Kada prolazimo kraj gradilišta, često vidimo ljude u radnim odijelima i kacigama kako užurbano obavljaju svoj posao. No, rijetko se zapitamo što točno rade i koliko je njihov doprinos važan za nastanak zgrade, škole, bolnice ili kulturne ustanove koju će jednoga dana koristiti cijela zajednica. Među onima bez kojih niti jedan projekt ne bi mogao zaživjeti su zidari, tesari i armirači – zanimanja koja čine samu okosnicu graditeljstva.

Zidari su zaduženi za zidanje nosivih i pregradnih zidova, ali njihov posao uključuje i mnogo više od izrade različitih vrsta zidova. Žbukanje zidova i stropova (ravnih stropova, bačvastih i križnih svodova, lukova), izvedbu statičkih ojačanja zidova i stropova, obradu špaleta, zidarsko krpanje šliceva nakon izvedbe instalaterskih radova, izradu cementnih estriha, izvedbu fasada na objektu kao i brigu o tome da sve bude izvedeno prema planovima i pravilima struke. Njihov rad oblikuje prostor i daje mu funkcionalnost, a kvaliteta izvedbe izravno utječe na trajnost i sigurnost objekta.

Da bi se betonski elementi mogli pravilno izvesti i oblikovati, potrebne su konstrukcije od drveta – oplate, krovne konstrukcije i privremene potporne strukture. Njih izrađuju tesari, majstori koji spajaju tradicijsku vještinu rada s drvom i poznavanje suvremenih tehničkih rješenja. U novije vrijeme za izvedbu AB konstrukcija koriste se suvremeni oplatni sustavi, najčešće kombinacija čeličnih ili aluminijskih nosača s drvenim oplatnim pločama. Njihova vještina ne svodi se samo na rad s drvom – oni moraju dobro poznavati statiku, tehničke nacrte i moderne alate, a često su ključni u fazama kada konstrukcija poprima svoj konačan oblik.

Armirači rade s čeličnim šipkama i mrežama koje čine armaturu, bez koje današnja gradnja ne bi bila moguća. Oni prema nacrtima pripremaju, savijaju i povezuju čelik koji se potom ugrađuje u betonske elemente. Upravo zahvaljujući njima beton koji ima veliku tlačnu čvrstoću, dobiva i potrebnu vlačnu čvrstoću i nosivost, što je presudno za mehaničku otpornost, stabilnost i dugotrajnost svake građevine.

Zajedno, zidari, tesari i armirači čine trokut bez kojeg ne bi bilo moguće realizirati niti jedan građevinski projekt – od najmanje kuće do najkompleksnijih objekata. Oni izvode temelje, nosivu konstrukciju objekta i pripremaju objekt za izvedbu svih instalaterskih i završno-obrtničkih radova. Sve ostale faze gradnje nadograđuju se na radove koje su oni izveli.

S obzirom na važnost njihove uloge, ne čudi da je potražnja za kvalitetnim radnicima u ovim strukama sve veća.

ING-GRAD d.d., građevinska tvrtka s dugogodišnjim iskustvom u gradnji i obnovi, traži zidare, tesare i armirače. Osim prilike za rad na značajnim projektima i dugoročni profesionalni razvoj, novim zaposlenicima tvrtka nudi i niz pogodnosti: organiziran smještaj za one koji nisu iz Zagreba, osigurane obroke, stimulativnu plaću te dodatne nagrade poput uskrsnice i božićnice.

Ako volite vidjeti konkretne rezultate svog rada i želite sudjelovati u stvaranju projekata koji ostaju trajna vrijednost u društvu, prijavite se za posao u ING-GRAD-u na:

https://www.ing-grad.hr/hr/karijere

Švedski mediji i korisnici društvenih mreža posljednjih su dana upozorili javnost na slučaj Muhameda Tahera Aminija, 45-godišnjeg afganistanskog azilanta koji je prije četiri godine osuđen na doživotni zatvor zbog teškog silovanja i pokušaja ubojstva, a kojem je nedavno odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora.

Objave su potaknule raspravu o navodno povlaštenom tretmanu zatvorenika i mogućem riziku za javnu sigurnost. Međutim, švedske vlasti pojasnile su kako se ne radi o iznimci, već o standardnoj mjeri koja se primjenjuje na osobe koje služe vrlo duge zatvorske kazne, isključivo pod strogim nadzorom uniformiranih službenika zatvorskog sustava.

Prema pravomoćnoj sudskoj presudi, Amini je u proljeće 2022. godine u mjestu Norberg, u središnjoj Švedskoj, silovao mladu ženu s kojom se upoznao u azilantskom centru. Nakon toga ju je teško pretukao i gurnuo u rudarsko okno duboko oko 24 metra, s namjerom da je usmrti. Kada je shvatio da je preživjela pad, vratio se na mjesto događaja i na nju bacao kamenje i cigle.

Sud je utvrdio da između počinitelja i žrtve nije postojala romantična veza. Nakon upoznavanja, Amini ju je pozvao na vožnju automobilom i pokušao nagovoriti na brak, što je ona odbila. U trenutku počinjenja kaznenog djela već je imao izdan nalog za deportaciju.

Žrtva je u rudarskom oknu provela više od 24 sata, sve dok jedan prolaznik i njegovo dvoje djece nisu čuli njezine pozive u pomoć. Teško ozlijeđena, pothlađena i s višestrukim prijelomima, helikopterom je prevezena u bolnicu.

