Hrvati u Austriji
I dok 300 Austrijanaca ima status manjine u Hrvatskoj, 150 000 Hrvata u Austriji mora se zadovoljiti statusom “Gastarbajtera”!?
Prema podacima Državnog zavoda za statistiku u 2011. godini u Republici Hrvatskoj je popisano 2.965 pripadnika njemačke nacionalne manjine i 297 pripadnika austrijske nacionalne manjine. Najviše Nijemaca živi na području Osječko-baranjske, Zagrebačke i Splitsko-dalmatinske županije. Najviše Austrijanaca živi na području Grada Zagreba, Primorsko-goranske i Istarske županije
Prema Zakonu o udrugama u Republici Hrvatskoj registrirano je pet nevladinih udruga njemačke i austrijske nacionalne manjine:
Zajednica Nijemaca u Hrvatskoj – Zagreb
Njemačka narodnosna zajednica – Zemaljska udruga podunavskih Švaba u Hrvatskoj, Osijek
Narodni savez Nijemaca Hrvatske, Zagreb
Udruga Nijemaca i Austrijanaca, Vukovar
Zajednica Austrijanaca u Hrvatskoj, Zagreb
Za pet austrijskih udruga Hrvatska daje gotovo 100 000 eura
Iz Državnog proračuna Republika Hrvatska putem Savjeta za nacionalne manjine u 2017. godini udrugama njemačke i austrijske nacionalne manjine ukupno je raspoređeno 615.000 kuna za programe kojima se ostvaruju etnička prava, informiranje, izdavaštvo, kulturni amaterizam i kulturne manifestacije.
U Hrvatskome saboru interese njemačke i austrijske nacionalne manjine predstavlja jedan saborski zastupnik, koji zastupa ukupno dvanaest nacionalnih manjina (Nijemce, Austrijance, Rusine, Ukrajince, Židove, Rome, Bugare, Ruse, Rumunje, Poljake, Vlahe i Turke).
Pripadnici njemačke i austrijske nacionalne manjine imaju svoje predstavnike u Savjetu za nacionalne manjine.
Hrvati u Austriji nisu manjina već su Gradišćanski Hrvati u Austriji manjina
Hrvati u Austriji nemaju status manjine, već je taj privilegij jedino dostupan Gradišćanskim Hrvatima. Nije potpuno jasno što Austrijanci žele istaknuti tim zakonom, štiteći s punim pravom narodnu grupu koja je ovdje došla još prije 500 godina, ali praktično onda i dijeleći Hrvate na one prvog i drugog reda. Tako i u austrijskoj statistici, popisu pučanstva kao i svugdje u javnoj upravi imate Gradišćanske Hrvate i Hrvate.
Gradišćanskim Hrvatima je matična, ili kako oni s pravom vole reći “stara” domovina – Hrvatska pa je potpuno nejasno zašto su Hrvati koji su u Austriju došli prije pedeset ili pak jučer tek iseljenici? Radi li se o istim Hrvatima ili su ovi sadašnji hrvatski doseljenici došli iz Bangladeša, a Gradišćanski Hrvati iz Hrvatske? Tko to prebrojava hrvatska krvna zrnca pa onima koju su u Austriju iz Hrvatske došli davno daje značajna financijska sredstva i status, a one koji su došli jučer realno zapostavlja i drži ih tek gastarbajterima i bauštelcima?
Šest je priznatih autohtonih skupina u Austriji: Gradišćanski Hrvati, Slovenci, Mađari, Česi, Slovaci i Romi. Vidljivo jest da ono što je načinjeno s Gradišćanskim Hrvatima, nije načinjeno sa Slovencima ili Mađarima. Nisu Hrvati od 1976. godine manjina u Austriji. Ne. Gradišćanski su Hrvati manjina u Austriji!? Nisu manjina koruški Slovenci, već su manjina Slovenci neovisno jesu li oni Slovenci u Austriju došli danas ili prije sto godina? Dakle, puno je to više od igre riječi. Negdje se zna naći kod mjerodavnih hrvatskih institucija, gdje se takve pogreške nikako ne bi smjele pronalaziti, da su Hrvati manjina u Gradišću. Opet netočno!
Postoje li u Austriji Hrvati prvog i drugog reda?
Gradišćanski Hrvati s punim pravom dobivaju sredstva iz Hrvatske kao i iz Austrije. To treba nastaviti i dalje i još ako je ikako moguće ta sredstva povećati. Ove su godine u Austriji Gradišćanski Hrvati za svoje potrebe iz austrijskog proračuna dobili 1,6 milijuna eura! U Hrvatskoj gotovo da i ne postoji natječaj u kojima nisu prošli i dobili sredstva za svoje vrijedne projekte. Njihova organiziranost i način djelovanja hrvatskim iseljenicima treba biti primjer. To nikome dobronamjernom nije sporno.
Ono što ostavlja jako gorak okus u ustima jest da Hrvati, ili kako se to često spominje – moderniji hrvatski doseljenici u Austriji, nemaju nikakvu jasnu financijsku potporu ni od Austrije, a ni od Hrvatske, osim ako se neka udruga katkada prijavi i za svoj projekt i dobije tek neka zrnca sa stola.
Ne vidi se jasan razlog zašto bi, uz sve dužno poštovanje, 40 000 Gradišćanskih Hrvata u Austriji bilo cjenjenije od 150 000 Hrvata iseljenika? Kako je moguće da i Republika Hrvatska favorizira jedne, a onda zapostavlja druge? Gradišćanske Hrvate drže kao malo vode na dlanu, a druge Hrvate u Austriji doživljava potpuno drugačije? Ponavljamo, Gradišćanski se Hrvati moraju pomagati, ali jednostavno se ne smije zaboraviti da u Austriji živi još četverostruko više Hrvata koji su počesto ostavljeni na milost i nemilost!
U Savjetu Vlade za Hrvate izvan Republike Hrvatske po nekom nejasnom ključu ima dva mjesta za Gradišćanske Hrvate, ali i samo jedno mjesto za Hrvate kao iseljenike u Austriji?!
Hajde ako je Austrija napravila jasno tu distinkciju, zašto je radi Hrvatska? Je li za njih 40 000 Gradišćanskih Hrvata ima više značenje od 150 000 hrvatskih iseljenika u Austriji?
Hrvatska pomaže pet austrijskih udruga u Hrvatskoj i uz manjinski status za 300 osoba daje im značajna financijska sredstva. Austrija ne pomaže financijskim sredstvima 150 000 Hrvata koji djeluju u dvjestotinjak udruga u Austriji, a o statusu manjine i zastupniku Hrvatu po nacionalnom ključu u austrijskom Parlamentu možemo samo sanjati?
Kroativ
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
You must be logged in to post a comment Login