Austrija se već petnaest godina koristi sustavom crveno-bijelo-crvene (RWR) kartice kako bi privukla kvalificiranu radnu snagu iz zemalja izvan Europske unije. Taj se model uklapa u širi kontekst migracija, u kojem posebno značajnu ulogu ima dijaspora Bosne i Hercegovine, ali i drugih zemalja.
Prema procjenama Svjetskog saveza dijaspore BiH, izvan matične zemlje danas živi oko 2,2 milijuna građana Bosne i Hercegovine. To znači da gotovo 62 posto osoba podrijetlom iz BiH živi u inozemstvu, čime broj ljudi iz BiH u dijaspori premašuje broj stanovnika u samoj zemlji. Time se BiH svrstava među zemlje s najvećim udjelom iseljeništva u odnosu na ukupno stanovništvo. Velika većina bh. dijaspore, oko 95 posto, živi u Europi i Sjevernoj Americi.
Rasprostranjenost bh. dijaspore
Bh. dijaspora prisutna je u više od 50 zemalja svijeta. Prema podacima Ministarstva vanjskih poslova BiH, najveći broj građana BiH danas živi u Sjedinjenim Američkim Državama, gdje ih ima više od 350.000, dok ih u Kanadi živi više od 50.000. U Europi je najbrojnija zajednica u Njemačkoj, s gotovo 240.000 osoba. Značajan broj građana BiH živi i u Norveškoj i Švedskoj, procjenjuje se oko 100.000, dok u Australiji boravi više od 50.000 osoba bh. podrijetla. Veće zajednice postoje i u Hrvatskoj, Srbiji, Sloveniji i Švicarskoj.
Procjenjuje se da se oko 150.000 državljana BiH odreklo bosanskohercegovačkog državljanstva i steklo državljanstva drugih zemalja. Najveći val iseljavanja zabilježen je tijekom rata početkom 1990-ih, no značajan broj građana napustio je BiH i nakon 1995. godine. Prema istraživanju Unije za održivi povratak i integracije BiH, od 2013. zemlju je napustilo gotovo 500.000 ljudi, a taj trend i dalje traje. Jedna od zemalja u koju se značajan broj ljudi iseljava je Austrija.
Austrija kao useljenička zemlja
Prema podacima Austrijskog integracijskog fonda (ÖIF), 22,7 posto stanovništva Austrije, odnosno oko 2,085 milijuna ljudi, rođeno je u inozemstvu. To predstavlja blagi porast u odnosu na prethodnu godinu. Najbrojniju skupinu stranog stanovništva čine državljani Njemačke (oko 270.500), a slijede građani BiH (179.800), Turske (166.800), Rumunjske (148.600), Sirije (94.800) i Afganistana (48.200). Ukrajinci se, potaknuti ratnim zbivanjima, nalaze na osmom mjestu s oko 88.700 stanovnika.
Uloga crveno-bijelo-crvene kartice
RWR kartica uvedena je s ciljem privlačenja visoko kvalificiranih radnika iz trećih zemalja. Trenutačno je u Austriji aktivno 12.643 nositelja ove vrste dozvole, što je relativno malen broj u usporedbi s više od 600.000 boravišnih dozvola izdanih izvan azilnog sustava. Ipak, riječ je o znatnom porastu u odnosu na prethodna razdoblja: 2020. godine RWR karticu imalo je 4.514 osoba, a 2015. tek 1.640.
Zanimljivo je da su kineski državljani danas najbrojnija skupina među nositeljima RWR kartice, ispred građana BiH. Taj je trend relativno nov – 2020. godine Kinezi su bili tek na devetom mjestu, dok su prošle godine s 1.710 kartica izbili na drugo mjesto. Trenutačno ih je već 2.443.
Unatoč rastu, osnovna RWR kartica i dalje ima manju ulogu u odnosu na RWR karticu plus, koja je namijenjena članovima obitelji nositelja osnovne kartice i omogućuje slobodan pristup tržištu rada. Dok je kod osnovne kartice boravak vezan uz konkretnog poslodavca, prelazak na karticu plus moguć je nakon dvije godine. RWR karticu plus danas posjeduje više od 142.000 osoba, a najčešće je koriste državljani Turske, Srbije i Bosne i Hercegovine.
Najveći broj boravišnih dozvola za državljane trećih zemalja izdaje se kroz status „stalni boravak – EU“, kojih je više od 350.000. Taj se status može steći nakon najmanje pet godina neprekidnog boravka u Austriji i ispunjavanja uvjeta integracijskog sporazuma. U toj kategoriji najbrojniji su državljani Srbije, ispred Turaka i građana BiH.
Ukupno gledano, prema statistici boravka i nastanjenja, uključujući i plavu kartu EU-a, u Austriji je izdano 600.507 važećih dozvola. Gotovo 20 posto nositelja dolazi iz Turske, slijede državljani Srbije s gotovo 19 posto te građani BiH s nešto manje od 17 posto. Među ostalim brojnijim skupinama su Rusi, Sjeverni Makedonci, Kinezi, Ukrajinci, Indijci i Iranci.
