Connect with us

Svijet

Zbog lažnih covid potvrda završila u zatvoru

Objavljeno

na

Liječnica iz Weinheima pored Mannheima osuđena je u utorak na dvije godine i devet mjeseci zatvora zato što je tijekom pandemije koronavirusa neutemeljeno izdala više od 4.000 potvrda za oslobađanje obveze nošenja zaštitne maske.

– Tu se ne radi o medicinskoj usluzi nego o čistoj prodaji, stoji u obrazloženju presude suda u Weinheimu pored Mannheima.

Liječnica je također dužna vratiti 28.000 eura koliko je zaradila na izdavanju liječničkih potvrda za oslobađanje obveze nošenja zaštitne maske tijekom pandemije koronavirusa.

U obrazloženju presude navodi se da je liječnica potvrde izdavala osobama diljem zemlje bez prethodnog liječničkog pregleda ili uvida u povijest bolesti.

Isto tako, za te osobe nisu bili, kako to zakon propisuje, otvarani dosjei pacijenata.

U pandemiji koronavirusa nošenje zaštitnih maski moglo se izbjeći pomoću potvrda koje su oslobađale nošenja maski iz zdravstvenih razloga, kao npr. kod kroničnih bolesti dišnih putova.

Državno odvjetništvo tražilo je tri i pol godine zatvora, a obrana liječnice, koja je presudu primila bez vidne reakcije, govorila je o “terorističkom procesu” i o “totalitarnom korona-režimu”.

Tijekom suđenja pred zgradom suda bili su održavani i prosvjedi protivnika mjera koje je vlada tijekom pandemije uvela u borbi protiv širenja koronavirusa.

Osuđena liječnica, kojoj je izrečena i trogodišnja zabrana obavljanja liječničke djelatnosti, tijekom pandemije upala je u oči zbog čestog pojavljivanja na prosvjedima protiv vladinih mjera tvrdeći da je nošenje maski štetno.

Zaposlenica u njezinoj ordinaciji je zbog izdavanja potvrda osuđena na novčanu kaznu od 2.700 eura.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Svijet

Evo koliko sati na poslu provode radnici u Austiji, a koliko u Hrvatskoj i EU

Objavljeno

na

By

Prema podacima Sveučilišta u Groningenu na koje se poziva X račun Landgeist, karta Europe po pitanju prosječno uloženih radnih sati izgleda poprilično iznenađujuće.

Premda broj uloženih sati nije nužno u korelaciji s produktivnošću, iznenađujuće je vidjeti kako je na samom vrhu popisa Grčka, koja prosječno po radno sposobnom stanovniku može računati na 2036 sati, što je podjeljeno na pet radnih dana unutar 51. tjedna, gotovo osam sati.

U stopu ih prati Poljska koja ima tek neznatno manje sati, 2023, a treća je Rusija koja se može pohvaliti s 1961 satom po radno sposobnom stanovniku.

Foto: Twitter / screenshot

Što se tiče Hrvatske, kotira jako dobro. Nakon vodeće trojke, jedino još Litva i Latvija rade više, dok smo s Turskom praktično u egalu, prosjek nam se razlikuje za samo jedan sat. Turci rade 1832, a mi 1831 sat godišnje. Radnici u Austriji rade 1611 sati godišnje.

Zanimljivo, na samom dnu popisa, s osjetno manje provedenih sati na poslu su tradicionalno bogate zemlje s visokom stopom BDP-a po glavi stanovnika. Tako je primjerice na samom dnu – Danska.

Oni na poslu provode svega 1381 sat godišnje, što je tek nešto manje od pet i pol sati dnevno. U Danskoj radni dan traje sedam i pol sati, a njihova produktivnost očito ne iziskuje veliki broj sati provedenih na radnom mjestu.

Slijedi ih Norveška, pa Njemačka. Slabo stoje i Finci te Šveđani, a neobično je vidjeti i Bugarsku sa svega 1645 sata, okruženu zemljama u gornjem dijelu tablice. Za naše susjede poput BiH, Srbije, Makedonije, Albanije i Kosova – podataka nema.

Nastavi čitati

Svijet

Velika vijest za BiH: EU navodno odlučila otvoriti pregovore za pristupanje EU

Objavljeno

na

Lideri EU će u četvrtak na samitu u Bruxellesu odlučiti otvoriti pregovore s BiH te zatražiti od Vijeća izradu pregovaračkog okvira kako bi se ti pregovori i mogli otvoriti. Stoji to u nacrtu zaključaka koje će Europsko vijeće usvojiti na samitu u četvrtak i petak, a u koji je Jutarnji list dobio uvid.

