Sve veći broj automobila u Austriji biva zaplijenjen zbog teških prekoračenja brzine. Ova mjera izaziva brojne rasprave, a sada se njome bavi i Ustavni sud, koji ispituje njezinu ustavnost.
Od 1. ožujka 2024. godine vozila koja su zatečena u izrazitoj prebrzoj vožnji mogu biti privremeno oduzeta, a u krajnjem slučaju čak i prodana na dražbi. Prema podacima Ministarstva unutarnjih poslova, tijekom 2024. godine zabilježeno je 171 takvo zapljenjivanje, dok je 2025. već 267 vozila oduzeto izravno na mjestu prekršaja.
Vozačima prijeti zapljena automobila ako u naseljenom području voze više od 60 km/h iznad dopuštene brzine, odnosno više od 70 km/h izvan naselja. Cilj ove mjere je suzbijanje tzv. “divljih vozača”. Prema podacima Kuratorija za sigurnost prometa (KFV), više od 25 posto od ukupno 397 poginulih u prometu u 2025. godini povezano je s neprilagođenom brzinom kao glavnim uzrokom nesreće.
Provjera ustavnosti mjere
Ustavni sud Austrije trenutačno provjerava je li ova odredba u skladu s Ustavom. Zemaljski upravni sud u Štajerskoj ranije je upozorio da bi mogla kršiti načelo jednakosti pred zakonom te pravo na vlasništvo.
Od izmjena Zakona o cestovnom prometu do kraja 2025. godine, gledano po saveznim pokrajinama, najviše vozila zaplijenjeno je u Donjoj Austriji – ukupno 109. U Salzburgu je bilo najmanje takvih slučajeva, svega 17 privremenih zapljena, dok je u Beču oduzeto 68 automobila. Ukupan broj zapljena u 2025. godini porastao je na razini cijele države – u prosjeku je mjesečno bilo 22 slučaja, dok ih je 2024. bilo 17.
Koliko je vozila prodano na dražbi?
U ekstremnim slučajevima vozila se mogu i prodati na dražbi. Ministarstvo unutarnjih poslova nije moglo precizirati koliko se to do sada doista dogodilo. Prema procjeni KFV-a, riječ je o vrlo malom broju slučajeva. Ta organizacija ponovno poziva na uvođenje jedinstvenog sustava novčanih kazni za prebrzu vožnju.
„Za razliku od Njemačke, Austrija još uvijek nema jedinstveni državni katalog kazni s fiksnim iznosima za određene prometne prekršaje“, izjavio je Klaus Robatsch, voditelj odjela za sigurnost prometa u KFV-u.
Trenutačno pojedina tijela vlasti imaju velik manevarski prostor unutar zakonskih okvira. KFV također traži praktičnija rješenja za vozila koja nisu u vlasništvu vozača, primjerice službene ili leasing automobile, kao i mjere protiv zlouporabe, poput retroaktivne prodaje vozila kako bi se izbjegla zapljena. Jasnija pravila traže se i za vozila stranih vozača u tranzitu.
Rizik od nesreća znatno veći
KFV je tijekom 2025. godine proveo oko 22 milijuna mjerenja brzine diljem Austrije. Njihovi bočni radari služe isključivo za istraživanje sigurnosti u prometu, a ne za kažnjavanje, no prikupljeni podaci su zabrinjavajući.
Tako je prošle godine 4.900 osobnih automobila vozilo više od 50 km/h iznad dopuštene brzine – primjerice više od 100 km/h u zoni ograničenja od 50 km/h. Oko 1.800 vozila prekoračilo je brzinu za više od 60 km/h, a 600 automobila čak za više od 70 km/h. Posebno alarmantni bili su rezultati u zonama s ograničenjem od 30 km/h, gdje je čak 66 posto vozila vozilo prebrzo.
KFV upozorava da se rizik od prometnih nesreća znatno povećava već i kod manjih prekoračenja brzine. U razdoblju od 2022. do 2024. godine, prosječno je godišnje 96 osoba izgubilo život zbog neprilagođene brzine, dok je broj ozlijeđenih iznosio 6.254 godišnje.
„Opasnost od brze vožnje je velika, a ušteda vremena minimalna“, poručio je Robatsch.
