Austrija
Stanovnici Austrije rade sve manje: Previše se radi za premalo novca

Prema najnovijem izvješću Eurostata, Austrijanci sve manje vremena provode na poslu – u 2024. godini radili su prosječno samo 33,9 sati tjedno, što je pad u odnosu na 35,5 sati iz 2015. godine. Time se Austrija svrstala na predzadnje mjesto po tjednom radnom vremenu u Europskoj uniji, zajedno s Njemačkom i Danskom. Manje od njih rade samo Nizozemci.
Grci najviše rade, Austrijanci pri dnu
Na suprotnom kraju ljestvice nalaze se Grci, koji su prošle godine u prosjeku radili čak 39,8 sati tjedno, uključujući i dio radnika zaposlenih na pola radnog vremena. Slijede ih Bugari, Poljaci i Rumunji, dok je prosjek EU-a 36 sati tjedno.
Vollzeit malo podiže prosjek
Kada se promatraju samo osobe zaposlene na puno radno vrijeme, Austrija stoji nešto bolje – s prosjekom od 39,1 sat tjedno, što je nešto iznad EU-prosjeka od 38,8 sati. No i dalje zaostaje za državama poput Grčke (41,1 sati) i Poljske (39,9 sati).
Previše ljudi radi pola radnog vremena
Austrija ima jedan od najviših udjela radnika na pola radnog vremena – čak 30,5 % zaposlenih u dobi od 15 do 64 godine radi skraćeno. Među ženama je taj udio još izraženiji – preko polovice (50,5 %) radi na pola radnog vremena, dok je kod muškaraca to 12,3 %. Viši udio bilježe samo Nizozemska (42,7 % ukupno). Suprotno tome, u siromašnijim članicama EU poput Bugarske, Rumunjske i Hrvatske, udio radnika na pola radnog vremena jedva prelazi 3 %.
Mali poticaji za prelazak na puno radno vrijeme
Stručnjaci iz ekonomskog instituta Agenda Austria već su ranije upozoravali na manjak financijskih poticaja za prelazak s pola na puno radno vrijeme. Prema njihovim podacima, povećanje tjednog radnog vremena s 20 na 30 sati (što je 50 % više) donosi samo 33,8 % više neto plaće. Ako se radno vrijeme udvostruči na 40 sati, neto prihod raste za samo 67,5 %. Zaključak: više rada se jednostavno ne isplati dovoljno.
Austriji, kako naglašava izvješće, kronično nedostaju stvarni poticaji za više rada – kako fiskalni, tako i infrastrukturni, primjerice kroz dostupnije vrtiće i jaslice koji bi omogućili veću radnu angažiranost, posebno žena.

Austrija
Stanovnici bečke gradske zgrade godinama trpe smrad i prljavštinu: Psi susjede pretvorili balkon u WC školjku

U jednoj zgradi u bečkom 2. okrugu, Leopoldstadtu, trajno se gomila problem koji je izazvao bijes među stanarima. Jedna stanarka već godinama dopušta svojim trima psima da obavljaju nuždu na balkonu, zbog čega je balkon postao izvor nesnosnog smrada fekalija i urina.
Stanari kažu da cijela zgrada smrdi, a smrad se širi kroz ventilacijske otvore u stanove. Neki su morali čak zatvoriti ventilacijske kanale kako ne bi u stanove ulazio smrad. Na zidovima kupaonica pojavile su se smeđe mrlje od vlage i prljavštine.
Susjedi se žale na neprekidno lajanje i ogrebotine pasa, što im narušava mir i san. Čak su i hodnici često prskani osvježivačima zraka, a neki koriste osvježivače na mjestima gdje psi ostavljaju otiske.
Unatoč brojnim pritužbama godinama, nadležne službe, konkretno stambena uprava „Wiener Wohnen“, nisu poduzele konkretne korake. Kad inspektori dođu, stanarka privremeno premjesti pse i ukloni tragove, pa se problem nastavlja. Policija je jednom prilikom zbog jakog smrada morala intervenirati, a i sami policajci su se žalili na nesnosan miris.
Stanovnici smatraju da je situacija higijenski hitan slučaj jer se na balkonu gomilaju izmet i urin, što može izazvati širenje bolesti i šteti ostalim stanarima.
Stanari zahtijevaju deložaciju ove stanarke, a već su prikupili potpis 16 od 25 stanara koji podržavaju ovaj zahtjev. Stanar Franz F. ističe da zbog smrada ne može ni prozračiti stan, a stanarka je toliko zatvorena u sebe da nikad ne izlazi s psima vani, pa je, prema njihovom mišljenju, očito preopterećena.
Prema riječima predstavnice Radničke komore, stanari imaju pravo na smanjenje najamnine ako im je narušena kvaliteta stanovanja. U slučaju sukoba mogu se obratiti i posrednicima za rješavanje sporova u stambenim zgradama, a u krajnjoj liniji postoji i mogućnost sudskog zabrane ponašanja.
„Wiener Wohnen“ je početkom travnja obavio inspekciju u stanu zajedno sa sanitarnim službama i zaključio da, iako je stan neuredan, nema osnove za deložaciju. Ipak, stanarka je dobila pismeni zahtjev za čišćenjem stana.
Sada, nakon što je prikupljena lista potpisa, stambena uprava najavljuje ponovnu provjeru situacije. Iz Wiener Wohnena poručuju da ne žele dopustiti da neodgovorno ponašanje jednog pojedinca trajno narušava život ostalih stanara.
Austrija
Masovni ubojica iz Graza pao na psihotestu za vojsku – ali je bez problema dobio dozvolu za oružje

