Zbog najavljenog znatnog poskupljenja državnih dokumenata od 1. srpnja, građani širom Austrije pohrlili su u urede kako bi na vrijeme obnovili svoje putovnice i osobne isprave. U mnogim gradovima svi termini su već danima unaprijed rasprodani, a pritisak na administraciju doseže vrhunac.

U četvrtak će Nacionalno vijeće donijeti nove mjere u sklopu sanacije državnog proračuna. Među njima se nalazi i povećanje doprinosa za zdravstveno osiguranje umirovljenika, no najširu javnost ponajviše pogađa jedno: značajno povećanje saveznih pristojbi.

Putovnica poskupljuje na 112 eura, vozačka dozvola na 90

Naknade nisu mijenjane još od 2011. godine, a sada će biti usklađene s inflacijom. Tako će nova putovnica od 1. srpnja koštati 112 eura umjesto dosadašnjih 75,90, dok će cijena vozačke dozvole porasti s 60,50 na 90 eura. Više će se plaćati i za stjecanje državljanstva, boravišne dozvole te podneske prema najvišim sudovima.

Procjenjuje se da će država u 2025. godini ovim putem uprihoditi dodatnih 65 milijuna eura, a od 2026. nadalje čak 150 milijuna eura godišnje.

Građani masovno obnavljaju dokumente prije poskupljenja

Zbog toga mnogi sada u posljednji trenutak pokušavaju obnoviti svoje dokumente kako bi izbjegli nove cijene i kupili si “mir” na sljedećih deset godina. U brojnim gradovima, poput Salzburga, magistrati su potpuno prebukirani, a ORF izvještava da su angažirani dodatni zaposlenici.

“Radimo punim kapacitetom, nemamo više nijedan slobodan šalter”, izjavio je voditelj odjela za putovnice Franz Schefbaumer. Iako je otvoren dodatni, privremeni šalter, svi termini su odavno rezervirani. “Iznimke radimo samo za osobe u stvarno hitnim situacijama”, kazao je za ORF.

Gužve su postale toliko velike da građani već traže termine u okolnim općinama poput Halleina i Seekirchena – no ni tamo više nema slobodnih kapaciteta.

U Beču se ponovno rasplamsala javna rasprava o visini socijalne pomoći nakon što je otkriven slučaj velike sirijske obitelji koja mjesečno prima čak 9.000 eura državne potpore – bez ikakvog zaposlenja, u neto iznosu.

Prethodni slučaj u kojem je deveteročlana obitelj – majka, otac i sedmero djece – primala 4.600 eura socijalne pomoći, uključujući 995,46 eura za najamninu, već je izazvao burne reakcije javnosti i političara. Slučaj je izašao na vidjelo kada je obitelj željela unajmiti stan u bečkom okrugu Landstraße te je stanodavcu predočila dokaz o primanjima. Dokumentacija je pokazala da roditelji dobivaju po 809,09 eura mjesečno, uz dodatak od 51,01 euro po osobi jer žive s maloljetnom djecom. Svako dijete donosi dodatnih 312,08 eura, osim jednog za koje obitelj nema pravo na tu naknadu.

Još veći slučaj: 9.000 eura za obitelj s 11 djece

Prema izvješću lista “Kronen Zeitung”, novi rekord drži sirijska obitelj s čak jedanaestero djece. Ukupna mjesečna potpora za ovu obitelj iznosi oko 9.000 eura – od toga 6.000 eura otpada na socijalnu pomoć (Mindestsicherung), a preostalih 3.000 eura na obiteljsku naknadu (Familienbeihilfe).

U iznos su uključene i naknade za stanovanje, obiteljski dodatak koji se povećava s brojem djece (“Geschwisterstaffelung”), dječji porezni odbici, kao i razne posebne isplate poput dodatka za početak školske godine. Procjenjuje se da ukupna mjesečna primanja ove obitelji mogu dosegnuti i peteroznamenkasti iznos.

Gradske vlasti: “Rijetka pojava”

Iz ureda bečkog gradskog vijećnika za socijalna pitanja Petera Hackera (SPÖ) poručuju kako se radi o “rubnoj pojavi”. Prema njihovim podacima, 58,1 posto obitelji koje primaju socijalnu pomoć imaju jedno ili dvoje djece, dok su ovako velike obitelji iznimka.

Navode i da je spomenuta obitelj najveća koja prima socijalnu pomoć u Beču. Iako postoje još tri obitelji s jedanaestero djece, trenutačno nijedna nema dvanaest ili više djece. Zanimljivo je i da ista obitelj u saveznoj pokrajini Vorarlberg, kojom upravljaju konzervativne stranke, navodno ima pravo na još veću potporu.

Javna rasprava i političke reakcije

Ovakvi slučajevi izazvali su nezadovoljstvo među radno aktivnim građanima, od kojih mnogi smatraju da sustav prekomjerno nagrađuje nezaposlene obitelji s mnogo djece. S druge strane, organizacije poput Volkshilfe ističu kako su takve obitelji zapravo i dalje ispod praga siromaštva te da bi trebale dobivati i više.

Slučaj je dodatno potaknuo političke rasprave o reformi sustava socijalne pomoći i njegovoj pravednosti u kontekstu migracija, integracije i demografske politike.

U petak oko 14:30 sati dogodio se brutalan napad u bečkoj četvrti Ottakring, u blizini Yppenplatza. Prema prvim informacijama, 24-godišnji muškarac napadnut je nožem te je zadobio ubodnu ranu u predjelu vrata. Na mjesto događaja odmah su intervenirali hitna pomoć i policija, dok je napadač pobjegao i još uvijek je u bijegu. Prvotno je policija smatrala da je u napadu korištena željezna šipka.

Hitna služba pružila je hitnu medicinsku pomoć ozlijeđenom, no posao su im otežavali svjedoci koji su pokušavali ući u vozilo hitne pomoći.

Posebno zabrinjava pozadina događaja: napadač je, navodno, nosio mačetu za pojasom. Povod sukoba, kako se tvrdi, bio je samo pogled žrtve. Prema iskazima, 24-godišnjak je sjedio s poznanikom na klupi kada su primijetili muškarca s mačetom. On je, navodno, odmah reagirao agresivno riječima: “Što gledaš tako?” Nakon kratke prepirke, došlo je do napada.

Unatoč ozbiljnoj ozljedi i jakoj krvarenju, čini se da je mladić imao nevjerojatnu sreću – glavna arterija u vratu nije pogođena, pa ozljede nisu opasne po život.

Policija je odmah pokrenula potragu za napadačem, koja još uvijek traje.