Hrvatska
21. obljetnica smrti Franje Tuđmana
Franjo Tuđman je umro 10.12.1999. godine u Zagrebu, a uz sve državničke počasti pokopan je na groblju Mirogoj. Franjo Tuđman bio je prvi predsjednik Republike Hrvatske te prvi predsjednik Hrvatske demokratske zajednice. Ostao je zapamćen kao vrsni povjesničar koji je učinio mnogo za institucionalizaciju povijesne znanosti.
Franjo Tuđman rođen je 14.5.1922. godine u Velikom Trgovišću u obitelji oca Stjepana i majke Justine. Tijekom Drugog svjetskog rata bio je aktivni sudionik antifašističkog pokreta, a zbog stavova o hrvatskom nacionalnom pitanju u SFRJ bio je osuđivan i zatvaran. Nakon što je 1967. godine podržao “Deklaraciju o nazivu i položaju hrvatskog jezika”, kojom je skupina uglednih znanstvenika definirala razlike između srpskog i hrvatskog jezika, izbačen je iz Saveza komunista Jugoslavije.
Zbog suprotstavljanja službenim stajalištima oko Sporazuma Cvetković – Maček, zatim zbog pitanja o Drugom svjetskom ratu, 1964. godine bio je optužen za buržoasko – nacionalističko skretanje u pristupu nacionalnom pitanju. Tri godine kasnije zabranjeno mu je predavanje na Sveučilištu i smijenjen je s položaja direktora Instituta. Imao je 45 godina kada je prisilno umirovljen. Tuđman je 1981. godine osuđen na tri godine zatvora i zabranu javnog djelovanja u periodu od pet godina jer je davao intervjue za njemačku i švedsku televiziju, gdje je govorio o neravnopravnosti SR Hrvatske te preuveličavanju logora Jasenovac.
Nakon pobjede HDZ-a na prvim demokratskim izborima u Hrvatskoj u Saboru, Franjo Tuđman je 30.5.1990. godine izabran za predsjednika Predsjedništva Socijalističke Republike Hrvatske. 22.12.1990. donesen je novi Ustav Republike Hrvatske. Na temelju rezultata referenduma održanog 19.5.1991. godine, građani Hrvatske su odlučili dati podršku Tuđmanu u postizanju samostalne i demokratske Republike Hrvatske.
Hrvatski je sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti Republike Hrvatske 25.6.1991. godine. Na temelju te odluke Sabor je 8.10.1991. godine raskinuo sve državnopravne odnose sa SFRJ. Europska unija je priznala Hrvatsku 15.1.1992. godine, a već je 22.5. Republika Hrvatska primljena u organizaciju Ujedinjenih naroda.
U kolovozu 1992. godine Franjo Tuđman je već u prvom krugu izabran za predsjednika Republike Hrvatske. Na drugim predsjedničkim izborima 1997. godine Tuđman je ponovo izabran za predsjednika, a na spomenutoj se poziciji zadržao do svoje smrti.
Posljednji međunarodni istup imao je 28.10.1999. u Vatikanu kod pape Ivana Pavla II. dok je posljednji put u javnosti se pojavio na Svi Svete prilikom polaganja vijenaca.
Kao vrhovni zapovjednik Hrvatskih oružanih snaga predvodio je vojne operacije oslobođenja Maslenice, Novskog Ždrila, Zemunika i brane Peruča 1994. godine te vojno-redarstvene akcije u kojima su 1995. godine oslobođena okupirana područja zapadne Slavonije (operacija ‘Bljesak’) te Dalmacije, Like, Banovine i Korduna (operacija ‘Oluja’).
Franjo Tuđman pokopan je 13. prosinca na zagrebačkom groblju Mirogoj.
Pero Bačić I biografija.com
Foto: predsjednik.hr
Hrvatska
Majstori im uništili stan u srcu Zadra, šteta je preko 5000 eura
Daniela Perica, dizajnerica interijera i vlasnica tvrtke DP Interijer iz Vodica o čijim zanimljivim projektima uređenja interijera smo već ranije u nekoliko navrata pisali, ovaj put je pozornost privukla jednom malo drugačijom situacijom. Iako su ovakve priče svojstvene stranim medijima i mi ih često prenosimo, prvenstveno zbog pažnje koju su privukli na društvenim mrežama, a potom i zbog samog sadržaja koji nam nažalost nikome nije stran, ali se zaprao o njemu jako malo priča, ovaj put vam donosimo priču iz vašeg “susjedstva”.
Muke po majstorima su postala naša svakodnevica i malo je onih koji nemaju neku sramotnu priču kada je u pitanju uređenje doma. Počevši od postavljanja cijevi, struje do onog obično najriskantnijeg dijela, a to je postavljanje keramike ili podova. Daniela je ovom prilikom na svojim društvenim mrežama odlučila pokazati što se njoj dogodilo, a nama je detaljnije ispričala cijelu priču, piše jutarnji list.
