Trend kraćeg radnog vremena u Austriji nastavlja se i tijekom 2026. godine. Iako je ukupan broj zaposlenih gotovo nepromijenjen u odnosu na prošlu godinu, iza te stabilne brojke krije se velika promjena: sve više ljudi radi nepuno radno vrijeme, dok broj zaposlenih na puno radno vrijeme pada.
Prema analizi Statistik Austria, u drugom tromjesečju 2026. u Austriji je bilo zaposleno oko 4,5 milijuna ljudi. Ukupan broj zaposlenih gotovo je identičan prošlogodišnjem, ali je broj radnika na nepuno radno vrijeme povećan za 57.200.
Istodobno je broj zaposlenih na puno radno vrijeme pao za 57.400.
Više od 1,4 milijuna ljudi radi nepuno radno vrijeme
U Austriji sada oko 1,45 milijuna zaposlenih radi nepuno radno vrijeme, dok ih približno 3,05 milijuna radi puno radno vrijeme.
Udio zaposlenih na nepuno radno vrijeme tako je porastao za 1,3 postotna boda i dosegnuo 32,1 posto.
Manuela Lenk, glavna direktorica za stručnu statistiku Statistik Austria, upozorava da se time nastavlja trend koji je nakon pada tijekom 2025. ponovno krenuo uzlaznom putanjom.
Austrija druga u Europskoj uniji
S udjelom od nešto više od 32 posto zaposlenih na nepuno radno vrijeme, Austrija se nalazi na drugom mjestu u Europskoj uniji.
Veći udio ima samo Nizozemska, gdje nepuno radno vrijeme čini 44,1 posto zaposlenosti. Slijede Njemačka s 31,6 posto, Danska s 28,2 posto i Belgija s 26,3 posto.
Prosjek za svih 27 članica Europske unije iznosi samo 18,9 posto.
Na drugom kraju ljestvice nalaze se Bugarska s 2,1 posto, Rumunjska s 2,5 posto i Hrvatska s 4,3 posto.
Žene daleko češće rade skraćeno
Najveći dio zaposlenih na nepuno radno vrijeme i dalje čine žene.
U Austriji gotovo 1,1 milijun žena radi kraće od punog radnog vremena. To znači da je na nepuno radno vrijeme zaposleno 51,1 posto svih zaposlenih žena.
Za usporedbu, prije 20 godina taj je udio iznosio oko 41 posto.
Kod muškaraca je situacija bitno drugačija. Na nepuno radno vrijeme trenutačno radi oko 347.000 muškaraca, odnosno 14,8 posto svih zaposlenih muškaraca. Ipak, i taj se udio značajno povećao – 2006. godine iznosio je samo 6,6 posto.
Ukupan broj odrađenih sati ponovno pada
Rast rada na nepuno radno vrijeme izravno se odrazio i na ukupan broj odrađenih sati.
U drugom tromjesečju 2026. u Austriji je ukupno odrađeno oko 1,74 milijarde radnih sati. To je 5,7 milijuna sati manje nego u istom tromjesečju prošle godine.
Prosječan broj ugovorenih redovnih radnih sati smanjio se na 35,4 sata tjedno.
Sve manje nezaposlenih traži posao od 40 sati
Promjena se vidi i među nezaposlenima.
U drugom tromjesečju 2026. gotovo četvrtina nezaposlenih, odnosno 23 posto, tražila je isključivo posao s nepunim radnim vremenom.
Među ženama je taj udio bio posebno visok i iznosio 37,6 posto, dok je kod muškaraca iznosio 11,7 posto.
Za dodatnih 24,5 posto nezaposlenih broj radnih sati nije bio presudan pri traženju posla.
Četvrtina prekovremenih sati ostaje neplaćena
Statistika pokazuje i problem vezan uz prekovremeni rad.
Osoba koja radi prekovremeno u prosjeku je odrađivala 6,1 dodatni sat tjedno. Međutim, prosječno je samo 4,5 sata bilo plaćeno ili nadoknađeno slobodnim vremenom uz odgovarajući dodatak.
To znači da je čak 26 posto prekovremenih sati ostalo bez novčane naknade ili odgovarajuće nadoknade.
Kod žena je taj udio još veći i iznosi 29,8 posto, dok je kod muškaraca 23,9 posto.
Sve više starijih žena sudjeluje na tržištu rada
Istodobno raste zaposlenost žena u dobi od 55 do 64 godine.
Njihova stopa zaposlenosti povećala se u odnosu na prošlu godinu za 3,5 postotnih bodova i dosegnula 58,3 posto.
Kao jedan od glavnih razloga Statistik Austria navodi postupno povećavanje zakonske dobi za odlazak žena u mirovinu, koje se provodi od početka 2024. godine.
Podaci tako pokazuju zanimljiv paradoks austrijskog tržišta rada: ukupan broj zaposlenih gotovo stagnira, ali se način rada mijenja. Sve veći broj ljudi odlučuje se za kraće radno vrijeme, dok istodobno pada ukupan broj odrađenih sati.
