Planirane promjene vezane za socijalnu pomoć u Austriji mogla bi biti gorka pilula za ljude koji su pobjegli iz Ukrajine u Austriju. To se posebno odnosi na one koji imaju skupocjena vozila i koji primaju pomoć od Austrije. Prema tome, ukrajinska luksuzna vozila morat će se prodavati od siječnja 2025. ako vlasnici budu pokriveni osnovnim uslugama (socijalne naknade), prenosi “Standard”. To znači da bi svi oni vlasnici skupocjenih vozila mogli ostati bez skrbi i smještaja ako ne unovče svoja vozila. Ova inovacija, koju planira Savezno-državno koordinacijsko vijeće, pogodit će oko 37.000 Ukrajinaca.

“Svatko tko ima dovoljno novca da osigura svoj automobil i kupi benzin ovdje, ne treba socijalnu pomoć”, prenosi “Standard” obrazloženje vijeća. Sama prodaja automobila ne bi smjela biti dovoljna – novac od prodaje mora se iskoristiti prije nego što opet dođe isplate beneficija od strane države. Ali stvari će biti još gorče za pogođene Ukrajince: ako se plan provede, tisuće će vjerojatno morati prvo registrirati svoja vozila u Austriji.

Prethodno su bili izuzeti od pravila da se registracija mora izvršiti u roku od mjesec dana od dolaska u Austriju. Inače, odluka je isprva donesena jednoglasno, ali budući da zapisnik nije poslan, postala je nevažeća. Na sljedećem sastanku Beč je navodno iznenada promijenio kurs i glasao protiv plana. Rezultat: ostalih osam saveznih država sada mogu postavljati vlastita pravila za automobile.

Inače, u Švicarskoj su već reagirali prije dvije godine: izbjeglicama iz Ukrajine do 2022. dopušteno je da svoje automobile drže u Švicarskoj i slobodno ih koriste bez ukidanja socijalne pomoći. Međutim, tada je Konferencija kantonalnih socijalnih direktora (SODK) planirala promjenu. Iako bi S status zaštite za osobe iz Ukrajine trebao biti produžen do 2024., pravila o naknadama socijalne pomoći prilagodit će se pravilima za ostale izbjeglice. Ubuduće bi se pri izračunu prava na socijalnu pomoć trebala uzeti u obzir imovina poput nakita, automobila ili nekretnina kod kuće.

Kako bi pomogao u borbi protiv rastućih cijena plina i električne energije, Grad Beč je 2022. i 2023. isplatio Vienna Energy Bonus. Zbog revizija sada će biti povrata u gotovo 17.900 predmeta.

Granica prihoda za financiranje bila je 40.000 eura za samačka kućanstva i 100.000 eura za višečlana kućanstva. U dvije isplatne godine podneseno je ukupno 1.327.397 zahtjeva. Potraživanja se sada podnose u 17.864 predmeta (ili 1,3 posto zahtjeva).

Pogođeni dobivaju obavijest poštom i razlog – “Tijekom standardiziranog pregleda njihove prijave utvrđeno je prekoračenje najvećeg dopuštenog godišnjeg dohotka”. Ovisno o tome jesu li se dotične osobe pogrešno prijavile i primile energetski bonus jednom ili oba puta 2022. i 2023., moraju vratiti 200 ili 400 eura.

Grad Beč sada temeljno razmatra sve prijave. Međutim, prije slanja pisma za povrat, prvo se šalje pismo u kojem se od vas traži da dostavite dokumente koji potvrđuju da niste premašili ograničenje prihoda. Ako se to može dokazati, ništa se neće tražiti natrag nikakav novac. No prvo pismo nije isto što i zahtjev za povrat. Čak i tada imate mogućnost nazvati servisni telefon MA40 kako biste razgovarali o pojedinačnom slučaju.

Prema podacima Grada Beča, u dvije godine isplate na energetski bonus potrošeno je oko 265 milijuna eura. To je bila “akutna mjera za brzo i nebirokratsko ublažavanje učinaka ludog kretanja cijena na energetskim tržištima”, kako je Grad rekao Radio Beču. Reorganizacijom pomoći za najam i stanovanje zastarijevaju premosne ili jednokratne pomoći, zbog čega iduće godine neće biti energenata.

Od 1. siječnja 2025. u glavnom gradu poskupljuju i naknade za odvoz smeća, kanalizaciju i vodu – za gotovo 6 posto. Sve u svemu, to znači povećanje naknade od 1,35 eura mjesečno za prosječno samačko kućanstvo u Beču (40 m2) i 3,11 eura za višečlano kućanstvo (90 m2).

Za dvočlano kućanstvo godišnji trošak u Beču nakon usklađivanja iznosi 257 eura. Bečani će ubuduće plaćati 5,56 eura za pražnjenje spremnika za ostatak otpada od 120 litara (uključujući i kantu za organski otpad).

U drugim saveznim državama još je skuplje: u Salzburgu se pražnjenje zaostalog otpada plaća gotovo dvostruko više. U Klagenfurtu su godišnje naknade za otpadne vode gotovo 200 eura skuplje nego u Beču.