Panorama
Znate li koliki treba biti tlak u zimskim gumama? – ovo može biti jako opasno
Bliži nam se 15. studeni, a s njim i obveza zimske opreme, odnosno zimskih guma na automobilima. No profil na zimskim gumama nije jedino na što trebate obratiti pozornost. Tlak je također od ključne važnosti za sigurnost i životni vijek guma.
Ako tlak nije ispravan, gume se brže troše, pa ih vlasnik automobila mora češće mijenjati. Ali koji je odgovarajući pritisak?
To ćete morati sami provjeriti na svom automobilu jer se propisane vrijednosti razlikuju od vozila do vozila. Odgovarajući tlak ovisi o težini automobila, njegovom opterećenju, ali i o samim gumama.
Podaci o ispravnom tlaku nalaze se ispisane na gumama ili u unutrašnjosti automobila. Obično je napisano na stupu između vozačevog sjedala i vrata, s unutarnje strane poklopca rezervoara za gorivo ili lijevo od kvačila. Ukoliko informacije ne pronađete ni na jednom od navedenih mjesta, sigurno ćete ih pronaći u uputama za upotrebu automobila, piše N1.
Tlak zraka treba često provjeravati jer se mijenja zbog raznih čimbenika. Osim već spomenutog opterećenja i težine vozila, na to mogu utjecati i temperatura, starost guma i učestalost vožnje.
U idealnom slučaju, stanje napunjenosti treba provjeriti svaki put kada se spremnik goriva napuni, tj. jednom do dva puta mjesečno.
Što ako je tlak prenizak?
Ako se tlak ne provjeri, najčešće se dogodi da je prenizak. Time se povećava kontaktna površina gume s cestom, a posljedično i otpor kotrljanja. To u konačnici rezultira većom potrošnjom goriva. Narušava se i stabilnost vozila u vožnji, a pri velikim brzinama posljedice mogu biti tragične.
Put kočenja je također produžen, guma može puknuti tijekom vožnje.
Što ako je tlak previsok?
Još opasniji od niskog tlaka je visoki tlak. U tom slučaju smanjuje se površina gume s površinom ceste. To također smanjuje otpor kotrljanja i potrošnju goriva, ali istovremeno značajno povećava trošenje guma.
Put kočenja je duži, vozilo brže klizi u zavojima zbog slabijeg prianjanja, a rizik od akvaplaninga se povećava.
Za većinu guma ispravan tlak je između 2 i 2,4 bara. Podaci vrijede tijekom cijele godine, bez obzira na to imate li na vozilu zimske ili ljetne gume. Gume je potrebno češće puniti zimi. Uvjerenje da su malo praznije gume sigurnije u zimskim uvjetima nije točno.
Zanimljivosti
Marijanu i Dragana, brata i sestru iz Zenice, jedan klik na Facebooku spojio nakon 57 godina
Poslije punih 57 godina jedan znatiželjni klik mišem na Facebook opciju “Poznaješ li ove ljude” povezao je brata i sestru Marijanu i Dragana, piše Slobodna Dalmacija. Cijela situacija, da priča dodatno dobije na čaroliji, odvila se na ovoj društvenoj mreži dan uoči prošle Badnje večeri prije šest godina, pa je ovo dvoje rođenih Zeničana, koji su gotovo cijeli život znali jedno za drugo, ali se nikad nisu sreli, dobilo najbolji dar za Božić.
– Vrlo brzo nakon mog rođenja roditelji su se rastali, razloge ne znam, ali donesen sam već kao beba u selo Živinice južno od Tuzle, gdje se moja majka Šefika našla s jednim finim čovjekom Družianijem Kletom, koji me othranio i prihvatio kao svoga. Imao sam lijepo djetinjstvo, ali uvijek me kopkalo zbog čega svi u kući imaju isto prezime, a ja sam jedini Škvara. Takva su bila vremena, nitko se nije smio puno raspitivati – rekao je Dragan u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju prije šest godina.