@dp_interijeri KAKO NAM JE KERAMIČAR UNIŠTIO STAN!!! #pločice #postavljanjeplocica #keramicar #kronike ♬ Motivational – Vioo Sound
– Projekt na kojem radimo je kompletna adaptacija stana. Radi se o stanu u starogradnji u samom srcu Zadra. S izvođačem radova smo prije ovoga odradili jedan manji projekt i sve je bilo u redu. Upravo iz tog razloga izvođača nismo nadgledali cijelo vrijeme, a u konačnici smo imali što vidjeti. Nakon što smo pozvali druge majstore da poprave štetu njihova je pretpostavka bila da u procesu postavljanja keramike u kupaonici nije stavljena impregnacija na zidove, ali i na onaj dio na kojem je postavljena nije bio ispravan način na koji se lijepe pločice (potrebno je ljepilom namazati i pločicu i zid/pod), nikako se nije smjelo ljepilo nanositi u kuglama, pogotovo na podu jer tako ostaju prazni dijelovi na koje kad bi nešto palo pločica puca – objasnila nam je Daniela.
Saznajemo još od Daniele kako je ukupna šteta bila 5000 eura za sve troškove (vađenje pločica, štemanje, novi knauf na zidovima, odvoz šute, novi materija i nove pločice) koje je u konačnici podmirio izvođač. Dok će se financijska šteta za klijenta očitovati kroz gubitak od potencijalnog najma, a vremenski je projekt unazađen mjesec i pol dana.
Video koji je dizajnerica podijelila na svom TikTok profilu postao je viralan i prikupio preko 500 000 pregleda.
Hrvatska
Vlasnici ovih vozila u Hrvatskoj trebali bi se javiti trgovcu
Državni inspektorat ovog je tjedna objavio je nekoliko obavijesti o tome da su u nekim vozilima uočene određene poteškoće i nedostatci te bi se vlasnici trebali javiti trgovcima kod kojih su kupili svoja vozila.
Osobna vozila / kombi Eos, Golf, Golf Plus, Golf Cabrio, Sharan, Passat CC, Passat, Polo, Fox, Vivo Classic, Crafter
Kada se zračni jastuk vozača aktivira, kvar u generatoru plina zračnog jastuka može dovesti do nekontroliranog napuhavanja i oslobađanja metalnih fragmenata, što može uzrokovati ozljede putnika.
Iz DIRH-a poručuju vlasnicima da se jave trgovcu kod kojeg su kupili vozila. Više detalja o vozilima možete pogledati OVDJE.
Motocikli CBR600RA/RR, CBR1000RA/RR/S1/S2, GL1800/BD/B/DA
Zbog promjene metode izrade impelera pumpe goriva, gustoća impelera je smanjena. Preveliko skupljanje tijkom procesa sušenja je razlog što se impeler iskrivljuje, pa dolazi do pucanja površinskog sloja.
Naslon za glavu na prednjem desnom sjedalu može biti deformiran i savijen prema naprijed, te ukoliko dođe do sudara neće adekvatno zaštititi putnike.
Vlasnici vozila trebaju se obratiti trgovcu kod kojeg su kupili vozila, a više detalja o vozilima možete pogledati OVDJE.
Hrvatska
Sastanak predsjednika u Sloveniji: Slovenci pozvali na ukidanje granica
Predsjednici Sloveniji susjednih zemalja, među njima i hrvatski Zoran Milanović, okupili su se u Brdu kod Kranja kako bi obilježili dvadesetu obljetnicu članstva Slovenije u Europskoj uniji.
Osim Milanovića, slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar okupila je u Brdu kod Kranja kolege iz Austrije, Italije i Mađarske – Alexandera Van der Bellena, Sergia Mattarellu i Tamasa Sulyokoa.
Proširenje Unije u njezinu je strateškom, ali i sigurnosnom interesu, složili su se sudionici sastanka na vrhu u Brdu kod Kranja u povodu 20. obljetnice slovenskog članstva u Europskoj uniji.
– Proširenje je važno. Proširenje znači veliku transformacijsku moć. Mi smo predsjednici država koje podupiru ulazak država zapadnog Balkana u Europsku uniju, uključujući Moldaviju i Gruziju, rekla je slovenska predsjednica Nataša Pirc Musar. Slovenija će tim zemljama i dalje nastaviti pružati pomoć, dodala je Pirc Musar.
Austrijski predsjednik Alexander Van der Bellen je podsjetio na usvajanje “povijesnih odluka o početku pregovora s Bosnom i Hercegovinom, Ukrajinom i Moldavijom”.
– Austrija podupire te odluke. Imamo svoj jasan strateški interes, a to je daljnje proširenje Europske unije. Prije svega mislim na države zapadnog Balkana, one su naše susjede. Isto tako je naš sigurnosni interes da one uđu u Uniju. Mislim da smo na pravom putu, rekao je austrijski predsjednik.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović je rekao da nije sve u ispunjenju kriterija, nego da je nažalost puno i previše toga u politici, zbog čega države poput Albanije, Sjeverne Makedonije i Crne Gore nisu otvorile nijedno poglavlje.
