Prihodovni položaj žena u Austriji gotovo da se nije popravio. U 2020. godini žene su bruto u privatnom sektoru zarađivale gotovo petinu (18,9 posto) po satu manje od svojih muških kolega. To pokazuju podaci Statističkog zavoda Austrije. Uostalom, 2010. godine razlika u plaćama među spolovima i dalje je iznosila 24,0 posto.

U EU Austrija je još uvijek jedan od negativnih predvodnika. Samo je u Latviji i Estoniji rodna razlika u plaćama 2020. bila još veća. Prosjek EU ove godine iznosio je 13,0 posto. Rodni jaz u plaćama najmanji je bio u Luksemburgu (0,7 posto), Rumunjskoj (2,4 posto) i Sloveniji (3,1 posto).

Razina obrazovanja i krize na tržištu rada mogu utjecati na rodnu razliku u plaćama. “Kad bi se radilo isključivo o formalnom obrazovanju, žene bi već morale zarađivati ​​više od muškaraca”, poručili su iz Statističkog zavoda Austrije. U 2010. godini 16,2 posto zaposlenih žena i 14,1 posto muškaraca imalo je VSS. U 2020. već je bilo 24,1 posto žena i 18,9 posto muškaraca.

Tijekom pandemije promjena višeg prosječnog dohotka muškaraca zaostajala je za onom kod žena, navodi Statistički zavod Austrije. Rodni jaz u plaćama tako se smanjio za 1 postotni bod s 19,9 posto u 2019. na 18,9 posto u 2020. godini. To je više nego u gospodarskoj i financijskoj krizi 2008./2009. s 0,8 postotnih bodova i dvostruko više od prosjeka od 0,5 postotnih bodova godišnje u proteklih deset godina.

Prema statističkim podacima, razlozi za to leže u različitim strukturama tržišta rada. Industrija smještaja i ugostiteljstva u kojoj dominiraju žene najviše je pogođena krizom. Zbog niske razine plaća ovdje su izgubljeni posebno slabo plaćeni poslovi, što znači da je na tržištu rada ostalo relativno više žena s boljim primanjima.

Istodobno, sveukupno se tijekom krize radilo manje prekovremeno, što je više pogađalo muškarce nego žene. Osim toga, skraćeno radno vrijeme privremeno je dovelo do gubitka plaća u pogođenim sektorima.

U prvoj godini pandemije, 2020., zaposlenost je pala i za žene i za muškarce, dok je nezaposlenost porasla. Na temelju svih zaposlenih osoba u dobi od 15 do 64 godine, stopa zaposlenosti žena pala je za 0,8 postotnih bodova na 68,3 posto od 2019. do 2020. godine, dok je stopa zaposlenosti muškaraca pala za 1,5 postotnih bodova na 76,5 posto.

Prema nacionalnoj definiciji, 9,7 posto žena (porast za 2,6 postotnih bodova) i 10,1 posto muškaraca (porast za 2,5 postotna boda) bilo je nezaposleno 2020. godine. Broj nezaposlenih među ženama (plus 37,9 posto) povećan je više nego među muškarcima (plus 34,4 posto).

Nepuno radno vrijeme još uvijek pretežno rade žene. Stopa nepunog radnog vremena u 2020. godini za žene je iznosila u prosjeku 47,3 posto i neznatno je pala za 0,4 postotna boda u odnosu na prethodnu godinu. Za muškarce je stopa s nepunim radnim vremenom bila samo 10,7 posto u 2020., odnosno nepromijenjena u odnosu na razine prije krize.

“Posao na nepuno radno vrijeme dominantan je oblik zapošljavanja, posebno za žene s djecom mlađom od 15 godina, kako bi se uskladile obveze skrbi i zaposlenja”, navodi Statistički zavod Austrije. Stopa nepunog radnog vremena 2020. godine za žene u dobi od 25 do 49 godina s djecom mlađom od 15 godina iznosila je 72,8 posto. Stopa nepunog radnog vremena za muškarce s djecom mlađom od 15 godina, s druge strane, iznosila je samo 6,9 ​​posto, što je niže od prosjeka svih muškaraca koji rade nepuno radno vrijeme.

Razlike na tržištu rada očituju se i u visini mirovina. Mjesečne starosne mirovine za žene bile su u prosjeku za 42,1 posto niže od onih za muškarce. Prema podacima krovne organizacije ustanova socijalne sigurnosti, prosječna starosna mirovina za žene u 2020. godini iznosila je 1219 eura, a za muškarce 2104 eura bruto mjesečno.