Nakon bankrota 2009. godine, poznati diskont neprehrambenih proizvoda ponovno otvara svoja vrata i to u Lugner Cityju.

Početkom 2000-ih “Woolworth” je još uvijek bio vruća točka za bečke obitelji, a 2009. godine tradicionalna tvrtka, osnovana 1879., morala je zatvoriti svih dvanaest austrijskih lokacija. 

No, njemački diskontni trgovac vraća se u Beč u četvrtak, prenosi Heute.

Kao što je Richard Lugner osobno najavio u videu na Instagramu, prvo ponovno otvaranje u Beču održat će se u Lugner Cityju.

Woolworth, samoproglašeni “izumitelj sniženja”, između ostalog nudi sportsku robu Adidas za 17 eura ili aparat za kavu “Beem” za 55 eura.

Prva nova robna kuća otvorena je u Eisenstadtu (Burgenland) 30. studenog 2023. Na površini od gotovo 1200 četvornih metara ponuđena je bogata ponuda od više od 10.000 artikala.

Tu spadaju odjeća za cijelu obitelj, kućanski i ukrasni predmeti, obuća i kožna galanterija, kozmetika i drogerijski artikli, igračke i papirnati materijal, kućni tekstil, galanterija te mali asortiman grickalica i bezalkoholnih pića. 

Woolworth želi osvojiti kupce s “posebno atraktivnim omjerom cijene i učinka”. Sukladno tome, cilj nije privući “bilo koju određenu ciljnu skupinu, već sve ljude koji vode računa o cijeni”.

Prema priopćenju za javnost, Woolworth se također usredotočuje na jačanje maloprodaje u malim i srednjim gradovima na matičnom njemačkom tržištu. Osim toga, tvrtka se etablira i u većim gradskim središtima.

U četvrtak će se otvoriti trgovina u bečkom Lugner Cityju – do kraja 2024. bit će otvorene i lokacije u glavnim gradovima saveznih država Klagenfurtu i Innsbrucku. Zaključak je da se očekuje da će mreža poslovnica u Austriji narasti na više od 30 lokacija do kraja 2024. godine.

Bečki gradski vijećnik za javni prijevoz Peter Hanke (SP) obećao je u intervju za “Heute” da će se godišnja karta Wiener Linien također će se 2025. godine moći kupiti za 365 eura.

“Unatoč višestrukim krizama, vrlo otporan. U 2023. smo postigli crnu nulu u pogledu rasta; ove godine očekujemo porast od 0,3 posto – bolje od austrijskog prosjeka.”

“U prosjeku imamo više zaposlenih nego ikad prije. Ali da: brine nas nezaposlenost mladih. Želio bih svjesno staviti fokus na razinu osposobljenosti koja se postiže. Jer mladi koji ulaze na tržište rada bez osposobljavanja imaju malo prilike.”, rekao je Hanke.

“U teškim vremenima nije bilo alternative povećanju. Rekao sam tada da, ako međunarodne cijene to dopuštaju, mora doći do jasnog smanjenja. Ovo je sada treći paket olakšica kako bi se to smanjenje prenijelo ovdje.”, rekao je Hanke na pitanje o cijenama u Wien Energie.

Ministrica za ustav Karoline Edtstadler (ÖVP) razumije želju industrije za 41-satnim tjednom. “Ako želimo održati svoj prosperitet, moramo raditi više umjesto manje”, rekla je u utorak. “Ljevičarski snovi” o smanjenju radnog vremena “neće uspjeti”.

“Bit će potrebno raditi više nego manje”, rekla je Edtstadler na događaju u Haus der Industrie. Poslijepodne je iz njezinog ureda za “Krone” rečeno da je ministrica “jasno protiv smanjenja radnog vremena”, ali da to ne treba shvatiti kao obvezu na 41-satni radni tjedan. Potrebno je stvoriti više poticaja kako bi se ljudi “uopće zaposlili, a također i potpuno zaposlili, a radni učinak napokon ponovno postao isplativ”. 

Recepti koje ima na umu su smanjenje troškova izvan plaće, bonus za puno radno vrijeme i neoporezivi prekovremeni rad.

Drugi problem Edtstadler vidi u “ugovorima o visokim plaćama”. Radi se o tome da ne stavljamo dodatno opterećenje na gospodarstvo. Zbog toga je povukla i nacionalni klimatski plan kolegice Leonore Gewessler (Zeleni). To nije bilo koordinirano i sadržavalo je jednostrane mjere, od kojih neke ne bi bile u interesu Austrije.

Raspravu o produljenju radnog vremena pokrenulo je industrijsko udruženje. Glavni tajnik Christoph Neumayer također je u ponedjeljak govorio o “bezbrojnom broju državnih praznika” u Austriji – problemu koji treba riješiti.

Kritike su odmah stigle iz sindikata i SPÖ-a. Ovo je “uvreda za zaposlenike koji su svojom spremnošću da rade učinili našu zemlju jednom od najbogatijih u Europi”, rekla je predsjednica GPA Barbara Teiber. S njihove strane, kraće radno vrijeme bilo bi pošteno.

Savezni direktor SPÖ-a Klaus Seltenheim dao je sličnu izjavu, rekavši da vidi “sljedeći napad na radnike”. Tvrtke su imale velike koristi od povećane produktivnosti proteklih desetljeća, a zaposlenici moraju “konačno dobiti dio kolača”.

Savezna izvršna direktorica ÖGB-a Ingrid Reischl reagirala je “užasnuto” na izjave Edtstadler: “Činjenica da se savezna vlada sada pridružuje zboru predvođenom industrijskom udrugom i također poziva na produljenje radnog vremena potpuno je apsurdna. Moto mora biti smanjiti radno vrijeme, a ne povećati ga.”