Prema statističkim podacima Austrije, nepažnja u vožnji i prevelika brzina u prvoj polovici ove godine u Austriji stajali su života 184 osobe. To je veliki porast u odnosu na prethodne godine jer je pandemija smanjila broj poginulih.

Nakon pada u posljednje dvije godine, broj stradalih u prometu ponovno je u velikom porastu. U prvoj polovici godine u prometnim nesrećama poginule su 184 osobe, izvijestili su VCÖ i ÖAMTC na temelju podataka Ministarstva unutarnjih poslova i Statističkog zavoda Austrije.

To znači da je smrtnih slučajeva bilo gotovo jednako kao u posljednje dvije godine prije korone, nakon čega su karantene, ograničenja putovanja i rad od kuće uzrokovali pad broja (2021.: 151 i 2020.: 153).

U prvih šest mjeseci 2019., dakle prije korona krize, na austrijskim cestama život je izgubilo 196 osoba, a u prvoj polovici 2018. bilo je 197 smrtnih slučajeva na cestama. S druge strane, u 2017. brojka od 170 smrtno stradalih već je bila znatno niža.

Prometni klub je kao glavne uzroke nesreće naveo nepažnju i neprilagođenu brzinu. Mobilni telefoni za volanom i dalje su veliki problem, a prošle je godine više od 128.000 vozača uhvaćeno kako ih koriste. “Svatko tko telefonira s mobitelom na uhu, reagira loše i sporo kao alkoholičar s 0,8 promila. Vožnja s mobitelom nije beznačajan prekršaj, što sugerira kazna od samo 50 eura”, naglasio je Gratzer. Kao i u drugim europskim zemljama, prekršaj bi konačno trebao biti uključen u sustav obavješćivanja. Niža ograničenja brzine također bi značajno doprinijela većoj sigurnosti na cestama – otvorene seoske ceste 80 umjesto 100 km/h, urbana područja 30 umjesto 50, predlaže VCÖ.

S 36 posto nesreća u kojima sudjeluje samo jedno vozilo i dalje je najčešća vrsta nesreća, analizirao je ÖAMTC, koji je ukazao na dvije abnormalnosti u statistici: broj poginulih u nesrećama na raskrižjima porastao je na najveću vrijednost u posljednjih deset godina, rekao je prometni inženjer David Nosé. Zabilježeno je značajno smanjenje nesreća sa smrtnim ishodom uzrokovanih frontalnim sudarima.

Najviše prometnih nesreća sa smrtnim slučajem bilo je u Donjoj Austriji (51), a nakon nje slijede Gornje Austrije (37) i Štajerske (36). Najmanje ih je bilo u Vorarlbergu (šest) ispred Gradišća (osam), te Salzburga i Koruške (po deset).

Porast prometnih nesreća sa smrtnim ishodom povezan je i s obujmom prometa, a Nosé je objasnio da je na autocestama skoro ponovno dosegnuta pretpandemijska razina iz 2019. godine. U bliskoj budućnosti stoga treba biti posebno oprezan: 55 posto svih smrtnih slučajeva u prometu dolazi u drugoj polovicu godine, od čega velik broj u ljetnim mjesecima. Za lijepog vremena i vikenda povećava se opasnost od teških nesreća.