Austrija
Sve više ljudi se odriče BiH državljanstva, bh. dijaspora sve brojnija
Austrija se već petnaest godina koristi sustavom crveno-bijelo-crvene (RWR) kartice kako bi privukla kvalificiranu radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. Taj se model uklapa u širi kontekst migracija, u kojem posebno značajnu ulogu ima dijaspora Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, izvan matične zemlje danas živi oko 2,2 milijuna građana Bosne i Hercegovine. To znači da gotovo 62 posto osoba podrijetlom iz BiH živi u inozemstvu, čime broj ljudi iz BiH u dijaspori premašuje broj stanovnika u samoj zemlji. Time se BiH svrstava među zemlje s najvećim udjelom iseljeništva u odnosu na ukupno stanovništvo. Velika većina bh. dijaspore, oko 95 posto, živi u Europi i Sjevernoj Americi.
Rasprostranjenost bh. dijaspore
Bh. dijaspora prisutna je u više od 50 zemalja svijeta. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj građana BiH danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ih ima više od 350.000, dok ih u Kanadi živi više od 50.000. U Europi je najbrojnija zajednica u Njemačkoj, s gotovo 240.000 osoba. Značajan broj građana BiH živi i u Norveškoj i Švedskoj, procjenjuje se oko 100.000, dok u Australiji boravi više od 50.000 osoba bh. podrijetla. Veće zajednice postoje i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Švicarskoj.
Procjenjuje se da se oko 150.000 državljana BiH odreklo bosanskohercegovačkog državljanstva i steklo državljanstva drugih zemalja. Najveći val iseljavanja zabilježen je tijekom rata početkom 1990-ih, no značajan broj građana napustio je BiH i nakon 1995. godine. Prema istraživanju Unije za održivi povratak i integracije BiH, od 2013. zemlju je napustilo gotovo 500.000 ljudi, a taj trend i dalje traje. Jedna od zemalja u koju se značajan broj ljudi iseljava je Austrija.
Austrija kao useljenička zemlja
Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 22,7 posto stanovništva Austrije, odnosno oko 2,085 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu. To predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Najbrojniju skupinu stranog stanovništva čine državljani Njemačke (oko 270.500), a slijede građani BiH (179.800), Turske (166.800), Rumunjske (148.600), Sirije (94.800) i Afganistana (48.200). Ukrajinci se, potaknuti ratnim zbivanjima, nalaze na osmom mjestu s oko 88.700 stanovnika.
Uloga crveno-bijelo-crvene kartice
RWR kartica uvedena je s ciljem privlačenja visoko kvalificiranih radnika iz trećih zemalja. Trenutačno je u Austriji aktivno 12.643 nositelja ove vrste dozvole, što je relativno malen broj u usporedbi s više od 600.000 boravišnih dozvola izdanih izvan azilnog sustava. Ipak, riječ je o znatnom porastu u odnosu na prethodna razdoblja: 2020. godine RWR karticu imalo je 4.514 osoba, a 2015. tek 1.640.
Zanimljivo je da su kineski državljani danas najbrojnija skupina među nositeljima RWR kartice, ispred građana BiH. Taj je trend relativno nov – 2020. godine Kinezi su bili tek na devetom mjestu, dok su prošle godine s 1.710 kartica izbili na drugo mjesto. Trenutačno ih je već 2.443.
Unatoč rastu, osnovna RWR kartica i dalje ima manju ulogu u odnosu na RWR karticu plus, koja je namijenjena članovima obitelji nositelja osnovne kartice i omogućuje slobodan pristup tržištu rada. Dok je kod osnovne kartice boravak vezan uz konkretnog poslodavca, prelazak na karticu plus moguć je nakon dvije godine. RWR karticu plus danas posjeduje više od 142.000 osoba, a najčešće je koriste državljani Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Najveći broj boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja izdaje se kroz status „stalni boravak – EU“, kojih je više od 350.000. Taj se status može steći nakon najmanje pet godina neprekidnog boravka u Austriji i ispunjavanja uvjeta integracijskog sporazuma. U toj kategoriji najbrojniji su državljani Srbije, ispred Turaka i građana BiH.
