Connect with us

Austrija

Schallenberg: “Osjećamo da gubimo Balkan”

Objavljeno

na

Ministar vanjskih poslova Alexander Schallenberg (ÖVP) nada se da će se sljedeći tjedan na summitu EU-a o proširenju Europske unije poslati jasni signali ne samo istočnoj, već i jugoistočnoj Europi. Ministar je to rekao tijekom panel rasprave na godišnjem sastanku Europskog vijeća za vanjske odnose (ECFR) održanog jučer u Berlinu. “Ako pošaljemo signal istoku, moramo ispuniti i našu geopolitičku odgovornost prema jugoistočnoj Europi.”

Ukrajina nije konkurencija državama zapadnog Balkana. Umjesto toga, radi se o vjerodostojnosti EU-a da postigne napredak i za one zemlje jugoistočne Europe, koje su čekale na mišljenje o statusu u EU još od sastanka na vrhu EU-a i Zapadnog Balkana u Solunu 2003., smatra Schallenberg.

Osim Ukrajine i Moldavije, za koje je Komisija EU-a u petak preporučila status kandidata za članstvo u Europskoj uniji, tijekom rasprave posebno je govorio o Bosni i Hercegovini te Kosovu. Također je pozvao na početak pregovora o pristupanju EU-a sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom.

“Osjećamo da gubimo Balkan”, rekao je ministar. U Srbiji je raspoloženje prema EU negativnije nego prije. Postoji većina koja odbacuje EU. “Ovo nije dvorište Europe, već centar. Zato moramo djelovati. To je naša najvažnija strateška zadaća koja je pred nama”, istaknuo je ministar vanjskih poslova.

Druga tema razgovora bio je ruski agresivni rat protiv Ukrajine i važnost nastavka jedinstvenog europskog odgovora na njega. Prema Schallenbergu, iako je ovo rat u Europi, to nije europski rat. “Udarni valovi” se mogu osjetiti posvuda: “To je prvi rat od Drugog svjetskog rata u kojem se posljedice mogu osjetiti globalno”.

Međutim, rat je također doveo do velikog osjećaja zajedništva unutar EU-a i učinio Uniju “fleksibilnijom, otpornijom, jačom”. Sada EU mora paziti da se ne vrati u stare obrasce. Nadolazeći summit EU-a 23. i 24. lipnja bit će odlučujući. Na summitu EU-a čelnici država i vlada također žele odlučiti o statusu kandidata za Ukrajinu i Moldaviju.

Advertisement
Click to comment

You must be logged in to post a comment Login

Leave a Reply

Austrija

Radnička komora (AK) bilježi rekordan broj savjetovanja

Objavljeno

na

Prošle je godine Radnička komora obavila oko 2,3 milijuna savjetovanja diljem zemlje. Riječ je o novom rekordu, objavile su jučer predsjednica Radničke komore Renate Anderl i direktorica AK Silvia Hruska-Frank. Uz to, preuzeto je 171.000 pravnih zastupanja. Najviše konzultacija, oko dvije trećine, čine pitanja o otkazima, plaćama i neplaćenim prekovremenim satima.

Obavljeno je 383.000 konzultacija osobno, a ostalo telefonski ili pismeno. Dio potpore isplatio se i financijski. Prema AK-u, ukupno 645 milijuna eura prikupljeno je u područjima kao što su radno pravo ili socijalno osiguranje u 2023. ili je isplaćeno kao financiranje obrazovanja. Prema AK-u, to je porast od više od 30 posto u odnosu na 2022. godinu.

Pomoći ima za sve, bez obzira o kojem se iznosu radi i o kojoj je tvrtki riječ, uvjeravali su. “Mi se petljamo s pekarnicom iza ugla jednako kao i s velikim momcima”, rekla je Anderl. Značajni su bili i neki od prošlogodišnjih stečajeva. Ovdje je istaknut onaj od kika/Leiner.

“Vidimo da pritisak u svijetu rada stalno raste”, rekla je direktorica AK-a Hruska-Frank. Ali postoje i mnoge tvrtke koje se pridržavaju svih pravila. Osim toga, sve više tvrtki ide u korak s vremenom i uvodi poboljšanja u radno vrijeme, dodala je predsjednica Anderl.

Ne samo zbog nedostatka kadra, kako je naglasila. Prema informacijama iz tvrtki, to je dovelo do toga da zaposlenici postavljaju odgovarajuće zahtjeve.

Nastavi čitati

Austrija

Austrija i Italija najavljuju veću suradnju u borbi s ilegalnom migracijom

Objavljeno

na

Italija i Austrija žele u budućnosti još tješnje surađivati ​​na području migracija te prije svega dodatno intenzivirati suradnju s trećim zemljama. Za ministra unutarnjih poslova Gerhard Karner (ÖVP) je to iznimno važna briga koju želi promovirati i na europskoj razini.

Zajedno s Danskom kao domaćinom, Austrija stoga početkom svibnja organizira konferenciju za države koje za svoju zemlju mogu zamisliti migracijske dogovore s trećim zemljama – poput onoga između Italije i Albanije. Prema informacijama iz MUP-a, na konferenciji 6. svibnja u Kopenhagenu sudjelovat će zainteresirane zemlje Europske unije te Europska komisija i odabrane treće zemlje.

Karner je kao uzore naveo Ruandu (Britanija planira pakt o azilu s tom istočnoafričkom zemljom) i migracijski sporazum između Italije i Albanije koji je ratificirao parlament u Tirani u veljači.

Na pitanje s kojom državom bi mogao zamisliti takav dogovor, ministar unutarnjih poslova nije želio davati konkretne izjave. No, dao je do znanja da “sve više zemalja” želi poduzeti slične korake, ali zasad nedostaje pravni okvir.

Nastavi čitati

Austrija

Na Veliki petak ne biste trebali puniti gorivo u automobil: Razlog je više nego dovoljan

Objavljeno

na

Ako morate ići na benzinsku crpku za uskrsni vikend, trebali biste izbjegavati Veliki petak. Prema ÖAMTC-u, cijene goriva su uvijek najviše na ovaj dan. Klub mobilnosti usporedio je uskrsne cijene goriva u protekle četiri godine. Rezultat je jasan.

Ako je moguće, ne biste trebali puniti automobil na Veliki petak. Na ovaj su dan cijene povijesno bile između 3,5 i 5,5 centi po litri više nego na Uskrs ili Uskršnji ponedjeljak.

Ako planirate dulje putovanje automobilom i morate napuniti gorivo prije vikenda, trebali biste vrlo pažljivo usporediti cijene. Uz preporuku da se posebno uputite prema jeftinim benzinskim crpkama, klub mobilnosti savjetuje da vozite oprezno i ​​sigurno. To smanjuje potrošnju i pomaže vam da uživate u sigurnom uskršnjem vikendu unatoč povećanom prometu.

Općenito, cijene goriva su se u ožujku kretale u suprotnim smjerovima. Prosječna cijena dizela pala je s 1.704 eura u veljači na trenutnih 1.681 euro. Za Super je pak došlo do povećanja s 1.590 na 1.606 eura (od 26. ožujka 2024.). Sveukupno, to predstavlja gubitak od 2,3 centa za dizel i povećanje od 1,6 centi za super u usporedbi s cijenama u veljači. To znači da se razlika između dvije glavne vrste od preko 10 centi primjetno smanjila posljednjih mjeseci. Unatoč nižem oporezivanju, dizel ostaje 7,5 centi skuplji od supera.

Nastavi čitati
LM