Prema najnovijem izvješću Eurostata, Austrijanci sve manje vremena provode na poslu – u 2024. godini radili su prosječno samo 33,9 sati tjedno, što je pad u odnosu na 35,5 sati iz 2015. godine. Time se Austrija svrstala na predzadnje mjesto po tjednom radnom vremenu u Europskoj uniji, zajedno s Njemačkom i Danskom. Manje od njih rade samo Nizozemci.
Grci najviše rade, Austrijanci pri dnu
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Grci, koji su prošle godine u prosjeku radili čak 39,8 sati tjedno, uključujući i dio radnika zaposlenih na pola radnog vremena. Slijede ih Bugari, Poljaci i Rumunji, dok je prosjek EU-a 36 sati tjedno.
Vollzeit malo podiže prosjek
Kada se promatraju samo osobe zaposlene na puno radno vrijeme, Austrija stoji nešto bolje – s prosjekom od 39,1 sat tjedno, što je nešto iznad EU-prosjeka od 38,8 sati. No i dalje zaostaje za državama poput Grčke (41,1 sati) i Poljske (39,9 sati).
Previše ljudi radi pola radnog vremena
Austrija ima jedan od najviših udjela radnika na pola radnog vremena – čak 30,5 % zaposlenih u dobi od 15 do 64 godine radi skraćeno. Među ženama je taj udio još izraženiji – preko polovice (50,5 %) radi na pola radnog vremena, dok je kod muškaraca to 12,3 %. Viši udio bilježe samo Nizozemska (42,7 % ukupno). Suprotno tome, u siromašnijim članicama EU poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, udio radnika na pola radnog vremena jedva prelazi 3 %.
Mali poticaji za prelazak na puno radno vrijeme
Stručnjaci iz ekonomskog instituta Agenda Austria već su ranije upozoravali na manjak financijskih poticaja za prelazak s pola na puno radno vrijeme. Prema njihovim podacima, povećanje tjednog radnog vremena s 20 na 30 sati (što je 50 % više) donosi samo 33,8 % više neto plaće. Ako se radno vrijeme udvostruči na 40 sati, neto prihod raste za samo 67,5 %. Zaključak: više rada se jednostavno ne isplati dovoljno.
Austriji, kako naglašava izvješće, kronično nedostaju stvarni poticaji za više rada – kako fiskalni, tako i infrastrukturni, primjerice kroz dostupnije vrtiće i jaslice koji bi omogućili veću radnu angažiranost, posebno žena.
