Domaća gospodarska proizvodnja također je stagnirala u prvom kvartalu 2023. WIFO je danas objavio da se ekonomska slabost uočena od sredine 2022. nastavlja.

Prema WIFO-u, pad bruto dodane vrijednosti u nekim uslužnim sektorima i industriji imao je prigušujući učinak. Vodeći pokazatelji ukazivali bi na nastavak slabog razvoja, posebno za proizvodnju robe i sektore povezane s industrijom.

“Značajno slabljenje inflacije proizvođačkih cijena također bi trebalo smanjiti inflaciju potrošačkih cijena u nadolazećim kvartalima”, kaže ekonomist WIFO-a Christian Glocker. Na strani ponude, područja trgovine, prometa, smještaja i gastronomije te proizvodni sektor usporili su dinamiku cijena u prvom tromjesečju.

Na strani potražnje, to bi bio pad investicija i slaba javna potrošnja. Privatna potrošnja, s druge strane, porasla je snažnije od očekivanog.

Do sada se gospodarski pad samo u ograničenoj mjeri odrazio na tržište rada. Iako je nezaposlenost u zadnje vrijeme nešto porasla i broj slobodnih radnih mjesta nastavio padati, rast zaposlenosti se nastavio.

Vodeći pokazatelji upućuju na pad BDP-a u drugom tromjesečju. Uz inflaciju potrošačkih cijena (prema HICP-u) od 9,5 posto u travnju, rast cijena dobara i usluga za osobnu potrošnju bio je znatno snažniji od prosjeka eurozone.

Samo četiri od 20 zemalja eurozone prijavile su u travnju višu stopu inflacije od Austrije, navodi se u priopćenju za javnost WIFO-a. Inflacija je usporila u svibnju, a pad će se vjerojatno nastaviti u narednim mjesecima budući da je inflacija proizvođačkih cijena već smanjena, očekuju ekonomisti.