Austrija želi ubrzati provedbu strože azilne politike na razini Europske unije, a fokus je na uspostavi azilnih postupaka i tzv. povratnih centara izvan europskog teritorija. Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner poručuje kako su takve mjere nužne kako bi država zadržala kontrolu nad migracijama.
Govoreći za austrijske medije, Karner je istaknuo da Austrija mora biti “gospodar u vlastitoj kući” te imati jasnu kontrolu nad time tko ulazi u zemlju, a tko mora napustiti teritorij.
Prijelaz s riječi na konkretne poteze
Prema njegovim riječima, Austrija se godinama zalagala za pravni okvir koji bi omogućio provođenje azilnih postupaka izvan Europe. Sada, tvrdi, postoje konkretni pomaci, a ključni modeli uključuju obradu zahtjeva za azil u trećim zemljama te uspostavu centara za povrat migranata izvan EU.
Cilj je jasan – do kraja godine pronaći barem jednu državu partnera s kojom bi se takav model mogao realizirati. Iako se već vode razgovori s više zemalja, njihova imena zasad nisu objavljena.
Pregovori se vode diskretno
Karner naglašava kako se pregovori vode namjerno diskretno kako bi se povećale šanse za uspješan dogovor. Još uvijek nije definirano ni tko će financirati takve centre, no o tome se, kako tvrdi, intenzivno razgovara s europskim partnerima.
Manji troškovi zbog pada ilegalnih ulazaka
Istodobno, austrijske vlasti očekuju značajno smanjenje troškova u azilnom sustavu. Zbog manjeg broja ilegalnih migranata, procjenjuje se da bi izdaci mogli pasti za oko 250 milijuna eura u iduće tri godine. Broj osoba u sustavu osnovne skrbi trenutno je na najnižoj razini u posljednjih 20 godina, iako će u pojedine segmente ipak biti potrebno dodatno ulagati.
Uključivanje međunarodnih organizacija
Na kritike organizacija za zaštitu ljudskih prava, Karner odgovara da će svi postupci biti provedeni u skladu s europskim pravilima. Također, planirano je uključivanje međunarodnih organizacija kako bi se osigurala pravna i operativna održivost sustava.
Cilj: smanjiti utjecaj krijumčara
Jedan od ključnih ciljeva ovih mjera je razbijanje poslovnog modela krijumčara ljudi. Ideja da će migranti, jednom kada stignu u Europu, moći ostati i biti raspoređeni po državama članicama, trebala bi biti obeshrabrena.
Prema planu, osobe spašene ili presretnute, primjerice na Mediteranu, bile bi preusmjerene u treće zemlje gdje bi čekale rješavanje zahtjeva za azil. Time bi se, smatra Karner, znatno smanjio migracijski pritisak na Europu.
