Austrija
U Austriji kreće isplata Klima bonusa za 2024.
Ministarstvo klime već je u srpnju poslalo informativno pismo o klimatskom bonusu za 2024. godinu. Novi iznos i propisi već su utvrđeni prije nekoliko tjedana. Svi koji ispunjavaju uvjete dobit će 145 eura. Ovisno o tome gdje živite, dodaje se još 50, 100 ili 145 eura – ukupno do 290 eura. Isplata počinje 2. rujna.
Osnovni iznos klimatskog bonusa povećat će se 2024. godine za 32 posto na 145 eura. Maksimalni iznos je dakle 290 eura po osobi, prenosi kroativ.at
Novost je i to da se bonus dodaje osnovici za razrez plaće i poreza na dohodak od godišnjeg dohotka od 66.612 eura bruto (4.750 eura mjesečno). U ovom slučaju mora se oporezivati. Kao i do sada, djeca do 18 godina dobivaju polovicu iznosa.
Kako biste primili klimatski bonus kao prijenos računa u prvom valu plaćanja – koji se očekuje u rujnu 2024. – bankovne podatke morate ažurirati ili pohraniti na FinanzOnline najkasnije do 10. srpnja 2024. U suprotnom će se plaćanje izvršiti poštom kao vaučer. To obično traje nekoliko dana dulje od prijenosa bankovnim putem – u nekim slučajevima čak i tjedana.
Ako je klimatski bonus isporučen poštom u obliku Sodexo vaučera, isplata će se izvršiti između jeseni 2024. i proljeća 2025. Stoga je vrijedno ažurirati ili unijeti podatke o svom računu u Finanzonline unutar tog razdoblja kako biste brže primili iznos putem bankovnog transfera.
Drugi val isplata – uključujući one osobe koje nisu ispunile uvjet od 183 dana primarnog prebivališta do 2. srpnja ili nisu bile uključene u prvu isplatu – počet će od veljače 2025. godine. To se odnosi i na doseljenike i novorođenčad koji su tek 2024. prvi put prijavljeni u ovoj zemlji.
U Beču ćete u nekim okruzima dobiti samo osnovni iznos od 145 eura. U drugim gradovima, poput Salzburga, Innsbrucka ili Linza, bit će već 195 eura. U ruralnim područjima taj iznos je između 245 i 290 eura po osobi.
Austrija
Kupila vinjetu u Austriji, a zatim dobila neugodno iznenađenje
Počelo je kao predivan dan s dobrom prijateljicom, a završilo velikim problemom i visokim novčanim kaznama.
Andrea S. (ime poznato redakciji Heute) još uvijek nije preboljela incident koji se dogodio prošlog ljeta. Iako su prošli mjeseci, ona je i dalje ljuta. Najviše zbog toga što nije uspjela dobiti povrat novca.
Andrea i njezina prijateljica planirale su uživati u danu. Nakon što je pokupila prijateljicu, Andrea je vozila prema Salzburgu. Na putu je, kao i obično, na posljednjoj benzinskoj postaji prije zapadne autoceste u Mondseeu kupila dnevnu vinjetu za 8,60 eura.
No, nekoliko dana kasnije, stiglo je neugodno iznenađenje – pismo od Asfinaga s kaznom od 120 eura jer je zatečena na autocesti bez važeće vinjete.
“Nažalost, pogrešno je uneseno registarsko broj vozila”, objasnila je Andrea. Zaposlenik na benzinskoj postaji napravio je pogrešku, a ona sama nije provjerila je li uneseni broj točan.
Unatoč brojnim e-mailovima i telefonskim pozivima Asfinagu, nije bilo nikakvog popusta. Andrea je bila prisiljena platiti kaznu.
Asfinag je objasnio da je klijentima pri kupnji digitalne vinjete unaprijed prikazana potvrda s registarskim brojem, a korisnici moraju potvrditi točnost podataka prije nego što se vinjeta registrira.
Asfinag podsjeća korisnike da su odgovorni za unos točnih podataka i provjeru iste prije nego što potpišu potvrdu.
Austrija
Beč ima drugi najbolji javni prijevoz u Europi
Prema novoj anketi magazina “Time Out”, Beč se smjestio na drugo mjesto u Europi za javni prijevoz. U anketi su pitani lokalni stanovnici kako su zadovoljni javnim prijevozom u svom gradu, a Beč je postigao vrlo visoke ocjene.
