Austrija
Viennale 2023. pretvara Beč u filmsku metropolu
Filmski festival Viennale i ove će godine privući ljubitelje sedme umjetnosti u Beč. Od 19. do 31. listopada održat će se 61. festivalsko izdanje, a u fokusu je austrijsko i čileansko filmsko stvaralaštvo.
Proslavivši prošle godine 60. obljetnicu, bečki filmski festival Viennale i u svom 61. izdanju donosi bogat filmski program kao i popratne događaje koji će publiku odvesti na uzbudljivo putovanje kroz filmska ostvarenja prošlosti i današnjice. Središnjica festivala nakon tri godine pandemije vraća se u umjetničku galeriju Kunsthalle u kojoj će se održavati glazbeni događaji, okrugli stolovi te različiti drugi događaji kako za sineaste tako i za ljubitelje kina. Galerija će tako postati mjesto susreta generacija za bečku publiku, inozemne posjetitelje festivala te filmske goste iz cijelog svijeta. Između ostalog ondje će i proslavljeni rumunjski redatelj Radu Jude održati panel-diskusiju s filmskim kritičarima.
Čileanska kinematografija u fokusu
Filmski program „Kinematografija” posvećen je čileanskom filmskom stvaralaštvu posljednjih 50 godina, a oko 25 filmova koji će se prikazati objedinjeno je pod zajedničkim naslovom „Otpor, sjećanje, ponovno otkrivanje”. Nešto kraći vremenski period obuhvaća dio programa pod nazivom „Bez straha” u čijem fokusu leži austrijska kinematografija 80-ih godina prošlog stoljeća. U suradnji s Austrijskim filmskim arhivom u okviru će programa biti prikazano pet filmova. Programski dio „Retrospektiva” ove godine slavi preminulog čileanskog redatelja Raula Ruiza – „najpoznatijeg među nepoznatim filmašima” kako je umjetnik sam sebe opisao. Redatelj koji je snimio više od stotinu filmova bit će predstavljen s 40 filmskih ostvarenja koja stoje za određena Ruizova životna razdoblja.
Filmovi u pet kina
Program „Monografija” 2023. posvećen je redateljsko-scenarističkom dvojcu Nicolasu Klotzu i Elisabeth Perceval te će se u okviru toga prikazati njihovih devet filmova. Gledatelji će u okviru šestog izdanja „Teksture” ove godine moći pogledati i šest igranih filmova argentinskog redatelja Lisandra Alonsa. Filmovi redatelja poput Wima Wendersa (dokumentarni „Anselm” te igrani film „Savršeni dani”), Christiana Petzodla („Crveno nebo”), Claire Simon („Notre Corps”), Radua Judea („Ne očekuj previše od kraja svijeta”), Philippea Garrela („Velika kočija)”, Jessice Hausner („Club Zero”), Marca Bellocchija („Otet”), Justine Triet („Anatomija pada”) te još mnogi drugi svoju su premijeru slavili na mnogim svjetskim filmskim festivalima.
Festival se održava od 19. do 31. listopada, a filmsku će zajednicu ugostiti u pet bečkih kina.
Austrija
U Austriji pala albanska banda iz Napulja, šteta najmanje 560.000 eura
Banda, koja djeluje iz Napulja, navodno je odgovorna za više od 100 zločina u Donjoj Austriji, Salzburgu i Štajerskoj – četiri osumnjičenika su u pritvoru! Šteta se procjenjuje na najmanje 560.000 eura
Četiri albanska državljanina u dobi od 28 do 37 godina i još pet albanskih počinitelja koji će biti pod istragom su ozbiljno osumnjičeni, a neki su također priznali da su osnovali zločinačku organizaciju, neku vrstu obiteljskog klana, koji je djelovao iz Napulja u Italiji od svibnja 2023. kako bi kontinuirano počinio gospodarska kaznena djela protiv imovine u Austriji i Njemačkoj, posebice provale u stambene objekte, tvrtke i sl.
Okrivljenici su kaznena djela činili u više navrata u različitim konstelacijama, a glavnu ulogu imao je 37-godišnji okrivljenik. Čini se da je 37-godišnjak optužen za provale u stambene objekte u nekoliko europskih zemalja poput Francuske, Grčke i Njemačke. U Danskoj je već osuđivan za više stambenih provala.
U većini provala u stambene objekte žrtve su bile u kući i spavale. Međutim, ova okolnost nije nimalo obeshrabrila optuženika. Prema riječima izvršne vlasti, takav pristup “čini se prilično netipičnim i lako je mogao dovesti do sukoba počinitelja i žrtve i značajnog rizika za fizički integritet žrtava”.
Državni kriminalistički uredi Donje Austrije i Salzburga, područje istrage krađa, od sredine 2023. godine zajednički istražuju isprva nepoznatu skupinu počinitelja koji su počinili provale u stambene objekte u saveznim pokrajinama Donja Austrija, Štajerska i Salzburg. Nakon niza provala sredinom kolovoza u Štajerskoj i Donjoj Austriji, zasad nepoznate počinitelje zatekla je policijska patrola na djelu u provali u stambeni objekt 14. kolovoza 2023. u Spitz an der Donau (Donja Austrija). Počinitelji su najprije uspjeli pobjeći vozilom talijanskih registarskih oznaka, ali su ga ostavili u vinogradu i neopaženo pobjegli pješice.
