttgartu, vojni su obveznici!
Informaciju je prvo prenijela australska zajednica Hrvata, nakon čega je Ministarstvo obrane RH (MORH) potvrdilo – odluka se odnosi na sve 19-godišnjake s hrvatskom putovnicom.
Dijaspora mora u vojnu evidenciju
Prema važećem zakonu, svi mladići s hrvatskim ili dvojnim državljanstvom moraju se javiti veleposlanstvu ili konzulatu kako bi bili uvedeni u vojnu evidenciju. Ako dobiju poziv za obuku, morat će odlučiti: odraditi vojni rok ili platiti kaznu.
MORH napominje da vojno osposobljavanje nije kazna, već obveza propisana zakonom. Oni koji žive u inozemstvu mogu biti oslobođeni služenja u Hrvatskoj, ali samo ako vojni rok odrade u zemlji u kojoj žive.
Kazne za one koji se ne odazovu
Iz Ministarstva pojašnjavaju da neodazivanje pozivu bez opravdanog razloga nije kazneno djelo, ali jest prekršaj koji se novčano kažnjava od 250 do 1.320 eura.
No, saborski zastupnik Marin Živković (Možemo!) tvrdi da kazne ne staju samo na tome:
„Ako se netko ne odazove, plati kaznu i misli da je time riješio stvar – vara se. On i dalje ostaje vojni obveznik. Nakon nekoliko izostanaka, policija može doći po njega, a u krajnjem slučaju slijedi i kazneni postupak“, upozorio je Živković za Dnevnik.hr.
Najavljena ustavna tužba
Zbog mogućeg kršenja prava građana s dvojnim državljanstvom, iz oporbenih redova već se najavljuje ustavna tužba. No, iz MORH-a poručuju da je zakon jasan – „svi hrvatski državljani, neovisno o tome gdje žive, vojni su obveznici“.
Hrvatska
Pakleni napad na policajku u Zagrebu: Marokanac je brutalno tukao glavom o zid, vikao ‘Niste policija, vi ste mafija’
Na zagrebačkom Autobusnom kolodvoru, u policijskoj prostoriji, dogodio se brutalni napad na mladu policajku. 32-godišnji Marokanac, koji je u Hrvatskoj bez važećih dokumenata i na kojeg je raspisana međunarodna tjeralica, fizički je napao službenicu.
Policajka je tog 29. lipnja obavljala samostalnu smjenu kada je zamijetila sumnjivu osobu bez isprava. Nakon što je zatražila njegove podatke, muškarac ju je iznenada udario šakom u glavu, a potom je više puta udarao glavom o zid, hvatao za kosu i povlačio.
U pokušaju obrane uspjela mu je zadati nekoliko udaraca, ali je napadač nastavio s nasiljem i čak ju je izvukao iz prostorije. Srećom, u tom je trenutku naišla čistačica koja je počela vrištati, što je natjeralo napadača da pobjegne.
Policajka je završila u bolnici, a muškarac je ubrzo uhvaćen. Istraga je u tijeku, a zbog napada prijeti mu do pet godina zatvora. Policija ga opisuje kao opasnog.