Najbolje europske gradove za javni prijevoz
U istraživanju je sudjelovalo 18.500 ljudi iz različitih gradova, a na temelju njihovih odgovora sastavljen je rang listu. Na listi je 19 velikih gradova, a osam njih je iz Europe.
- London (Engleska) zauzeo je prvo mjesto. Londonska podzemna željeznica (“Tube”) ima odličnu reputaciju, a 86 posto Londona ocijenilo je pozitivno.
- Beč (Austrija) zauzeo je drugo mjesto u Europi. Javni prijevoz u Beču je jeftin, čist i brz, a 84 posto Bečana je zadovoljno, što Beč svrstava na prvo mjesto u Europskoj uniji.
- Zürich (Švicarska) je na trećem mjestu s 81 posto zadovoljnih građana. Posebno je pohvaljena “Zürich Card”, koja omogućava jednostavno korištenje javnog prijevoza.
Ostali gradovi u Europi s dobrim javnim prijevozom
- Brighton (Engleska) je na četvrtom mjestu s 80 posto zadovoljnih korisnika javnog prijevoza, a posebno su pohvaljeni autobusni sustav i lakša pješačenja.
- Edinburgh (Škotska) dijeli četvrto mjesto s Brightonom, s 80 posto zadovoljnih građana. Javni prijevoz u Edinburghu smatra se vrlo pouzdanim.
- Oslo (Norveška) je na petom mjestu, s 79 posto zadovoljnih građana, a “Oslo Pass” omogućava jednostavnije putovanje.
- Warschau (Poljska) također zauzima peto mjesto s 79 posto zadovoljnih, a pohvaljena je veličina tramvajske mreže.
- Tallinn (Estonija), iako manji grad, ima dobro razvijen javni prijevoz koji je besplatan za građane, a 77 posto stanovnika je zadovoljno.
Austrija
Ugostiteljima prijete velike kazne zbog neprijavljivanja napojnica
U austrijskoj ugostiteljskoj industriji izbila je velika polemika zbog oporezivanja napojnica od strane ÖGK (Austrijska zdravstvena osiguravajuća kompanija). Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, napojnice su postale vidljive u bilancama, što ih čini lakšim za oporezivanje, a to je dovelo do visokih poreznih zahtjeva, na što su se mnogi ugostitelji pobunili.
Zakon o napojnicama izazvao bijes među ugostiteljima
Gastronomi, posebno u Beču, izrazili su ogorčenje zbog ove promjene, a isti stav ima i predstavnik ugostitelja iz Salzburga, Ernst Pühringer, donosi Salzburg Nachrichten. On je izvijestio o strogim inspekcijama i velikom broju pritužbi na ovu poreznu praksu. Mario Pulker, predsjednik sektora ugostiteljstva, zatražio je da napojnice ostanu oslobođene od poreza i doprinosa.
U Salzburg dolazi velika porezna prijetnja
Jedan od najdrastičnijih slučajeva dolazi iz Salzburga, gdje vlasnik restorana Sternbräu mora platiti više od 100.000 eura na temelju naplaćenih napojnica svojih zaposlenika. Zbog sve većeg broja kartičnih uplata, koje sada čine više od polovice prihoda, restoran je suočen s velikim poreznim dugovanjem, prenosi Heute.
Povećana porezna opterećenja zbog kartičnih uplata
Prije nego što su napojnice počele biti plaćane karticama, iznos napojnica bio je teško uočljiv za porezne vlasti, te se procjena obavljala na temelju paušalnih iznosa. S obzirom na porast kartičnih uplata, sada se svaki iznos napojnice detaljno prati, što je rezultiralo znatno višim porezima za ugostitelje.
Pozicija ÖGK i mišljenje ugostitelja
ÖGK objašnjava da je oporezivanje napojnica u interesu zaposlenika jer doprinosi njihovoj mirovinskoj štednji. Međutim, Walter Veit, predsjednik Austrijske hotelijerske udruge, smatra da napojnica treba biti nagrada za dobar servis, a ne sredstvo za popunjavanje proračunskih rupa.
