Austrija
U Austriji ove godine poskupljuje i socijalno osiguranje
Od siječnja 2025. doprinosi za socijalno osiguranje u Austriji znatno će porasti. To dovodi do većih odbitaka od bruto dohotka. Počevši od ove godine doprinosi za socijalno osiguranje će se povećati za mnoge ljude u Austriji. To povećava odbitke od bruto dohotka. Osobe s višim primanjima posebno su pogođene zbog povećanja maksimalne osnovice doprinosa. Mnogima to čak smanjuje neto prihod unatoč smanjenju poreza.
Osnovica za povećanje doprinosa za socijalno osiguranje je revalorizacijski broj 1,063 iz 2025. To također znači da se granica graničnog dohotka značajno povećava – povećavaju se i granice dodatnog dohotka.
Zbog revalorizacijskog broja 1,063 od 1. siječnja 2025. povećavaju se najviše osnovice doprinosa za socijalno osiguranje. Maksimalna mjesečna osnovica za doprinose povećava se sa 6.060 eura (202 eura dnevno) na 6.450 eura (dnevno 215 eura). Visoka godišnja osnovica doprinosa povećat će se s 84.840 eura 2024. na 90.300 eura. Za posebna plaćanja, visoka godišnja osnovica doprinosa ubuduće će iznositi 12.900 eura (ranije 12.120 eura). To znači da će se od 2025. povećati maksimalni doprinos za socijalno osiguranje koji se plaća.
Iznos doprinosa za socijalno osiguranje od 2025. godine možete izračunati pomoću kalkulatora bruto-neto. Sve detalje možete pronaći ovdje na Finanz.at.
Za revalorizacijski broj 1,063 povećavaju se i granični iznosi udjela doprinosa za osiguranje za slučaj nezaposlenosti za zaposlenike i pripravnike.
Diese liegen für Dienstnehmer künftig bei:
- bis 2.074 Euro: 0 Prozent
- über 2.074 Euro bis 2.262 Euro: 1 Prozent
- über 2.262 Euro bis 2.451 Euro: 2 Prozent
- über 2.451 Euro: 2,95 Prozent
Budući da je to povećanje u postotku većem od porezne olakšice, osobe s višim primanjima od 1. siječnja 2025. mogle bi čak dobiti manji neto prihod. Kako izračunava Finanz.at, to utječe na primanja od oko 6300 eura bruto mjesečno, pod uvjetom da od 2025. godine ne dobiju povećanje plaće
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
