Reforma bečke socijalne pomoći ponovno je postala jedna od glavnih političkih tema u Austriji. Nakon što su gradske vlasti predstavile izmjene kojima se planiraju uštede od oko 200 milijuna eura tijekom 2026. godine, oporbeni ÖVP poručuje da promjene nisu dovoljne te tvrdi kako sustav i dalje obeshrabruje zapošljavanje.
Reforma donijela manje naknade, ali kritike ne prestaju
Zamjenica gradonačelnika Beča Bettina Emmerling iz stranke NEOS istaknula je da nova pravila imaju za cilj učiniti sustav socijalne pomoći pravednijim i potaknuti građane na zapošljavanje.
Prema njezinim riječima, reforma će tijekom ove godine donijeti oko 200 milijuna eura ušteda te stvoriti jasnije poticaje za uključivanje na tržište rada.
Međutim, oporbeni ÖVP smatra da su izmjene kozmetičke te da nisu riješile, kako tvrde, temeljni problem sustava.
Obitelj s 11 djece i dalje prima više od 8.000 eura mjesečno
Povod za novu raspravu ponovno je slučaj obitelji s jedanaestero djece koja je prošle godine primala oko 9.000 eura mjesečno javnih naknada.
Od tog iznosa oko 3.000 eura odnosilo se na dječji doplatak koji isplaćuje savezna država, dok je približno 6.000 eura činila socijalna pomoć i subvencija za stanovanje koje isplaćuje Grad Beč.
Nakon stupanja reforme na snagu, mjesečna primanja te obitelji smanjena su za oko 800 eura, što znači da i dalje ostvaruju približno 8.200 eura mjesečno iz javnih sredstava.
ÖVP: Sustav destimulira rad
Predsjednik kluba zastupnika bečkog ÖVP-a Harald Zierfuß smatra kako reforma nije ispunila svoj cilj.
Prema njegovim riječima, neprihvatljivo je da obitelji koje ne rade i dalje mogu ostvarivati znatno veće prihode od zaposlenih građana koji plaćaju poreze. Ocijenio je da takav sustav šalje pogrešnu poruku te smanjuje motivaciju za zapošljavanje.
Naglasio je pritom kako kritike nisu usmjerene prema korisnicima socijalne pomoći, već prema politici koja je, kako tvrdi, omogućila takav model isplata.
Traže strožu reformu socijalne pomoći
Iz ÖVP-a poručuju da Beč i dalje ostaje “magnet za socijalnu pomoć” te traže temeljitu reformu sustava. Smatraju da osobe koje mogu raditi, a odbijaju zaposlenje, ne bi trebale ostvarivati visoke socijalne naknade.
Stranka također tvrdi da bi stroži kriteriji za ostvarivanje prava na socijalnu pomoć pridonijeli većoj pravednosti, ali i smanjenju migracijskih pritisaka prema austrijskoj prijestolnici.
Grad Beč razmatra drugačiji model isplate
Socijalnu pomoć u Beču trenutno isplaćuje gradski ured za socijalnu skrb (MA 40). Gradonačelnik Michael Ludwig već je ranije iznio prijedlog da se administracija i isplata socijalne pomoći u budućnosti prebace na Austrijsku službu za zapošljavanje (AMS), smatrajući da bi se time sustav mogao učinkovitije povezati s mjerama zapošljavanja.
Rasprava o reformi socijalne pomoći tako se nastavlja, a pitanje ravnoteže između socijalne sigurnosti i poticanja zapošljavanja ostaje jedno od najosjetljivijih političkih tema u Austriji.
