Rasprava o zabrani nošenja islamske marame za učenice do 14 godina u Austriji sve je intenzivnija. Od iduće školske godine na snagu bi trebala stupiti stroža pravila, a pet muslimanskih učenica odlučilo je osporiti zabranu pred Ustavnim sudom.
Djevojčice u dobi od devet do dvanaest godina tvrde kako maramu nose iz osobnog uvjerenja i slobodnom voljom te smatraju da zabrana krši više temeljnih prava.
IGGÖ stala uz učenice
Podršku su dobile od Islamske vjerske zajednice u Austriji, koja se protivi zabrani i smatra da ona zadire u vjerske slobode muslimanskih učenica.
“Ni jedna djevojčica u školi ne smije biti pod pritiskom – ni da nosi maramu, ni da je skine”, poručili su iz Islamske vjerske zajednice.
Iz IGGÖ-a navode kako zabrana pogađa isključivo muslimanske djevojčice i njihove obitelji te stvara institucionalni pritisak. Prema njihovu stavu, mjera ne pridonosi obrazovanju, nego pokušava nametnuti vjersku ujednačenost.
Pozivaju se na pravno mišljenje
Islamska vjerska zajednica poziva se i na pravno mišljenje koje je sama naručila. Prema tom mišljenju, zabrana ciljano izdvaja jednu vjersku zajednicu i time je suprotna načelu državne neutralnosti.
U IGGÖ-u priznaju kako u društvenom okruženju postoje situacije u kojima djevojčice mogu biti izložene pritisku da nose maramu. Ipak, smatraju kako zabrana nije ispravan odgovor na taj problem.
“Marama koja se ne nosi iz slobodnog uvjerenja promašuje svoj vjerski smisao”, navode iz zajednice.
Rasprava se nastavlja
Predstavnici Islamske vjerske zajednice poručuju kako u središtu rasprave trebaju biti same djevojčice i njihova prava, a ne političke poruke.
“Muslimanske žene nisu objekti političke rasprave. One su samostalne nositeljice vlastite vjerske prakse”, navode iz IGGÖ-a.
S druge strane, pojedini nastavnici upozoravaju kako se u školama već događaju pritisci među djecom. Jedna bečka učiteljica izjavila je kako djevojčice koje ne nose maramu ponekad trpe zadirkivanje i komentare da bi trebale pokriti kosu.
Zabrana će, prema najavama, na snagu stupiti u idućoj školskoj godini, no konačnu riječ mogao bi imati Ustavni sud.
