Kultura i mediji Znanost

Virtualni bečki simpozij o hrvatskom jeziku u spomen akademiku Radoslavu Katičiću

Foto: Austrijsko društvo za kroatistiku / Snimka zaslona I Kroativ / Grafika

U petak, 12. studenoga 2021., od 9.30 do 17 sati, održat će se simpozij “Obrisi i sklad hrvatskoga jezika – u spomen na Radoslava Katičića”. Izlagači će biti eminentni znanstvenici iz Austrije i Hrvatske koji će podsjetiti na Katičićev znanstveni rad, doprinos očuvanju i promidžbi hrvatskoga jezika te, općenito, hrvatske znanosti i kulture izvan granica domovine.

Simpozij se organizira pod pokroviteljstvom Visoke pedagoške škole Gradišće, Austrijskoga društva za kroatistiku, Središnjega državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske te Hrvatskoga centra Beč, javlja Matis.

Organizatorica simpozija je prof. dr. sc. Zorka Andrea Kinda Berlaković, a simpozij će otvoriti veleposlanik Republike Hrvatske u Republici Austriji Daniel Glunčić, dekanica Visoke pedagoške škole Gradišće dr. Sabine Weisz te prof. dr. Georg Holzer, predsjednik Austrijskoga društva za kroatistiku.

Simpozij će se održati virtualno zbog aktualnih epidemioloških mjera, a možete ga pratiti na sljedećoj poveznici: ovdje.

Podsjetimo, Radoslav Katičić bio je jedan od najvećih hrvatskih znanstvenika, jezikoslovaca te književni povjesničar. Poznat je i kao jedan od autora Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, a godine 1977. postao je redoviti profesor slavenske filologije na Sveučilištu u Beču. Od 1978. do 1987. predstojnik je bečkoga Instituta za slavistiku, a od 1998. profesor emeritus Sveučilišta u Beču. Bio je član HAZU, Austrijske akademije, član Akademije znanosti BiH, Norveške akademije. Dobitnik je Državne nagrade za znanost za životno djelo 2006 godine. Radoslav Katičić preminuo je 10. kolovoza 2019. godine.

Inače, organizator simpozija, Austrijsko društvo za kroatistiku nudi svoje članstvo svima onima koji se na bilo koji način na intelektualnoj razini bave hrvatskim jezikom, bilo iz privatnih razloga, bilo zbog toga što poučavaju i istražuju na obrazovnim institucijama, prevode, rade za medije ili obavljaju neke druge poslove vezane uz uporabu hrvatskoga jezika kao i njegovo predstavljanje u javnosti. Kako su mnogi iz navedenih područja bavljenja jezikom nezadovoljni trenutnim statusom hrvatskoga jezika u institucionalnoj i obrazovnoj uporabi u Austriji, žaleći se kako se hrvatski u Austriji nedovoljno priznaje kao samosvojni jezik, Austrijsko društvo za kroatistiku želi ponuditi stalni forum za diskusiju i razmjenu mišljenja o ovom i sličnim pitanjima. Uz to će težište djelatnosti Društva biti i na organizaciji predavanja i simpozija kao i na izdavanju publikacija o različitim kroatističkim temama.

Program:

Sažeci:


Povezane vijesti:

Bečki simfonijski orkestar dolazi u vaše domove

Pero Bačić

Studija pokazala da oporavljeni imaju antitijela i do osam mjeseci nakon infekcije

Pero Bačić

Počeo 3. Svjetski festival hrvatske književnosti, koji se bavi položajem hrvatskih književnika u zemljama u kojima žive

Željko Batarilo