– Nastavno na preporuke Komisije od 12. ožujka 2024. godine, Europsko vijeće odlučuje otvoriti pristupne pregovore s Bosnom i Hercegovinom. Vijeće se poziva da usvoji pregovarački okvir kad budu poduzeti relevantni koraci utvrđeni u preporukama komisije iz 12. listopada 2022. godine – piše u nacrtu. Stavljanje ove rečenice u nacrt rezultat je dogovora zemalja članica na sastancima za pripremu Europskog vijeća.

U dijelu zaključaka koji se tiču proširenja Europske unije govori se i o potrebi paralelnih reformi i u EU i državama kandidatima kako bi bili spremni za proširenje.

– Europsko vijeće razmotrilo je pripreme za proširenje i unutarnje reforme, posjetivši da se posao na oba kolosijeka mora nastaviti paralelno kako bi se osiguralo da i buduće zemlje članice i EU budu spremne za proširenje na vrijeme – stoji u nacrtu zaključaka.

Dodaje se i da će na sljedećem samitu biti razgovora o unutarnjim reformama EU s ciljem usvajanja smjernica za te reforme. Europska komisija izradila je strategiju za reforme EU kako bi se pripremila za proširenje.

Od pitanja proširenja u zaključcima će se samo navesti da se mora nastaviti rad na nacrtima pregovaračkog okvira za Ukrajinu i Moldaviju.

Za sve zemlje sa statusom kandidata, uključujući i one za koje je usvojena odluka o otvaranju pristupnih pregovora, nužno je usvajanje pregovaračkog okvira da bi se ti pregovori i usvojili. Odluku o otvaranju pregovora s Ukrajinom i Moldavijom Europsko vijeće usvojilo je u prosincu prošle godine, ali oni nisu još uvijek otvoreni upravo jer još nije usvojen pregovarački okvir. Tako će biti i s Bosnom i Hercegovinom. Ali odluka lidera EU konačna je i sad samo treba pričekati usvajanje pregovaračkog okvira.

Hrvatska je snažno lobirala u Bruxellesu i državama članicama za odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH. Još prošli tjedan, nakon što je Europska komisija preporučila otvaranje pregovora, Hrvatska, s još šest država članica, poslala je zajedničko pismo u kojem se traži odluka Europskog vijeća na samitu u četvrtak o otvaranju pregovora s BiH.

Jutarnji list imao je uvid u to pismo, koje su, osim Hrvatske, potpisale i Austrija, Češka, Grčka, Italija, Slovenija te Slovačka. U pismu se navodi da je BiH proteklih mjeseci postigla veći uspjeh u reformi, nego u prijašnjih nekoliko godina. Navodi se da bi odlaganje odluke poslalo negativnu poruku regiji kojoj je EU obećala europsku budućnost još prije 20 godina.

Za komentiranje je potrebna prijava/registracija. Ako nemate korisnički račun, izaberite jedan od dva ponuđena načina i registrirajte se u par brzih koraka.

Nastavi čitati

Svijet

Opet najavljeni štrajkovi na željeznicama i u zračnim lukama u Njemačkoj

Objavljeno

na

By

Štrajkovi u Deutsche Bahnu (DB) i u zračnim lukama uvelike će paralizirati Njemačku krajem tjedna. Sindikat usluga ver.di najavio je štrajkove upozorenja Lufthansinog zemaljskog osoblja u četvrtak i petak.

Sindikat uslužnih djelatnosti želi pojačati pritisak na avioprijevoznika Lufthansa prije planiranog petog kruga kolektivnih pregovora u srijedu i četvrtak.

Sindikat strojovođa GDL želi ponovno štrajkati nakon neuspjeha kolektivnog pregovaranja s DB-om. Šef GDL-a Claus Weselsky najavio je u Berlinu da će u četvrtak u 2 ujutro započeti nacionalni štrajk u putničkom prijevozu, a u srijedu u 18 sati u teretnom prijevozu. Štrajk će trajati 35 sati, a završava u petak u 13 sati.

Nakon toga uslijedit će daljnji valovi štrajkova koji se neće najavljivati ​​uz uobičajeni rok. To znači da DB više neće moći koristiti izvanredni vozni red. Za korisnike to znači da DB više nije pouzdano prijevozno sredstvo.

Weselsky je okrivio DB za neuspjeh pregovora. Razgovori nisu napredovali, posebno kada je riječ o smanjenju tjednog radnog vremena smjenskih radnika s 38 na 35 sati. Sudjelovanje posrednika to nije promijenilo.

Nastavi čitati
LM