Hrvatska
Ulaskom u Schengen uvode se dva važna sustava – evo koja i što mijenjaju
Što hrvatskim građanima i gospodarstvu donosi ulazak u Schengen, o tome se najviše govori protekla dva dana. Davor Božinović odgovorio je na neke nedoumice u Dnevniku HRT-a.
Naše istočne granice već funkcioniraju po tom šengenskom režimu.
“Vidljive promjene ulaskom Hrvatske u Schengen će se osjetiti samo na našim zapadnim granicama, koje odlaze u povijest. Što se tiče istočnih granica, tu se neće ništa mijenjati jer se šengenski zakon primjenjuje dugi niz godina, a to i je bio jedan od uvjeta koji smo ispunili da bi Hrvatska ušla u Schengen”, rekao je.
Entry-Exit i ETIAS
Čekamo uvođenje dvije vrlo važne grane sustava Entry-Exit i ETIAS.
“To su sustavi koji se uvode na razini Europske unije, što se tiče razloga za njihovo uvođenje, on je prije svega sigurnosni, da bi se kontrolirao ne samo ulazak nego i boravak ljudi koji dolaze na teritorij šengenskih zemalja, a sve to u svrhu da se ne moraju uvoditi te interne granične kontrole”, istaknuo je Božinović.
“Entry-Exit praktički znači uzimanje biometrije, ali i povezivanje sa šengenskim kalkulatorom. Dakle, netko za koga se na granici, a stariji je od 18 i do 70 godina, provuče se kroz taj sustav, prati se da on ne boravi više od 90 dana ili 180 dana, koliko mu vrijedi šengenska viza”, dodao je.
Imamo vrlo dugu i zemljopisno zahtjevnu granicu prema Bosni i Hercegovini.
“Hrvatska je jedna od manjih država članica, sada ima najdulju vanjsku granicu Europske unije, od 1. siječnja šengensku granicu. Naravno da je to zahtjevno kada vidite i konfiguraciju terena, ne samo dužinu. Vidimo da je Hrvatska izložena i migrantskim rutama, zbog toga i jesmo uložili značajna sredstva u opremanje granice raznim tehničkim sustavima. Neke smo i sami, da tako kažem, izmislili, odnosno naši granični policajci su dali određene zahtjeve u smislu termovizijskih mobilnih kamera, imamo statične”, kazao je ministar.
“Međutim, taj proces usavršavanja i tehničkog opremanja nikad neće stati s obzirom na to da smo mi tu gdje jesmo. Bez EU fondova to ne bi bilo moguće, mi smo povukli do sada oko 220 milijuna eura. Za sljedeće financijsko razdoblje je predviđeno 250 milijuna eura. S tim da kod tih 220 mi smo naslijedili nekih 85 milijuna, sve ovo drugo je bilo nešto za što smo se sami izborili unutar Europe”, dodao je.
Postajemo čuvari vanjskih granice Europske unije u vrijeme ilegalnih migracija.
“Samim ulaskom smo rekli, i Komisija i članice, da već u prvoj godini ćemo imati dodatnu evaluaciju po svim segmentima. To je nešto normalno, to prolaze sve države članice i u tom smislu mi ne očekujemo ništa, osim da samo napredujemo i da unaprjeđujemo svoju praksu jer činjenica je da je praksa Hrvatske u posljednjih nekoliko godina u bitnome odredila i politiku Europske unije. Mi smo zemlja koja je i dosad utjecala i sada kao punopravna članica Schengena itekako će se naš utjecaj na europsku politiku pojačati”, kazao je Božinović.
Sa Slovenijom imamo neriješeno granično pitanje.
“Od kada se spominjala reakcija Slovenije, a to je da je najveći korisnik hrvatskog ulaska u Schengen zapravo Slovenija. Sve ono što će raditi naši granični policajci na šengenskim granicama prema trećim zemljama, to neće morati raditi policijski službenici Slovenije. Ako uzmete samo to, onda vam je jasno koji je slovenski interes da Hrvatska uđe u Schengen”, rekao je ministar.
Hrvatska
Bh. državljanin ‘pao’ na hrvatskoj granici: Krivotvorio austrijske vize
Daljnjim radom i provjerama je potvrđena sumnja policajaca te je utvrđeno da se radi o krivotvorenim vizama. Dakle, osumnjičeni je neovlašteno izmijenio rokove važenja istih s ciljem reguliranja svog statusa u Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji.
Na graničnom prijelazu Stara Gradiška, dana 14. travnja, oko 8 sati, na ulaznoj graničnoj kontroli otkrivene su krivotvorene Schengen vize.
Naime, prilikom kontrole osobnog automobila austrijskih nacionalnih registracijskih oznaka, vozač u dobi od 55 (državljanin Republike Bosne i Hercegovine) policijskim službenicima je na uvid dao putnu ispravu sa Schengen vizama Republike Austrije za koje su policajci posumnjali u vjerodostojnost.
Daljnjim radom i provjerama je potvrđena sumnja policajaca te je utvrđeno da se radi o krivotvorenim vizama. Dakle, osumnjičeni je neovlašteno izmijenio rokove važenja istih s ciljem reguliranja svog statusa u Republici Hrvatskoj, odnosno Europskoj uniji.
Policijski službenici protiv 55-godišnjaka podnose kaznenu prijavu Općinskom državnom odvjetništvu u Slavonskom Brodu zbog sumnje u počinjenje kaznenog djela Krivotvorenja isprave, te mu je nakon provedenog upravnog postupka rješenjem odbijen ulaz u Republiku Hrvatsku.
