Austrija
Stručnjaci smatraju da poseban porez na višak dobiti nije dobra ideja
Ogorčenost visokim profitima brojnih energetskih kompanija s obzirom na bolno povećanje cijena energenata i dalje je velika, a pozivi na poseban porez na “višak profita” izgleda neće tako laku utihnuti. No, ekonomisti i stručnjaci za energetiku upozoravaju na moguće neželjene posljedice. “Ako oporezujete tu dobit, kaznit ćete tvrtke koje se oslanjaju na vjetar, vodu i sunce”, kaže Michael Peneder s Instituta za ekonomska istraživanja (WIFO).
“Upravo su to oblici energije koji su nam također potrebni za ekološku transformaciju, kao i za to da postanemo manje ovisni o ruskom prirodnom plinu”, rekao je Peneder za Ö1. “A to je opet preduvjet da cijene energije ponovno padnu u srednjem roku.”
Poseban porez za naftnu i plinsku grupu OMV također bi imao visoke naknadne troškove, upozorava ekonomist WIFO-a. “Zato što smanjuje, da tako kažem, povjerenje u lokaciju za ulaganja koja će u budućnosti još biti potrebna. Dakle, ne samo za osiguranje poslova, već i za poticanje ekološke transformacije.”
Član uprave E-Control Wolfgang Urbantschitsch se pak poziva na sudjelovanje savezne i pokrajinske vlade u energetskim tvrtkama, što bi se moglo iskoristiti za rasterećenje potrošača energije. “Savezna i državna vlada su vlasnici, ili barem suvlasnici jako puno ovih energetskih tvrtki. Jedna od mogućnosti mogla bi biti uspostavljanje financiranja iz dobiti koja se isplaćuje vlasnicima kao dividenda, što zatim omogućuje da se vrati kupcima.”
Voditelj Instituta za napredne studije (IHS) Klaus Neusser smatra da poseban porez na dobit energetskih kompanija “svakako nije dobra ideja, pogotovo kad se uzme u obzir da će nam u budućnosti trebati visoka ulaganja u energetsku tranziciju, a naknadno mijenjanje pravila igre tome svakako ne ide u prilog.” Jedna od mogućnosti bila bi, međutim, da savezna vlada djeluje kao kupac plina i zatim ga proslijedi elektranama i potrošačima po nižoj cijeni. “To je definitivno ideja kojoj možete pristupiti”, rekao je Neusser za ORF.
Austrija
Stanovnici Austrije zabrinuti zbog korupcije, ekstremizma i migracija
Stanovnici Austrije ekstremizam definitivno vide kao opasnost. Nakon korupcije, ekstremizam, uz nekontrolirano useljavanje i izazove integraciji, doživljavaju kao drugi najveći rizik za demokraciju.
To je bio rezultat Gallupove studije na 1000 ispitanika. Desni ekstremizam i vjerski ekstremizam zabrinjavaju više od lijevog ekstremizma.
U istraživanju je iznenađujuće velik broj ljudi koji vide demokraciju ugroženom, njih 46 posto. Troje od pet ispitanika opasnost od radikalne desnice vidi kao vrlo ili donekle veliku, dok 46 posto smatra rizikom od radikalne ljevice. 55 posto stanovništva vidi vjerski ekstremizam i 40 posto stanovništva koji su ekološki motivirani prijetnjom društvu.
Što se tiče političke orijentacije, jedino su pristaše FPÖ-a pretežno mišljenja da radikalna desnica ne predstavlja opasnost za Austriju. Većina pristaša Slobodarske stranke i ÖVP-a lijevi ekstremizam vidi kao prijetnju. Također postoji veća zabrinutost zbog ekološkog ekstremizma u redovima FPÖ nego u drugim političkim taborima. Vjerski motivirani ekstremizam predstavlja manju prijetnju pristašama Zelenih, NEOS-a i SPÖ nego pristašama ÖVP-a i FPÖ-a.
Na pitanje treba li u Austriji zabraniti antidemokratske političke stranke, 44 posto je bilo za, a 35 posto protiv.
Austrija
Sve više radara na austrijskim cestama: Ovaj prekršaj može vas stajati i do 2.180 eura
Svake godine kamere za mjerenje brzine uhvate 15.000 vozača samo u Gornjoj Austriji.
Tema je dugotrajna i izaziva žestoke rasprave među vozačima: radarski uređaji. Sustavi su sve bolji i moderniji, granice tolerancije su sve manje. Dok jedni smatraju da je to dobra ideja i ističu da je to jedini način da se uspore prebrzi, drugi o tome govore kao o izvoru novca za općine i autoceste.
Nedavno su takozvani daljinski radari izazvali pomutnju. Dränglerove kamere za mjerenje brzine obično se postavljaju na mostove; fotografiraju automobile ispod njih i automatski mjere udaljenost između vozila.
Ako je sigurnosni razmak između 0,4 i jedne sekunde, prijeti administrativna kazna do 726 eura.
Prema praksi Upravnog suda, vozač motornog vozila mora održavati sigurnosni razmak koji približno odgovara duljini puta reakcije, a to je približno jedna sekunda. U metrima to odgovara otprilike 3/10 vrijednosti održane brzine u km/h.
Ako vozite brže od toga, točnije između 0,2 i 0,4 sekunde (sedam do 14 metara pri 130 km/h), prijeti vam ne samo kazna od 72 do 2180 eura nego i opomena.
Agresivni vozač koji ne ispoštuje ni 0,2 sekunde (do sedam metara) mora očekivati oduzimanje vozačke dozvole na najmanje šest mjeseci. Tu je i pozamašna administrativna kazna do 2180 eura ili eventualno čak i sudska kazna za prisilu. (Izvor: ÖAMTC)
Svatko tko postane nestrpljiv i pogriješi bit će nemilosrdno kažnjen. Jer nemilosrdna tehnologija hvata one koji ne mare za sigurnu udaljenost.
Austrija
Putnik pokušao otvoriti vrata aviona na putu za Zürich
Na letu iz Bangkoka za Zürich putnik je pokušao otvoriti vrata aviona. Čovjeka su svladali putnici i posada.
Dramatične scene dogodile su se u srijedu na Swiss letu LX181 iz Bangkoka za Zürich. Kako prenosi “Blick”, putnik je pokušao otvoriti vrata aviona usred leta.
Čovjeka su tada svladali putnici i posada. Preostalih deset sati leta neobuzdani putnik morao je provesti vezan u stražnjem dijelu aviona.
Muškarac je odjednom postao glasan i pokušao otvoriti vanjska vrata aviona. No, dodala je glasnogovornica, to je bilo fizički nemoguće učiniti tijekom leta, pa nikada nije bilo opasnosti za putnike.
Kada je zrakoplov konačno sletio u Zürich, putnika je privela policija. Ostali putnici su bili šokirani.
You must be logged in to post a comment Login