Kako je kazao tom prilikom, tek 1961. godine, kao dječak od 11 godina, čuo je kako ima devet godina mlađu sestru. Otkrila mu je to tetka koja je živjela u Zenici, gdje bi ponekad odlazio na vikende, piše večernji.ba.
– Zove ona mene kad sam pošao kući. Mislim, dat će mi čokoladu ili neku sitnicu, kad ona kaže: “Sine, imaš sestru Marijanu kojoj su sada dvije godine.” Da sam znao što me u životu čeka, pitao bih za detalje, ali u ono doba djeca nisu smjela postavljati puno pitanja.
Godine su prolazile, a koga god bih pitao, nije mi znao kazati gdje je Marijana ili kako doći do nje – govori Dragan, kojeg je posao poslije odveo u Austriju, gdje je u Klagenfurtu sreo i oca, ali mu nikad nije spomenuo sestru, a on nije imao snage pitati ga.
Marijani je pak informaciju o bratu otkrila majka kad je imala 10 godina.
– Po tko zna koji put listala sam obiteljske fotografije u albumu, ali ovog puta pozornost mi je privukla jedna na kojoj se nalazio meni nepoznat dječak od oko pet godina, a iza koje je pisalo “Dragan”.
Pitala sam mamu tko je to, a ona mi je otvoreno priznala kako taj dječak i ja imamo istog oca, ali da nema nikakvih informacija gdje se nalazi – priča Marijana, koja se upravo kao i Dragan tijekom života često raspitivala za brata kod poznanika u Zenici, koji bi mogli znati više, ali nitko joj nije davao korisne informacije.
Sudbonosni klik
Prošao je za oboje dobar dio životnog vijeka, no tek je moderna tehnologija omogućila da se prvi put zagrle.
– Stigla računala, pa i taj Facebook. Svi su ga otvorili pa rekoh – i ja ću. Tražio sam sestru, ali bio sam siguran kako je neću naći po imenu jer se sigurno udala.
I jednog dana ponudi mi se opcija “Poznajete li ove ljude”. Malo gledam i pozornost mi privuče profil pod imenom Zana Tadić. Ne znam tko je to, mlada djevojka je u pitanju, ali znam da mnogo Tadića živi oko mene u Zenici.
Dodam je za prijatelja, ali bilo mi je nezgodno pisati joj jer je mlađa osoba, znate što se sve događa po internetu – prisjeća se Dragan trenutaka koji su prethodili sudbonosnoj poruci koja mu je stigla već nakon nekoliko sati: “Čika Dragane, moja majka se djevojački prezivala kao vi, a ima i brata kojemu je ime Dragan.” Bila je to Marijanina kći.
– Grlo mi se osušilo, odem se napiti vode, hvata me nervoza. Ali pomislim – sumnjivo mi je sve to, možda se netko igra sa mnom. Kad kaže ona: “Mama živi prekoputa, zovnut ću je da dođe.”
Nakon nekoliko minuta gospođa piše i pita jesam li ja Dragan i govori kako je ona udana za Tadića, ali joj je djevojačko prezime Škvara. I nakon nekoliko minuta šalje mi fotografiju.
Na njoj moj otac u mlađim danima – prisjeća se “pronađeni brat”.
Prvi susret oči u oči
– Ako je ovo i tvoj otac, onda smo brat i sestra – napisala mu je Marijana. Usljedili su intenzivni telefonski razgovori i planiranje susreta jer trebalo je nadoknaditi sve propuštene godine.
– Prvi telefonski razgovor bio je težak, nikako se nisam mogla osloboditi ni početi pričati.
Kad sam počela više pisati i razgovarati, bilo mi je predivno i jedva sam čekala da se vidimo, srcu mi je odmah prirastao – govori za Slobodnu Dalmaciju Marijana, koja je bila “zatočena” u Njemačkoj jer ju je nakon operacije kuka čekala operacija kralježnice, pa je Dragan bio taj koji je morao na put.
