Kasniji odlazak u mirovinu, skraćeno skraćeno radno vrijeme za starije, zabrana dodatne zarade tijekom nezaposlenosti: „Heute“ donosi sve detalje o novim mjerama Vlade.
Šef kluba ÖVP-a August Wöginger želi “dugoročno osigurati stabilnost mirovinskog sustava”.
Sada je sigurno – na tržištu rada u Austriji gotovo se sve mijenja. Vlada uvodi promjene prvenstveno za starije – prijevremena mirovina sa 62 godine ili produženo djelomično umirovljenje više neće biti moguće, ali zato dolaze poticaji za dulji ostanak u svijetu rada. Istodobno se pooštravaju pravila za nezaposlene – dodatna zarada tijekom primanja naknade s AMS-a bit će zabranjena.
Cilj: Ljudi bi trebali dulje ostati zaposleni. Jer mirovine su najveći teret za državni proračun. Dugoročno to nije financijski održivo – živimo sve dulje, a istodobno na tržište rada dolazi sve manje mladih.
August Wöginger za „Heute“ kaže:
„Ovo je najveća mirovinska reforma od vremena Šüsselove vlade, koju provodimo kako bismo dugoročno osigurali financiranje i stabilnost mirovinskog sustava.“
Više rada, manje socijalne pomoći: Reforma pogađa sve
Zakonska dob za odlazak u mirovinu od 65 godina neće se mijenjati, unatoč zahtjevima iz industrije. Dakle, zasad nećemo morati raditi do 70. No, nove mjere ciljaju na povećanje stvarne dobi umirovljenja, jer Austrijanci trenutno u prosjeku odlaze nekoliko godina ranije u mirovinu nego što je zakonom predviđeno. Trenutno stvarna dob umirovljenja iznosi 62,3 godine za muškarce i 60,2 godine za žene.
Promjene stupaju na snagu 1. siječnja 2026. Neke su zakonski već uvedene sredinom svibnja – prijevremena mirovina moguća je tek s 63 godine umjesto dosadašnjih 62 – o čemu je „Heute“ već detaljno izvještavao. Sad slijede sljedeće mjere za dulji ostanak u svijetu rada.
Online kalkulator: Koliko stvarno moraš raditi u budućnosti
Djelomična mirovina: Kombinacija rada i umirovljenja
Središnji dio reforme je uvođenje djelomične mirovine. Tko god ispunjava uvjete za mirovinu – bilo redovnu, prijevremenu, za dugogodišnji rad ili zbog teškog rada – može postupno napustiti radni život.
Radno vrijeme se može smanjiti za 25 %, 50 % ili 75 %. Proporcionalni dio mirovine se isplaćuje, dok ostatak nastavlja rasti na mirovinskom računu.
Primjer: Ako netko smanji radno vrijeme za 50 %, prima 50 % mirovine, a doprinosi se i dalje plaćaju na preostali dio plaće, čime se povećava kasnija puna mirovina.
Važno: Otpremnina se izračunava na temelju punog radnog vremena prije djelomične mirovine – dakle, ne gubi se pravo zbog skraćenog rada.
Samo još tri godine skraćenog rada za starije
Skraćeno radno vrijeme za starije usklađuje se s novim modelom djelomične mirovine. Od 2026. bit će dopušteno samo do početka prava na mirovinu – najviše tri godine (prije je bilo do pet godina).
Dodatni poslovi tijekom skraćenog rada za starije više neće biti dopušteni, osim ako su se redovito obavljali najmanje godinu dana prije početka.
Prijelazne odredbe vrijedit će do 2028., nakon čega će se pravila dodatno pooštriti.
Poticaji za dulji rad
Ne uvode se samo ograničenja – Vlada uvodi i poticaje da bi rad u starijoj dobi bio isplativiji.
Uvest će se sustav praćenja radne situacije osoba starijih od 60 godina i osigurati dodatne mjere obrazovanja i kvalifikacija.
Ključni element je porezna olakšica za umirovljenike koji nastave raditi: planira se paušalno oporezivanje od 25 % na dodatne prihode u mirovini. I ova mjera trebala bi stupiti na snagu 1. siječnja 2026., pod uvjetom da se socijalni partneri i Vlada na vrijeme dogovore.
Nema više dodatne zarade uz AMS novac
Nova pravila neće se odnositi samo na starije. Vlada također pooštrava uvjete za primanje novca od AMS-a (zavoda za zapošljavanje). Cilj: nezaposleni bi se trebali brže vraćati na posao.
Zato se ukida mogućnost dodatne zarade (tzv. “marginalno zaposlenje”, do sada 551,10 eura bruto mjesečno) tijekom primanja naknade za nezaposlenost. Od 2026. to će biti dopušteno samo u iznimnim slučajevima. Kombinacija AMS novca i dodatne zarade više neće biti moguća.
Prijete dodatne mjere štednje
Kako bi ciljevi mirovinske reforme doista bili postignuti, Vlada je dogovorila tzv. mehanizam održivosti koji vrijedi i nakon aktualnog mandata (do 2029.).
Ako buduća mirovinska potrošnja premaši planirani proračunski okvir, buduća Vlada (od 2030.) bit će automatski obvezna uvesti mjere štednje: to može značiti više godina staža za pravo na prijevremenu mirovinu, kasniji odlazak u mirovinu ili manja godišnja usklađenja mirovina.
„Mjere poput uvođenja djelomične mirovine, usklađivanja skraćenog rada i definiranja mehanizma održivosti trebale bi osigurati da naš mirovinski sustav ostane održiv, pravedan i pouzdan,“ naglašava August Wöginger.
