Rasprava o podizanju dobne granice za odlazak u mirovinu ponovno je u središtu austrijske politike. Čelnica stranke Beate Meinl-Reisinger zalaže se za prilagodbu mirovinskog sustava duljem životnom vijeku te predlaže postupno povećanje dobne granice.

Prema tom modelu, promjene bi započele 2030. godine, pri čemu bi se dob za umirovljenje povećavala za dva mjeseca godišnje. Time bi Austrija do 2041. došla do granice od 67 godina, dok bi se za žene primjena započela nešto kasnije. Meinl-Reisinger smatra da za takav prijedlog postoji sve veća podrška u javnosti.

FPÖ najavljuje žestok otpor

S druge strane, stranka FPÖ oštro se protivi takvim planovima. Njihova predstavnica Dagmar Belakowitsch ocijenila je prijedlog kao “nepravedan dogovor” između Neosa i vladajućih te poručila da će pružiti snažan otpor.

U svojim istupima tvrdi da vlast svakodnevno pokušava produžiti radni vijek građana te da se time ugrožava pravo na zasluženu mirovinu nakon dugogodišnjeg rada.

Optužbe za lošu raspodjelu javnog novca

FPÖ odbacuje argumente da u proračunu nema dovoljno sredstava za mirovine. Umjesto toga, optužuju vladu da novac troši na pogrešne prioritete, uključujući projekte povezane s migracijama, međunarodnu pomoć i razne inicijative koje smatraju nepotrebnima.

Prema njihovom stajalištu, sredstva postoje, ali se ne koriste u interesu građana koji su godinama uplaćivali u mirovinski sustav.

“Mirovinski summit” pod kritikama

Prijedlog održavanja sveobuhvatnog “mirovinskog summita”, koji bi okupio sve političke aktere, također je naišao na kritike. FPÖ ga smatra političkim manevrom bez stvarne namjere da se zaštite umirovljenici.

Istodobno su upućene kritike i prema drugim političkim akterima, uključujući Andreas Babler i Korinna Schumann, uz pitanje zašto se jasnije ne suprotstave prijedlozima o povećanju dobi za umirovljenje.

Nastavak političke borbe oko mirovina

Rasprava o mirovinskoj reformi u Austriji očito će se nastaviti i u narednim mjesecima, uz duboke političke podjele. Dok jedni smatraju da je prilagodba sustava nužna zbog demografskih promjena, drugi upozoravaju da bi takve mjere mogle dodatno opteretiti građane i smanjiti njihova stečena prava.