Ali on je bio bacio putovnicu jer se zarekao kako više neće napustiti Bosnu i Hercegovinu, no u ovom slučaju, kako kaže, krenuo bi i pješice.
Konačno, brat i sestra susreli su se nakon 57 godina, prije nekoliko tjedana u Freiburgu.
– Dođem do vrata, a gleda ona u mene kao u kip, potpuno u šoku – priča Dragan.
– Nikad ga nisam vidjela osim na jednoj fotografiji kad je bio dijete od pet godina. Ali u tom trenutku vidjela sam sliku svoga oca pred sobom – ispričala je Marijana tom prilikom.
– Riječima to ne mogu opisati. Ako sam ikada imao strah u životu, u tom trenutku neka blagost me je prošla, zaplakao sam.
Kad nemaš novca u džepu, svaki novčić ti je kao dobitak na lotu. Bio je ovo prst sudbine, zvali vi to Bog ili kako god, sto puta sam se uvejrio da postoji neka viša sila.
Zahvalan sam mu jer su u tom trenutku sve moje brige bile kao rukom odnesene – zaključio je Dragan na kraju razgovora.
Priča datira iz 2018. godine.
Panorama
Sutra Cro Vienna ‘Božićna večer’ uz legendarnog Tonija Cetinskog
Kao i svake godine dosad, studeni u Beču rezerviran je za sada već legendarnu “Božićnu večer” nogometnog kluba SK Cro Vienna. Božićna zabava i ove godine se održava u Casablanci, 25. studenog. Specijalni gost je legendarni hrvatski izvođač Toni Cetinski uz kojeg je zagarantirana dobra zabava.
Zabava počinje već od 19 sati, a uz Tonija Cetinskog goste će zabavljati i Antonio Krištofić i Božidarka-Matija Čerina s bendom. Zabava je dakle – zagarantirana.
Panorama
Božićni sajmovi ili tržnice i ove godine donese radost građanima i turistima Beča
Od polovice studenog svečano ulično osvjetljenje i mnoge za ovo vrijeme tipične božićne tržnice (“Adventmärkte”, “Weihnachtsmärkte” ili “Christkindlmärkte”) doprinose predbožićnoj atmosferi.
Christkindlmarkt na Rathausplatzu / Wiener Christkindlmarkt je najveća i najpoznatija tržnica.
Božićna tržnica na Spittelbergu / Weihnachtsmarkt am Spittelberg nudi ugodnu bidermeier-atmosferu. Tamo Bečani rado dolaze popiti svoj “after work” punč.
Osobito su omiljene božićne tržnice pred povijesnim zgradama. U njih se ubraja “Božićno selo” / Weihnachtsdorf na Maria-Theresien-Platzu između Muzeja povijesne umjetnosti i Muzeja prirodnih znanosti, božićna tržnica pred dvorcem Schönbrunn / Kultur- und Weihnachtsmarkt Schloss Schönbrunn i “Božićno selo” pred dvorcem Belvedere / Weihnachtsdorf Schloss Belvedere. Za one koji vole mirniju atmosferu pogodne su “Starobečka božićna tržnica” na Freyungu / Altwiener Christkindlmarkt auf der Freyung te božićna tržnica am Hof / Weihnachtsmarkt am Hof.
Božićna tržnica na Karlsplatzu / Weihnachtsmarkt am Karlsplatz pod nazivom “Art Advent” nudi izvrstan program prvenstveno ljubiteljima umjetnosti. “Božićno selo” / Weihnachtsdorf Unicampus/Altes AKH i manifestacija “Zima u Muzejskoj četvrti” / “Winter im MQ” osobito su omiljeni među studentima.
Sve informacije o bečkim božićnim tržnicama / Informationen zu Wiener Weihnachtsmärkten kao i njihovo radno vrijeme možete pogledati na ovoj poveznici.