Grupa kriminalističke policije Državnog ureda kriminalističke policije Donje Austrije izvršila je forenziku na mjestu zločina i vozilu koje je bilo uključeno.
Pomnim osiguranjem i evaluacijom pronađenih tragova na mjestu događaja i korištenog vozila, moglo se utvrditi da su počinitelji nekoliko dana boravili u Austriji te da su počinili kaznena djela, prvenstveno provale u stambene objekte.
U noći 16. kolovoza 2023. automobil Toyota RAV4 ukradena je tijekom još jedne provale u stan u Furth an der Donau (18 km udaljeno od mjesta zločina u Spitz an der Donau 14. kolovoza 2023.).
Daljnjim ciljanim istragama ukradeni automobil lociran je u Italiji 16. kolovoza 2023. u blizini adrese registracije napuštenog vozila počinitelja u Spitz an der Donau.
Na temelju ovih istražnih nalaza, predmet je pokrenut pred uredom javnog tužitelja u Leobenu.
Nakon što su počinitelji 14. kolovoza 2023. u mjestu Spitz an der Donau ostavili vozilo počinitelja, od tog su trenutka koristili Audi A3 francuskih registarskih oznaka. Ovaj Audi A3 također je ostavljen krajem 2023. nakon niza stambenih provala u Njemačkoj.
Austrija
Rad na crno u Austriji: Sve više radnika na crno na ‘bauštelama’
Visoki troškovi za energiju i izgradnju dovode do toga da mnogi poslodavci i radnici u Austriji pribjegavaju lukavstvu. Kao rezultat toga, javni sektor propušta velike količine novca.
Teška vremena znače procvat sive ekonomije. Bilo u građevinarstvu, obrtu, „uslugama u kućanstvu“ ili prijevozu – sve više ljudi u Austriji dopušta drugim ljudima da rade „bez računa“. “Prošle godine zabilježeno je ukupno oko 600 neuspješnih prijava, od čega je prijavljeno više od 100 slučajeva”, izvještava Waldemar Wagner, voditelj odjela za istraživanje pri Gospodarskoj komori. “Najviše slučajeva bilo je u okruzima Klagenfurt-Stadt, Villach-Land i Villach-Stadt, a najmanje u okrugu Hermagor.”
Dugo traženo smanjenje troškova rada izvan plaće također bi moglo suzbiti sivu ekonomiju, prenosi kroativ.at.
Kako bi zaštitila pošteno tržišno natjecanje – tvrtke koje poštuju zakon gube narudžbe zbog grešaka – Gospodarska komora istražuje sumnjive slučajeve. Također radi s detektivima. “Fokus je na sprječavanju organiziranog kriminala”, objašnjava odgovorni dužnosnik Christian Starzacher. “U Koruškoj je izgubljeno više od milijardu eura zbog rada na crno u razdoblju od 1. siječnja do 31. prosinca 2023..” Taj je iznos pretočen kroz poreze i doprinose za socijalno osiguranje.
Posebno hrabar primjer u industriji čišćenja pokazuje zašto je rad na crno tako isplativ. Tvrtka je zapošljavala svoje zaposlenike samo na pola radnog vremena, a ostatak je plaćala odmah. Dobili su 3000 eura neto: 550 eura za manje poslove, oko 1000 eura hitne pomoći i 1500 eura ilegalne plaće. Kad se to otkrilo, za prijevaru nije bila okrivljena samo tvrtka, već i radnici.
Austrija
11-mjesečnog dječaka u Austriji teško ozlijedila robotska kosilica
U Klagenfurtu je mališan morao na hitnu operaciju jer mu je robotska kosilica teško ozlijedila nogu. Nužne su i naknadne intervencije.
Dječak od samo jedanaest mjeseci teško se ozlijedio u Koruškoj. Mališana je u vrtu teško ozlijedila robotska kosilica. Kako javlja ORF Kärnten, između ostalog, dječak je puzao u vrtu kada se dogodila nesreća.
Morao je biti podvrgnut dvosatnoj operaciji interdisciplinarnog tima dječjih kirurga i kirurga s Odjela za plastičnu, estetsku i rekonstruktivnu kirurgiju. Šef odjela Johannes Schalamon objašnjava za ORF da su potrebne i naknadne intervencije.
Liječnik je zabrinut zbog sve veće popularnosti takvih uređaja. Uvjeren je da u budućnosti treba očekivati sve veći broj djece u nesrećama. Roditelji često nisu svjesni mogućih rizika, objašnjava za ORF viši liječnik Christoph Arneitz.
U svakom slučaju, savjetuje se oprez čak i ako proizvodi jamče sigurnost. U praksi, roboti često ne bi reagirali na prepreke. Rečeno je da se to odnosi i na kućne ljubimce. Preporučljivo je ne koristiti opremu kada su mališani u vrtu.