Okružni sud u Västmanlandu osudio je Aminija na doživotni zatvor, odredio njegovo protjerivanje iz Švedske u slučaju eventualnog puštanja na slobodu te mu naložio isplatu odštete u iznosu od 50.000 eura. Sud je u obrazloženju naveo kako je optuženi učinio sve što je bilo u njegovoj moći da dovrši ubojstvo, a da je žrtva preživjela isključivo zahvaljujući spletu okolnosti.

Unatoč težini kaznenog djela i procjeni zatvorske ustanove da postoji visok rizik od ponavljanja nasilja, Aminiju je odobren kratkotrajni izlazak iz zatvora u trajanju do četiri sata. Tijekom tog vremena može boraviti na javnim mjestima poput kafića, restorana ili trgovačkih centara, ali isključivo u pratnji uniformiranih službenika. Sličan izlazak odobren mu je i tijekom ljeta 2024. godine.

Ova mjera u švedskom zatvorskom sustavu poznata je kao „lufthålspermission“, odnosno dopuštenje za kratki boravak izvan zatvora radi smanjenja negativnih psiholoških i socijalnih posljedica dugotrajnog lišavanja slobode. Njezina svrha nije nagrada, već minimalna rehabilitacijska mjera u strogo kontroliranim uvjetima, koja se primjenjuje kada redoviti izlasci nisu mogući zbog sigurnosnih razloga.

Sličan oblik dopusta ranije je odobren i Mijailu Mijailoviću, osuđenom na doživotni zatvor zbog ubojstva švedske ministrice vanjskih poslova Anne Lindh 2003. godine. Iz Švedske službe za zatvorski sustav i probaciju navode kako je cilj ovakvih mjera smanjenje štetnih učinaka dugotrajne izolacije, uz istodobno očuvanje javne sigurnosti.

Slučaj Aminija ponovno je potaknuo raspravu u švedskoj javnosti o ravnoteži između rehabilitacije zatvorenika i zaštite građana, osobito kada je riječ o osobama osuđenima za najteža kaznena djela.

Foto: Ilustracija / Magnus

Austrijska savezna vlada predstavila je u četvrtak opsežan paket zakonskih izmjena u području migracija i azila, koji je ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner opisao kao „najstroži paket azilnih mjera u posljednjih 20 godina“. Cilj predloženih mjera je ubrzavanje azilnih postupaka, učinkovitije provođenje povrataka te sprječavanje zlouporaba sustava azila.

Zakonski paket temelji se na novom Paktu o migracijama i azilu Europske unije, koji se sada prenosi u nacionalno zakonodavstvo. Ministrica vanjskih poslova Beate Meinl-Reisinger istaknula je kako je osnovni cilj reforme „locirati, usmjeravati i kontrolirati migracije te omogućiti dosljednu provedbu povrataka“.

U sklopu reforme predviđeno je znatno ubrzavanje azilnih postupaka, posebno za podnositelje zahtjeva koji dolaze iz zemalja s niskom stopom priznavanja azila. Također se otvara mogućnost provođenja azilnih postupaka u sigurnim trećim državama.

Ministar Karner naglasio je da se radi o „značajnom pooštravanju azilne politike“, istaknuvši kako sustav azila može funkcionirati samo ako je „strog, čvrst i pravedan“. Posebno je naglasio politiku nulte tolerancije prema zlouporabi azila. Kao primjer učinkovitosti ranijih mjera naveo je pojačane kontrole na granici s Mađarskom u Gradišću, gdje su, prema njegovim riječima, u novoj godini zabilježena samo dva ilegalna prelaska granice i nijedan zahtjev za azil.

Novi zakonski paket predviđa niz dodatnih mjera, uključujući:

• provođenje postupaka na vanjskim granicama, uključujući poseban postupak na Zračnoj luci Schwechat s mogućnošću pritvora i posebnim prostorima za povratak
• uspostavu centara za povratak i savjetovanje
• pooštravanje odredbi o pritvoru i ograničenju kretanja, uz mogućnost uvođenja novih oblika zadržavanja
• strože sankcije u sustavu osnovne skrbi
• obvezne ubrzane postupke u Austriji i na vanjskim granicama EU-a
• uvođenje kvota za spajanje obitelji

Državni tajnik u Ministarstvu unutarnjih poslova Jörg Leichtfried osvrnuo se i na tzv. popratne mjere, koje su već ranije najavljene. Među njima je uvođenje „Povelje vrijednosti“, koju će osobe s odobrenom zaštitom morati potpisati, uz stroge sankcije u slučaju kršenja pravila. Predviđeno je i uvođenje zabrane primjene pravnih sustava koji su u suprotnosti s demokratskim poretkom, poput šerijatskog prava, u području osobnog statusa i braka.

Ministrica Meinl-Reisinger dodatno je naglasila važnost tzv. migracijske diplomacije. Prema njezinim riječima, Austrija je posljednjih mjeseci intenzivirala suradnju sa zemljama podrijetla migranata te sklopila niz sporazuma s ciljem učinkovitijeg i bržeg provođenja povrataka te suzbijanja ilegalnih migracija. Austrija trenutačno ima 67 sporazuma o readmisiji, koji, uz kontrolu migracija, trebaju omogućiti i zakonit dolazak kvalificirane radne snage.

Predložene zakonske izmjene trebale bi stupiti na snagu tijekom 2026. godine, nakon dovršetka zakonodavne procedure.