U austrijskoj pokrajini Štajerska od sljedećeg tromjesečja bit će značajno smanjen broj tečajeva njemačkog jezika namijenjenih azilantima i raseljenim osobama. Umjesto dosadašnjih 105, organizirat će se svega 64 tečaja, što je izazvalo raspravu o budućnosti integracijskih programa u Austriji.

Prema informacijama koje je potvrdio Austrijski integracijski fond (ÖIF), smanjenje je povezano s padom broja zahtjeva za azil i promjenama u migracijskoj politici.

Manje tečajeva unatoč velikom interesu polaznika

Iz Caritas poručuju kako problem nije nedostatak interesa među migrantima.

Ravnateljica Caritasa Nora Tödtling-Musenbichler istaknula je da su gotovo svi tečajevi popunjeni između 90 i 100 posto kapaciteta te da motivacija za učenje njemačkog jezika među polaznicima nije upitna.

Trenutačno oko 1.400 migranata u Štajerskoj pohađa tečajeve njemačkog jezika koje financira ÖIF. Programi obuhvaćaju sve razine, od opismenjavanja do naprednog znanja jezika na razini C1.

Pad broja azilanata smanjio potrebu za programima

Prema riječima predstavnika Caritasa, na smanjenje broja tečajeva utjecale su nove mjere savezne i pokrajinskih vlasti, uključujući privremenu obustavu spajanja obitelji te smanjenje broja osoba koje imaju veliku vjerojatnost dobivanja prava na ostanak u zemlji.

Posljedica toga je osjetan pad broja zahtjeva za azil.

Prema podacima austrijske statistike, tijekom 2024. godine azil je u Austriji zatražilo 25.360 osoba, dok je tijekom 2025. taj broj pao na 16.668.

Sve manje ljudi u sustavu skrbi

Pad migracijskih kretanja vidljiv je i u sustavu osnovne državne skrbi.

Početkom lipnja 2026. godine u Štajerskoj je bilo oko 6.330 osoba u sustavu skrbi, među kojima je 5.456 raseljenih osoba iz Ukrajina.

Za usporedbu, u veljači 2025. godine u sustavu se nalazilo oko 7.730 osoba.

Vlasti: Tečajevi se financiraju prema stvarnim potrebama

U uredu pokrajinskog vijećnika za sigurnost iz redova Slobodarska stranka Austrije navode kako je smanjenje broja tečajeva izravna posljedica manjeg broja novih zahtjeva za azil i privremene obustave spajanja obitelji.

Austrijski integracijski fond naglašava da se tečajevi financiraju javnim novcem te da se organiziraju prema načelima ekonomičnosti i stvarnih potreba na terenu.

Prema njihovim tvrdnjama, broj tečajeva prilagođava se iz tromjesečja u tromjesečje, ovisno o broju osoba kojima je takav program potreban.

Integracija bez jezika nije moguća

Unatoč rezovima, iz Caritasa upozoravaju da je poznavanje njemačkog jezika ključan preduvjet za uspješnu integraciju u austrijsko društvo.

Ističu kako upravo učenje jezika predstavlja najvažniji alat za uključivanje migranata na tržište rada, u obrazovni sustav i svakodnevni život.

Dok vlasti tvrde da će svi kojima je tečaj potreban i dalje moći dobiti financijsku potporu za individualno pohađanje nastave, kritičari upozoravaju da bi smanjenje broja organiziranih programa moglo dodatno usporiti integraciju novih stanovnika Austrije.