Ukupno gledano, prema statistici boravka i nastanjenja, uključujući i plavu kartu EU-a, u Austriji je izdano 600.507 važećih dozvola. Gotovo 20 posto nositelja dolazi iz Turske, slijede državljani Srbije s gotovo 19 posto te građani BiH s nešto manje od 17 posto. Među ostalim brojnijim skupinama su Rusi, Sjeverni Makedonci, Kinezi, Ukrajinci, Indijci i Iranci.
Austrija
Novo ubojstvo u Austriji: Ubio partnericu pa danima živio s njenim lešom u kući
Austriju je potreslo novo ubojstvo žene. U mjestu Wilfersdorf u Donjoj Austriji 47-godišnji muškarac navodno je usmrtio svoju 36-godišnju partnericu davljenjem. Osumnjičeni je priznao kazneno djelo, i to nakon što je, prema navodima policije, više dana boravio u istoj kući s tijelom preminule.
Prema policijskim informacijama, zločinu je prethodio žestok sukob između partnera koji je u potpunosti eskalirao. Muškarac je policiji već bio poznat od ranije – protiv njega su u prošlosti više puta poduzimane intervencije zbog obiteljskog nasilja. Unatoč tome, došlo je do smrtonosnog ishoda.
Osumnjičeni je tijekom ispitivanja naveo da je kazneno djelo počinio 5. siječnja. Tijelo žene pronađeno je u zemljanom podrumu na njegovoj nekretnini. Policija navodi da je muškarac danima nakon ubojstva nastavio živjeti u istoj obiteljskoj kući.
Slučaj je otkriven nakon što je osumnjičeni telefonom kontaktirao poznanika i priznao mu što je učinio. Taj je svjedok potom u utorak navečer obavijestio policiju. Po dolasku na mjesto događaja, osumnjičeni je policijskim službenicima pokazao gdje se nalazi tijelo te dao opsežno priznanje.
Muškarac je uhićen i prevezen u kaznionicu Korneuburg. Državno odvjetništvo u Korneuburgu naložilo je obdukciju tijela, a istraga je u tijeku. Trenutačno se dodatno utvrđuju okolnosti kaznenog djela i mogući motivi.
Ako ste pogođeni nasiljem ili trebate pomoć, dostupne su savjetodavne i hitne službe koje pružaju podršku žrtvama nasilja.
Austrija
Austrija smanjuje PDV-a na osnovne prehrambene proizvode
Porez na dodanu vrijednost (PDV) na osnovne prehrambene proizvode trebao bi se smanjiti na pet posto. Prema informacijama austrijske novinske agencije APA, o tome se Vlada dogovorila na svojoj radnoj sjednici (klausuri), a rezultati će biti predstavljeni u podnevnim satima.
Smanjenje PDV-a Socijaldemokratska stranka Austrije (SPÖ) zagovarala je već dulje vrijeme, među ostalim i stranački predsjednik Andreas Babler prošle jeseni. Predviđeno je da smanjenje porezne stope stupi na snagu sredinom godine.
Još nije odlučeno koji će točno prehrambeni proizvodi biti obuhvaćeni ovom mjerom i time pojeftiniti. Financiranje ovog fiskalno zahtjevnog poteza planira se osigurati uvođenjem naknade na nereciklabilnu plastiku. Uz to, predviđa se i uvođenje posebne pristojbe na pakete iz trećih zemalja, odnosno na pošiljke koje dolaze iz država izvan Europske unije.