Nakon strašnog masakra u srednjoj školi u Grazu, gdje je 21-godišnji Arthur A. ubio deset osoba i ranio još dvanaest, otkrivaju se sve alarmantniji detalji o tome kako je mogao legalno doći do oružja – iako je pao na psihološkom testiranju za vojsku.
Tijekom obvezne procjene za vojnu službu (“Stellung”), Arthur A. nije prošao psihološki test, što znači da je procijenjen kao psihički nepodoban. No zbog strogih zakona o zaštiti privatnosti, austrijsko Ministarstvo obrane nije smjelo te podatke proslijediti drugim tijelima – uključujući one nadležne za izdavanje dozvola za oružje.
Rezultat? Arthur A. je bez ikakvih prepreka legalno kupio pušku i pištolj, koje je kasnije upotrijebio u smrtonosnom pohodu. Policija je potvrdila da je oružje kupljeno u travnju i svibnju, te da je od ožujka redovito posjećivao streljanu.
Ovaj tragičan slučaj izazvao je bijes javnosti i političara. Bivši ministar obrane i sadašnji štajerski guverner Mario Kunasek poručio je da je apsurdno da se informacije o psihičkoj nestabilnosti ne mogu dijeliti s odgovornim institucijama. Pozvao je na hitnu izmjenu zakona kako bi se spriječilo da oružje završi u pogrešnim rukama.
Austrija
Nakon napada u Grazu austrijska vlada hitno pooštrava zakon o oružju

Samo dva dana nakon strašnog oružanog napada u srednjoj školi u Grazu, gdje je život izgubilo desetero ljudi, austrijska vlada najavljuje hitno pooštravanje zakona o oružju. Prema informacijama iz vlade, paket mjera je već u izradi, a na njemu zajednički rade predstavnici svih triju koalicijskih stranaka (ÖVP, SPÖ, Neos).
Prema dostupnim informacijama, tri su ključna elementa novog zakonodavnog paketa:
- Stroži pristup vatrenom oružju
- Poboljšanje zaštite žrtava
- Sigurnosna ofenziva za škole
Nacrt mjera bi već sljedeći tjedan trebao biti usvojen na sjednici Vlade. Dok SPÖ snažno podupire brzo donošenje promjena, Neos izražava rezervu, posebice prema povećanju policijske prisutnosti u školama – ističući da “škole ne smiju postati zatvori”.
Pozadina tragičnog događaja:
Napadač iz Graza, 21-godišnji Arthur A., legalno je nabavio oružje u travnju i svibnju 2025., unatoč činjenici da je pao na psihološkom testu prilikom vojne procjene za služenje vojnog roka. Budući da rezultati tog testa nisu mogli biti proslijeđeni zbog zakona o zaštiti podataka, ništa ga nije spriječilo da se naoruža.
Ovaj slučaj je otvorio ozbiljna pitanja o pouzdanosti sustava provjere psihičke podobnosti kod izdavanja dozvola za oružje u Austriji.