Prema preliminarnim podacima Statističkog ureda Austrije, lani je registrirano 77.296 rođenih, što je 6,5 posto manje u odnosu na 2022. i čak 10,2 posto manje od prosjeka u godinama prije pandemije od 2015. do 2019. rečeno je u utorak. Nasuprot tome, bilo je 88.744 umrlih, što znači da je rođeno 11.448 ljudi manje nego što je umrlo. To znači da Austrija već četvrti put zaredom ima deficit nataliteta.

Prema generalnom direktoru Statističkog ureda Austrije Tobiasa Thomasa, privremeni broj umrlih u 2023. bio je 7,1 posto iznad petogodišnjeg prosjeka prije početka pandemije Covid-19. Uzme li se u obzir porast stanovništva i promjene u dobnoj strukturi, u prošloj godini i bez pandemije očekivalo bi se nešto više umrlih nego u godinama od 2015. do 2019. godine.

Konačna brojka umrlih trebala bi biti nešto veća, između ostalog i zbog kasnih prijava – procjenjuje se na oko 90.000. Za očekivati ​​je znatno manje zakašnjelih upisa kada je riječ o rođenjima. Očekuje se da će konačan broj biti oko 300 do 500 djece veći.

U odnosu na 2022. godinu u svim saveznim državama zabilježen je značajan pad rođenih. Najviše u Tirolu s minus 9,2 posto, a slijede Gornja Austrija i Gradišće s minus 7,8 posto. Broj novorođenčadi najmanje je pao u Štajerskoj i Vorarlbergu (minus po 3,3 posto).

Preliminarna bilanca živorođenih i umrlih u 2023. bila je pozitivna u tri savezne pokrajine. Najizraženija u Beču (plus 1226). U šest saveznih pokrajina bilo je pak manje novorođenih nego umrlih, posebice u Donjoj Austriji (minus 5518), Štajerskoj (minus 3138) i Koruškoj (minus 2242).