Austrija
Vrhovni sud danas odlučuje o presudama u slučaju ubojstva 13-godišnje Leonie
Vrhovni sud (OGH) danas rješava neriješene žalbe u slučaju ubijene 13-godišnjakinje. Riječ je o presudama prvookrivljenom 24-godišnjaku i 20-godišnjem suokrivljeniku.
Prvostupanjskom presudom 24-godišnji prvookrivljeni osuđen je 2. prosinca 2022. na doživotni zatvor zbog ubojstva i silovanja. Suoptuženi 20-godišnjak dobio je 19 godina zatvora zbog pomaganja u ubojstvu i silovanja. Na 20 godina zatvora osuđen je 19-godišnjak koji je bio vlasnik stana, također optužen za pomaganje u ubojstvu i silovanje. 19-godišnjak je prihvatio presudu regionalnog suda.
Senat od pet članova okupit će se danas te odlučiti o nepravomoćnim presudama.
Trojica muškaraca afganistanskog podrijetla odveli su djevojčicu koja je živjela u Donjoj Austriji u svoj stan, dali joj ecstasy i zlostavljali je kada je droga počela djelovati. Prema nepravomoćnim nalazima Zemaljskog suda u Beču, 13-godišnjakinja je preminula nasilnom smrću od posljedica trovanja drogama i gušenja.
Austrija
U Austriji bravar dobio otkaz telefonom tijekom bolovanja, kasnije se izborio za 16.000 eura
Poznato je da su radnici u Austriji dobro zaštićeni, no mnogi poslodavci ponekad se trude da svoje radnike ostave bez njihovih prava. Radnici su uvijek i u svakom trenutku mogu obratiti Radničkoj komori koja je na svojim stranicama kratko obavijestila o slučaju jednog bravara (bravara).
51-godišnji muškarac iz Gornje Austrije je dobio otkaz telefonskim pozivom usred bolovanja i to malo prije svoje 25. godišnjice rada u firmi. Otkaz je dobio i unatoč činjenici da se radničko vijeće izričito izjasnilo protiv otkaza zaposleniku. Navodno firma je ciljano mislila dati otkaz radniku kako bi on izgubio neke benefite koje bi dobio nakon 25 godina rada, piše Radnička komora. No, slučaj tu tek počinje.
Radnik se obratio Radničkoj komori Gornje Austrije i zatražio osporavanje otkaza zbog socijalnih nepogodnosti. Sve je završilo u sporu, a radnik je dobio oko 16.000 eura koji su mu zakonom i pripadali.
Austrija
Austrijsko državljanstvo u prvih pola godine uzelo gotovo 7000 osoba, nekadašnji bh. državljani u vrhu
Broj naturalizacija u Austriji je u padu. U prvoj polovici 2023. godine austrijsko državljanstvo dobilo je 6.658 osoba, uključujući 833 osobe (12,5 posto) s prebivalištem u inozemstvu, izvijestio je Statistički ured Austrije u utorak.
Prema preliminarnim podacima, naturalizacije su bile 18,3 posto manje nego u prvom polugodištu prošle godine (8.154 naturalizacija). “U prvoj polovici 2023. broj naturalizacija pao je za 18,3 posto na 6658 u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Pad je prvenstveno posljedica manjeg broja dosad prijavljenih slučajeva naturalizacije nacističkih žrtava i njihovih potomaka, kaže Tobias Thomas, glavni direktor Statističkog ureda Austrije u utorak.
Trend povećanja broja naturalizacija koji se bilježi od 2016. – prekinut padom u prvoj godini pandemije korona 2020. – stoga se zasad nije nastavio. U prvoj polovici 2023. naturalizirano je 806 osoba po osnovi “politički progonjene osobe i njihovi potomci (§58c StbG), od kojih je 797 ili 98,9 posto živjelo u inozemstvu.
Kod naturalizacija osoba s prebivalištem u Austriji zabilježen je porast od 1,5 posto u odnosu na prvu polovicu 2022. godine. Gotovo trećina osoba naturaliziranih u prvoj polovici 2023. rođena je u Austriji (1886 ili 28,3 posto). Polovica naturalizacija u prvoj polovici 2023. bile su žene (50,6 posto), oko trećine bile su mlađe od 18 godina (33,0 posto).
Otprilike trećina (2156 ili 32,4 posto) novih Austrijanaca prije naturalizacije bili su državljani jedne od sljedeće četiri zemlje: Sirije (864), Turske (540), Bosne i Hercegovine (390) i Afganistana (362). Ljudi koji su naturalizirani prema Odjeljku 58c u prvoj polovici 2023. najčešće su bili državljani sljedeće tri zemlje: Izraela (244), Sjedinjenih Američkih Država (217) i Ujedinjenog Kraljevstva (205).
U šest saveznih država u prvoj polovici 2023. naturalizirano je više osoba nego u istom razdoblju prethodne godine. Relativni porast bio je najveći u Gradišću (+25,9 posto), zatim u Štajerskoj (+22,2 posto), Donjoj Austriji (+21,7 posto) i Gornjoj Austriji (+14,8 posto).
Gotovo dvije trećine svih naturalizacija u prvoj polovici 2023. temeljilo se na zakonskom pravu (4355 osoba). Od toga je 2816 osoba naturalizirano nakon najmanje šest godina boravka u Austriji i iz razloga koji zaslužuju posebno razmatranje (npr. dokazano poznavanje njemačkog jezika i održiva integracija, rođenje u Austriji, državljanstvo EGP-a ili pravo na azil, kao i politički progonjeni ljudi i njihovi potomci).
333 osobe dobile su državljanstvo jer su bile u braku s austrijskim državljaninom, a 211 osoba jer su u Austriji živjele najmanje 15 godina i imale održivu integraciju.
Austrija
U Austriji živi oko 20.000 beskućnika, 60 posto u Beču
Prema statističkim podacima Austrijske statistike o stanovanju, gotovo 20.000 ljudi bilo je registrirano kao beskućnici u Austriji 2021. godine, od čega 60 posto njih je živjelo u Beču.
Teško je procijeniti broj ljudi koji su zapravo beskućnici jer postoji nepoznat udio neregistriranih ljudi. No, pretpostavlja se da u Beču ima oko 1500 ljudi koji su beskućnici i koji nisu registrirani.
Zbog serijskog ubojice koji u Beču cilja na beskućnike Caritas je stoga zamolio građane da “hodaju gradom otvorenih očiju” i da beskućnike prijave Caritasu kako bi se istim javili ulični radnici.
You must be logged in to post a comment Login