– Tu je i Srbija koja se mora odlučiti definitivno gdje politički, vrijednosno i strukturno pripada. Međutim, sve te države zajedno imaju nominalni BDP manji nego Hrvatska i Slovenija zajedno. Dakle, to je u ekonomskom smislu malen izazov i malena glavobolja za nekoga tko bi htio naći rješenje. Ali očito ne želi i za to ne možemo kriviti ni Kinu ni Rusiju. To je naš problem. Netko to zaustavlja, kazao je Milanović.
Milanović je rekao da Unija mora pronaći “nekakav put razuma da se zadovoljimo nečim što je dobro za sve nas, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, a one koji tu nisu, to je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti jer EU nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”.
Sergio Mattarella, predsjednik Italije, podsjetio je da je Slovenija postala članica Europske unije zajedno s devet drugih zemalja 2004. godine.
– Ako želimo i dalje graditi mir, trebamo završiti europski projekt. Danas je to važnije nego ikada prije. Osobito kada govorimo o državama zapadnog Balkana, koje već 20 godina čekaju na ulazak. Naravno, ne zaboravljamo Ukrajinu, Moldaviju i Gruziju, poručio je Mattarella, dodavši da je sretan što se slovenska predsjednica zauzima za punu provedbu ‘šengena’.
Naime, Pirc Musar je pozvala sve vlade susjednih zemalja Slovenije da zajedno s njom ukinu kontrole na granicama.
– Šengenski režim je veliko postignuće u Europskoj uniji i kod nas, u ovoj regiji, ta je otvorenost granica jedna od glavnih prednosti, istaknula je slovenska predsjednica.
Milanović je također rekao da je za otvorene granice između Hrvatske i Slovenije i svih drugih sudionica i članica šengenskog prostora.
– Međutim, ‘šengen’ je jako delikatna struktura i potrebno je da samo malo puhne vjetar i da se svi prehlade i to se upravo dogodilo. Slovenija je reagirala na način da je zatvorila granice. Iskreno, razumijem, ne osuđujem, ali moramo se vratiti na tvorničke postavke ‘šengena’, a to je da se slobodno putuje, poručio je Milanović.
Slovenska vlada u prosincu je donijela uredbu po kojoj se za šest mjeseci produžuje kontrola na granicama s Hrvatskom i Mađarskom. Slovenska granična kontrola trajat će do 22. lipnja 2024.
Mađarski predsjednik Tamas Sulyoko je također rekao da je njegova zemlja predana proširenju Unije te da želi “omogućiti što više pregovora o pridruživanju, što prije to bude moguće”.
Hrvatski predsjednik Zoran Milanović rekao je kako je veliko zadovoljstvo biti u društvu ljudi čije države i Hrvatska imaju uzorne i odlične odnose i tome u dobroj mjeri treba zahvaliti članstvu u EU-u.
– Odnose Hrvatske sa Slovenijom, našim domaćinom, mogu ocijeniti kao izvanredne, odlične u zadnje vrijeme, zadnjih godina, a što se tiče stava hrvatskih ljudi o EU-u, ne mogu govoriti u ime svih, ali sve ukazuje na to da su ljudi zadovoljni EU-om, da im je tamo OK, da je Hrvatska imala svakako korisno članstvo u EU-u, ali nažalost nije iskoristila ni blizu dovoljno koliko je mogla iskoristiti, a moramo iskoristiti jer ćemo se uskoro naći u onom društvu država koje više ne dobivaju nego daju, rekao je.
Istaknuo je kako Hrvatsku ne vidi kao nekoga tko stoji i tko je statičan, nego nekoga tko napreduje cijelo vrijeme.
– Europska unija je jedan jedinstven prostor i vrijednosti, ali nikako ne jedna uniforma i nikako ne jedan režim postrojavanja. Europsku uniju čine u velikoj mjeri nacionalne države, stari identiteti, narodi i nacije, transformirani u nacije koje postoje jako dugo. I to je nešto što ne samo da se ne može, nitko to ni ne želi izbrisati. I zato kad govorimo, kad netko govori da bi Europska unija možda trebala govoriti jednim glasom, onda treba definirati čije su to glasnice, čija je to glava, jer mislim da to nije realno. I mislim da u jednom trenutku moramo mi sami odrediti koliko je dovoljno jer mantra “ever closer union” je, recimo, jednu staru, prastaru demokraciju, najstariju od svih, britansku demokraciju, izgurala iz Europske unije, barem to oni tako kažu, a ja iz iskustva znam da to tako u velikoj mjeri jest, rekao je Milanović te dodao da moramo naći nekakav srednji put razuma “da se s nečim što je dobro za sve nas zadovoljimo, da pokušamo u svoje društvo dovesti one koji su nam tu blizu, a to su države zapadnog Balkana, uglavnom bivše Jugoslavije, ali ne samo bivše Jugoslavije, a one koji to nisu, tu je već nešto što, bojim se, nadilazi naše mogućnosti, jer Europska unija nije Sjedinjene Američke Države, nije Peking”, rekao je.