Austrija
Sirijac „Arafat“ u Austriji doveo policiju do 100 kilograma kokaina, imao veze sa balkanskom mafijom
Opsežna policijska akcija pod nazivom „Operation Duplex“, koja je u ponedjeljak rezultirala višegodišnjim zatvorskim kaznama u Salzburgu, ocijenjena je kao velik uspjeh austrijskih istražnih tijela. Istražitelji su otkrili kako je podmetanje požara na automobil u Braunauu (Gornja Austrija) dovelo do razotkrivanja međunarodne kriminalne mreže, s ukupno 15 pravomoćno osuđenih osoba, 58 dodatnih osumnjičenika i četiri međunarodno tražene osobe.
Sve je započelo 2015. godine dolaskom Sirijca nadimka „Arafat“ u Austriju. Danas 30-godišnjak, koji govori tečno njemački, uključujući salzburški dijalekt, smatran je primjerom uspješne integracije te je bio nadomak sportske karijere u tadašnjem prvoligašu SV Grödig. No, brza zarada pokazala se primamljivijom. Nakon napada na automobil zaduženog trgovca vozilima u Braunauu 2024. godine, policija je ušla u trag muškarcu koji je povremeno radio kao pomoćni radnik na gradilištima.
Veze s balkanskim mafijaškim klanom
U tom trenutku malo je tko mogao naslutiti razmjere slučaja. Istragom je razotkrivena skupina povezana s ozloglašenim srpsko-crnogorskim balkanskim klanom „Škaljari“. Članovi bande prevozili su i do 25 kilograma kokaina u prtljažniku luksuznog Maserati vozila iz Málage u Salzburg, odakle su drogu, vatreno oružje i ručne bombe distribuirali dalje, koristeći iznajmljene urede i takozvani „bunker-stan“.
Tijekom istrage zaplijenjena su dva kilograma kokaina kod jednog bečkog „kuhara“ s narkoscene, koji je kasnije priznao trgovinu s ukupno 16 kilograma droge. Nakon što ga je supruga prijavila zbog obiteljskog nasilja, slučaj je dobio novi smjer. Muškarac je ranije već osuđen na sedam godina zatvora i nalazi se na izdržavanju kazne.
Indicijski proces i 100 kilograma prodanog kokaina
Prema navodima Saveznog kriminalističkog ureda, tijekom 2024. godine banda je prodala oko 100 kilograma kokaina, iako je zaplijenjena tek manja količina. Riječ je uglavnom o indicijskom postupku, no unatoč tome osigurani su brojni dokazi: luksuzna vozila, veće količine droge, vatreno oružje, skladište oružja u Hrvatskoj te brojni digitalni zapisi. Dio osumnjičenika ranije je surađivao s policijom kao doušnici, uključujući i aktivnosti u Njemačkoj i Hrvatskoj.
Voditelj Saveznog kriminalističkog ureda Andreas Holzer izjavio je da slučaj pokazuje odlučnost policije u borbi protiv organiziranog kriminala, istaknuvši važnost nacionalne i međunarodne suradnje.
Luksuz i pranje novca
Kriminalna skupina živjela je raskošno. Nezakonito stečen novac ulagali su u luksuzne automobile, koje su kupovali gotovinom, registrirali preko fiktivnih tvrtki u Sloveniji i potom ih iznajmljivali sami sebi. Skupi satovi, kao i nargila-bar u mjestu Obertrum pokraj Salzburga, također su korišteni za pranje novca. Dodatnu prednost istražiteljima predstavljali su međusobni sukobi unutar skupine, pri čemu su se osumnjičenici djelomično međusobno teretili.
Do sada su provedena uhićenja u Austriji, Njemačkoj, Hrvatskoj, pa čak i u Dubaiju, kamo je pobjegao glavni osumnjičenik. Riječ je o 37-godišnjem rođenom Salzburžaninu, koji je u ponedjeljak osuđen na 14 godina zatvora. Njegov najbliži suradnik, 42-godišnji državljanin Hrvatske, osigurao je stan u Salzburgu koji je služio kao sklonište i skladište. Presude zasad nisu pravomoćne.