Hrvatska
Hrvatska postavlja na desetke novih radara pred ljetnu turističku sezonu
Hrvatska ubrzano postavlja dodatne radare i kamere za kontrolu prometa dok se Ministarstvo unutarnjih poslova ove zemlje priprema za nadolazeću turističku sezonu.
Riječ je o kamerama koje mogu snimati i unutrašnjost putničke kabine pa vide ako vozač nepropisno koristi mobilni uređaj ili nije vezan. Prema planu, 37 sofisticiranih kamera bit će postavljeno u 111 novih kućišta diljem zemlje. Neće sva kućišta uvijek biti aktivna jer se kamere sele ovisno o potrebi.
Kamere se postavljaju na lokacijama koje su se pokazale kritičnim. Do kraja godine stiže još 40-ak kućišta, ali i dvadesetak novih kamera, piše Autonet. Ovisno o planu djelovanja, kamere se sele na pojedine lokacije.
Budući da seljenje tih kamera nije toliko zahtjevan posao, policija vjeruje kako će vozači postati oprezniji na svih 111 lokacija diljem Hrvatske, gdje će biti nove pozicije za kamere, navodi Autonet. Za sada su uočene kamere Gatso T-Series koje se na hrvatskim prometnicama koriste još od 2019. godine. Riječ je o kamerama koje imaju sposobnost praćenja nekoliko prometnih trakova, a osim nadzora brzine, pokrivaju i nadzor putničke kabine.
Tako mogu zabilježiti koristi li vozač na nepropisan način mobilni uređaj ili možda on (i/ili suvozač) ne koristi sigurnosni pojas. Osim u Zagrebu i široj okolici, novih kamera ima i po drugim dijelovima Hrvatske, no zasad nema podataka gdje su sve.
Ovo je, kako donosi Autonet, dio novih lokacija kamera za nadzor brzine:
Jablanovec (Zaprešić), Stubička ulica kod kbr. 224
Šibice (Zaprešić), Zagrebačka ulica kod raskrižja s Vodovodnom ulicom
Brdovec (Zaprešić), Ulica Ilije Gregorića kod kbr. 119
Prigorje Brdovečko (Zaprešić), Zagrebačka ulica kod kbr. 69
Kupljenovo (Zaprešić), Ulica Matije Gupca kod kbr. 84
Donja Bistra (Zaprešić), Krapinska ulica kod kbr. 9
Velika Gorica, zapadni kolnik Zagrebačke lice prije raskrižja s Poštanskom cestom
Buševec (Velika Gorica), Zagrebačka ulica kod kbr. 39
Ivanić Grad, Savska ulica kod kbr. 103
Vrbovec, Ulica Eugena Depinesa kod kbr. 14F
Hrastje (Općina Sveti Ivan Zelina), Ulica Hrastje kod kbr. 60
Lukarišće (Dugo Selo), Bjelovarska ulica kbr. 44
Zagreb, Slavonska avenija (smjer istok) nasuprot BP Zovko, kod Ulice Rimski put
Zagreb, Zagrebačka obilaznica (smjer istok) A3, nakon mosta Sava kod odvajanja za A4
Zagreb, Ulica Dubrava kod kbr. 108 (smjer istok)
Zagreb, Stupnik, Gornjostupnička ulica kod kbr. 40
Zagreb, Jadranska avenija (smjer istok) iz smjera Arene prema rotoru
Zagreb, Zagrebačka avenija, između raskrižja Ulice Dragutina Golika i Ulice Hrvatskog Sokola
Zagreb, Ljubljanska avenija, (smjer zapad) prije Ford/Hyundai/MG salona, kod pješačkog prijelazaHrvatska
Godišnji odmor ovo ljeto u Hrvatskoj? Evo kakve cijene možemo očekivati
Godišnji odmor na moru mnogima je vrijeme koje čekaju gotovo pa čitave godine. Za građane koji žive u Austriji, ljetovanje u Hrvatskoj jedna je od stvari koje ne prepuštaju, a Hrvatska je za Austrijance uvijek top destinacija uz Italiju. No, mnogi tvrde kako je ljetovanje na Jadranu posljednjih godina sve skuplje. Hoće li se ove godine nastaviti taj trend ostaje nam tek da vidimo.
No, neki su već istražili cijene za ovo ljeto. Sedam noćenja u polupansionu u Makarskoj za jednu osobu košta 535 eura. Za isti broj dana u hotelu s tri zvjezdice koji se nalazi 350 metara od jedne od najljepših breljanskih plaža platit ćete 665 eura. Ako uzmemo u obzir četveročlanu obitelj, roditelje s dvoje djece, sedmodnevni boravak na jugu Dalmacije mogao bi koštati i gotovo 2000 eura (cijene za djecu su obično niže) Uzimajući u obzir ostale troškove, od putovanja, hrane, turističkih posjeta, za prosječan boravak na moru četveročlana obitelj treba izdvojiti u najmanju ruku 2500 eura.
Za dvije osobe jedno noćenje u apartmanu u Splitu stoji od 80 pa sve do 400 eura, ovisno o luksuzu koji si želite priuštiti. U mnogim ponudama u tu je cijenu uključen samo doručak. Cijene u Istri, ali i ostatku Jadrana su u istom cjenovnom rangu, a početne cijene apartmana za iznajmljivanje porasle su na oko 80 eura i to u jeftinijoj varijanti.
Za usporedbu, sedam dana na Krfu u Grčkoj stoji od 600 do 1500 eura, a na Siciliji od 700 do 2000 eura. Ali isto tako, za smještaj u nekim malo luksuznijim hotelima u Turskoj četveročlana obitelj treba izdvojiti i do 5000 eura.
No, sudeći po rezervacijama i početku proljetne sezone, Hrvatska će i ove godine bit hit destinacija.
You must be logged in to post a comment Login