Connect with us

Ekonomija

U 2020. godini Hrvatska i Srbija najveći ulagači u Bosnu i Hercegovinu

Objavljeno

na

Priljev izravnih inozemnih ulaganja u Bosnu i Hercegovinu u 2020. godini iznosio je 678,2 milijuna KM, pokazuju podatci Centralne banke Bosne i Hercegovine (CBBiH) koja je objavila rezultate statističkog istraživanja o izravnim inozemnim ulaganjima za 2020. godinu.

Što se tiče zemljopisnog rasporeda, najviše priljeva ulaganja tijekom 2020. godine je iz Hrvatske (149,4 milijuna KM), a zatim iz Srbije (135,3 milijuna KM).

Promatrano po djelatnostima, najviše ulaganja realizirano je u oblasti financijske uslužne djelatnosti (bankarski sektor) u iznosu od 157 milijuna KM, zatim u oblasti trgovine na veliko 93,9 milijuna, te u oblasti proizvodnje električne energije 88,6 milijuna KM.

Priljevi ulaganja mogu se okarakterizirati kao relativno dobri s obzirom na duboku globalnu recesiju koja je utjecala na sposobnost inozemnih ulagača, čak je zabilježeno izvjesno povećanje u odnosu na 2019. godinu kada su ulaganja bile niža za 81 milijun KM. Međutim, valja napomenuti da je većina ulaganja predstavljala reinvestirane zarade iz postojećih poduzeća s inozemnim ulaganjima, a one su iznosile čak 586,3 milijuna KM, dok su ulaganja u obliku vlasničkih udjela bila znatno niža.

Na kraju 2020 godine, stanje izravnih inozemnih ulaganja iznosilo je 15,08 milijardi KM. Taj je iznos rezultat ulaganja u prethodnim godinama, kao i poslovanja poduzeća u inozemnom vlasništvu. Najveći iznos stanja izravnih ulaganja i dalje se odnosi na Austriju (2,78 milijardi KM), Hrvatsku (2,42 milijarde KM) i Srbiju (blizu 2,19 milijardi KM). Promatrano po djelatnostima, najviše stanje izravnih inozemnih ulaganja je u oblasti financijskih usluga (3,67 milijardi KM), zatim u oblastima telekomunikacija (1,74 milijardi KM) i trgovine na veliko (1,41 milijardi KM).

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Ekonomija

Financijska dubioza u Austriji!?: Javni dug porastao, evo koliko je Austrija “dužna”

Objavljeno

na

By

Prema Statistici Austrije, javni dug je u 2023. porastao za 20,4 milijarde eura na 371,1 milijardu eura. “Austrijska država je 2023. potrošila više novca nego ikad prije”, rekao je generalni direktor austrijske statistike Tobias Thomas u današnjoj emisiji.

Javna potrošnja narasla je na rekordnih 248,8 milijardi eura, primjerice kroz korekcije plaća i mirovina te mjere protiv energetske krize.

Dok je državna potrošnja porasla za pet posto ili 11,9 milijardi eura, državni prihodi porasli su za 6,2 posto ili 13,9 milijardi eura na 236,1 milijardu eura u 2023. godini. Prema preliminarnim rezultatima austrijske statistike, javni deficit iznosi 2,7 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP), odnosno 12,7 milijardi eura (2022.: 14,6 milijardi eura, 3,3 posto BDP-a). To znači da je Austrija prvi put od početka pandemije ispod granice iz Maastrichta od tri posto, rekao je Thomas.

Troškovi osoblja u 2023. godini veći su za 8,7 posto, a novčane socijalne naknade za 6,8 posto. Mjere za ublažavanje povećanih troškova energije bile su visoke: 3,1 milijarda eura otišla je na mjere kao što su subvencija troškova energije II i kočnica troškova električne energije. Troškovi kamata za državni dug također su porasli za 1,4 milijarde eura u odnosu na 2022. godinu.

U 2023. godini 86,7 posto prihoda došlo je od poreza i socijalnih doprinosa – ukupno 204,8 milijardi eura, 5,4 posto ili 10,6 milijardi eura više nego 2022. Međutim, prema Statistici Austrije, prihodi od poreza rasli su umjerenije nego prethodnih godina. za 4,5 posto.

Omjer zaduženosti u opadanju
Od 371,1 milijarde eura javnog duga na kraju 2023. godine, 326,8 milijardi eura bile su obveznice, 42,4 milijarde eura krediti i 1,9 milijardi eura depoziti. Savezni sektor je imao najveći udio u povećanju od 20,4 milijarde eura na 16,6 milijardi eura.

U međuvremenu, omjer duga – omjer državnog duga i nominalne ekonomske proizvodnje – pao je: sa 78,4 na 77,8 posto. Ipak, europski zahtjevi ovdje očito nisu ispunjeni.

Nastavi čitati

Ekonomija

Austrija: Poznata tvrtka koja se bavi čišćenjem u problemima, 139 radnika pogođeno

Objavljeno

na

By

Valu bankrota nikad kraja. Sada je sljedeća tvrtka pogođena problemima: proces restrukturiranja je pokrenut preko KFMS GmbH u Linzu. Tvrtka se između ostalog bavila uslugama zaštite i čišćenja te uređenja okoliša. Creditreform je obavijestio o stečaju tvrtke, prenosi “Kurier”.

“Prema podacima ÖGK (Austrijskog zavoda za zdravstveno osiguranje; nap.), u Gornjoj Austriji je u trenutku otvaranja stečaja bilo zaposleno 139 djelatnika”, objašnjavaju iz udruge vjerovnika. U Beču su bila prijavljena još tri djelatnika.

Razlozi su najčešće: posljedice pandemije korone, pad potražnje zbog inflacije i kriza općenito. Prema izvješću, tvrtka poreznoj upravi duguje 218.600 eura, a ÖGK-u 467.400 eura. Ukupno je to gotovo 700.000 eura. Razlog bankrota? U oba slučaja bivša direktorica navodno nije uplaćivala “obvezne doprinose”.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija: Poskupljuju cigarete – ovo su nove cijene

Objavljeno

na

By

Godišnje povećanje poreza na duhan stupa na snagu u utorak.

Od 4. ožujka, Japan Tobacco International (JTI) podigao je cijene dijela svog asortimana cigareta za 20 centi po kutiji. Pogođeni su brendovi Benson & Hedges, Camel, Meine Sorte i Smart Export.

Razlog ovih i budućih povećanja je porez na duhan. To će biti podignuto – kao što je to slučaj jednom godišnje – 1. travnja i tvrtke stoga već usklađuju svoje cijene oko tog datuma.

Industrijski div Phillip Morris, primjerice, prodavat će svoje cigarete 20 centi skuplje. Ali tek od 2. travnja (prvi u mjesecu je Uskrsni ponedjeljak). Ovo ne utječe samo na marke cigareta Chesterfield, L&M, Marlboro i Philip Morris, već i na duhanske štapiće Heets. One će biti povećane sa 5,50 eura na 5,70 eura.

Ipak, neke vrste ostaju na staroj cijeni, poput Marlbora 24s. Cilj je spriječiti kupce koji su osjetljivi na cijene da prijeđu na konkurente, barem prema stručnjacima iz industrije.

Nastavi čitati
LM