U Austriji estetski zahvati bilježe sve veću popularnost, no dio potražnje odvija se izvan zakonskih okvira. Najnoviji slučajevi iz Beča otkrili su zabrinjavajući trend ilegalnih beauty-klinika koje privlače stotine klijenata, često bez potrebnih medicinskih kvalifikacija.
Prema podacima Grada Beča, godišnje se u Austriji obavi između 30.000 i 100.000 estetskih zahvata, a najčešće se radi o tretmanima botulinum toksinom (poznatijim kao Botox), hijaluronskim filerima, laserskim tretmanima pomlađivanja kože i tzv. vampirskim liftingom. Od kirurških zahvata dominiraju liposukcije, povećanja grudi, korekcije kapaka i rinoplastike.
„Broj nezakonito izvedenih zahvata nije mali“, procjenjuje dr. Johannes Matiasek, specijalist plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije te zamjenik voditelja Odbora za plastičnu kirurgiju Liječničke komore u Beču. To potvrđuje i Kristina Hametner, voditeljica Bečkog programa za zdravlje žena, koja upozorava na „vrlo opsežan problem“, posebice kod tretmana filerima i botoxom.
Dvije ilegalne klinike razotkrivene ove godine
Samo u ovoj godini zabilježena su dva slučaja ilegalnih beauty-klinika. Prošlog je tjedna policija u bečkoj četvrti Simmering zatvorila prostor u kojem su se bez ikakvih dozvola nudili estetski zahvati. U dokumentaciji pronađenoj na lokaciji evidentirano je više od 500 klijenata.
Ranije, u veljači, javnost je šokirao slučaj 35-godišnjeg liječnika iz Gruzije koji je u stanu u središtu Beča izveo operaciju nakon koje je pacijentica zadobila teške ozljede.
Iako austrijske vlasti nemaju točne statistike o obujmu ilegalnih zahvata, stručnjaci upozoravaju na „veliku sivu zonu“, osobito u kozmetičkim salonima koji nude medicinske tretmane za koje nisu ovlašteni.
Rizici za pacijente
Iako se većina estetskih zahvata, kada ih izvode kvalificirani stručnjaci, smatra relativno sigurnima, komplikacije nisu isključene. Ured bečkog povjerenika za prava pacijenata godišnje zaprimi 20 do 30 pritužbi, najčešće zbog alergijskih reakcija, infekcija ili nezadovoljavajućih rezultata nakon zahvata poput operacija grudi.
Grad Beč je u lipnju pokrenuo informativnu kampanju kako bi građane upozorio na rizike i potaknuo ih da provjere kvalifikacije liječnika prije nego što se odluče na tretman. „Minimalno invazivne metode poput botoksa i filera sve se agresivnije reklamiraju, osobito mladima, a društvene mreže često nude nepotpune ili netočne informacije“, ističe voditeljica kampanje Daniela Thurner.
Provjera kvalifikacija ključna
U Austriji estetske zahvate smiju provoditi isključivo specijalisti plastične, rekonstruktivne i estetske kirurgije ili drugi ovlašteni liječnici. Pojmovi poput „estetski liječnik“ ili „estetski kirurg“ ne predstavljaju službenu kvalifikaciju.
„Pacijenti imaju pravo tražiti jasan uvid u obrazovanje i iskustvo liječnika. Transparentno informiranje o mogućim nuspojavama i rizicima obaveza je svakog stručnjaka“, naglašava dr. Matiasek.
Izuzetno povoljne cijene, nerealna obećanja ili izbjegavanje odgovora na pitanja o kvalifikacijama trebali bi biti ozbiljno upozorenje. Još jedan dodatni rizik predstavljaju zahvati u inozemstvu, gdje je pravna zaštita slabija, a mogućnosti naknadne skrbi često ograničene.
