Kako pokazuje zajednička studija Instituta za ekonomska istraživanja (Wifo) i Udruge neprofitnih građevinskih udruga (GBV), zadružni stanovi ne samo da su povoljni za vlastite stanovnike, već neizravno osiguravaju niže najamnine privatnih stanova.
“Opseg ovog učinka uvelike ovisi o tržišnom udjelu na dotičnom regionalnom tržištu iznajmljivanja stanova”, rekao je Michael Klien, voditelj studije iz Wifo-a.
U prosjeku, povećanje tržišnog udjela neprofitnih građevinskih udruga (GBV) za 10 postotnih bodova (npr. s 10 na 20 posto) dovelo bi do smanjenja nereguliranih najamnina od 30 do 40 centi po kvadratnom metru.
Prema studiji, stvarni neprofitni udio u 2020. bio je 17 posto u cijeloj zemlji – 1971. bio je samo devet posto. Ako uključite i općinske stanove, udio neprofitnih stanova za najam porastao je u istom razdoblju s 20 na 24 posto.
Prednosti života u neprofitnom stanu također se razlikuju od regije do regije. Što je regija rjeđe naseljena i što je istočnija, to je niža cjenovna prednost u usporedbi s privatnim, nereguliranim najamninama. Ali tu je prednost u kvaliteti, jer su RZN stanovi, prema informacijama, u prosjeku mlađi i moderniji.
Beč je poseban slučaj, gdje je udio najamnina općenito visok, a važnu ulogu imaju i najamnine općinskih zgrada i privatnih (cjenovno reguliranih) starih zgrada. Autori studije pišu da su stanovi RZN-a povijesno prvenstveno pridonijeli povećanju kvalitete stambene opreme u sektoru iznajmljivanja. Cjenovne prednosti postale su prepoznatljiva značajka tek “posljednjih jedan do dva desetljeća”.
Austrijski institut za ekonomska istraživanja i Udruga neprofitnih građevinskih udruga za potrebe studije analizirali su mikropopis i podatke iz registara iz posljednjih 50 godina. Naručitelj je bio MA50 Grada Beča.
