Poslovnica je sve manje, a tko ne posluje preko interneta tj. tko ne koristi internet bankarstvo, plaćat će sve veće provizije. To se posebno odnosi na starije korisnike.

U samo osam godina, trećina svih bankovnih poslovnica u Beču trajno je zatvoreno. Posljedica je to digitalizacije. Tko ne slijedi taj primjer, imat će sve veći problem: povećanje troškova, smanjenje udobnosti.

Godine 2016. u Beču je bilo još 538 poslovnica, četiri godine kasnije bilo ih je 417, a 2022. 357. Trend pada i dalje. Sada oni koji su pogođeni oglašavaju uzbunu. Udruga umirovljenika i Udruga za informiranje potrošača bilježe gomilanje pritužbi – prvi je izvijestio Orf “Wien Today”.

Neki od prigovora su naporna putovanja do sljedeće banke, dugo čekanje na šalteru, a zatim i sve veći troškovi za male usluge u izravnom kontaktu s klijentima.

I Radnička komora je u svom bankarskom monitoringu primijetila da sve više košta sve što se odvija offline. To znači da su ljudi bez internetskog bankarstva dvostruko kažnjeni. Usluge su zamorne i skupe.

Kako su utvrdili u Radničkoj komori, transferi na šalteru često dodatno koštaju, a stalno raste i naknada za kartice. Ovim će izdacima posebno biti pogođeni tradicionalni klijenti, zaključili su u Radničkoj komori.

Sve veći troškovi posebno pogađaju starije osobe. Neki od njih nikada nisu koristili internet, nemaju svi niti žele imati pametni telefon. Zbog sličnih trendova u Njemačkoj se već formirao lobi protiv diskriminacije starijih osoba u digitalizaciji.