Još prošli tjedan Fiskalno vijeće povećalo je prognozu proračunskog manjka na gotovo četiri posto. Proračunska rupa od milijardu dolara sada koči kolaicijske razgovore. U svakom slučaju, na semaforu se mora složiti žestoki paket štednje s nekim nepopularnim mjerama kako bi se proračun vratio pod kontrolu. To je jasno ÖVP-u, SPÖ-u i NEOS-u. Kakve udarne mjere prijete budućoj vladi:

Klimatski bonus, koji je uveden samo pod tirkizno-zelenom, trebao bi ponovno biti povijest u semaforskoj koaliciji. Za ukidanje su se već izjasnili brojni ekonomski istraživači. Od toga se okreću i predstavnici NEOS-a i ÖVP-a. Ušteda bi iznosila oko dvije milijarde eura da cijene CO2 ostanu na snazi.

S prihodne strane mogao bi se povećati porez na mineralna ulja (MöSt) – daleko najprofitabilniji posebni porez na potrošnju. Porez nije povećavan od 2011., a inflacija je u istom razdoblju porasla 40 posto. To znači da je realno padao svake godine.

Ubuduće bi se mogli povećati i porezi na alkohol, duhan ili slatka pića kako bi u državnu blagajnu stiglo više novca.

Mogla bi se ukinuti i povlastica na dizel, odnosno manji porez na dizel nego na benzin. Međutim, budući da tvrtke imaju koristi od toga, trebalo bi postupati krajnje oprezno kako se ne bi oštetilo gospodarstvo. Gospodarska udruga i Udruga poljoprivrednika borit će se zubima i noktima protiv ukidanja povlastice na dizel – tako da će ÖVP učiniti sve da to spriječi. Ali SPÖ i NEOS bi mogli forsirati ovo – koristeći se izlikom “ozelenjavanja”.

Po pitanju PDV-a mogao bi biti pravi spor: kako se može čuti iz pregovaračkih krugova SPÖ-a, razmišlja se o povećanju PDV-a za 1 do 2 posto. “Potrebni su nam masovni porezi da zakrpimo proračunsku rupu; to neće biti moguće samo uz štednju”, rekao je pregovarač SPÖ-a

Mogle bi se povećati i stope poreza na imovinu. Budući da je ovo također porez na bogatstvo, SPÖ bi ovdje mogao tvrditi da je uspio ispuniti svoje obećanje biračima, dok ÖVP dobiva bodove jer je spriječio “pravi” porez na bogatstvo.

O čemu je NEOS već govorio u predizbornoj kampanji, proračun bi rasteretilo i pažljivo povećanje dobi za odlazak u mirovinu. Bilo bi moguće postupno povećanje na 67 u roku od 20 godina. No vjerojatnije je da će povećanje mirovina ove godine biti umjerenije, smatraju pregovarači.

Uštede bi se mogle primijeniti i na plaće državnih službenika.