10.2 C
Beč
28. svibnja 2020.
Austrija Austrija Beč Hrvati Hrvatska Istaknuto Iz Austrije Iz BiH Iz Hrvatske Iz Hrvatske Iz iseljeništva KUD-ovi Kultura Politika

(RAZGOVOR) HRVATSKI VELEPOSLANIK DANIEL GLUNČIĆ: ‘Hrvatska i Austrija su na dobrom putu pobijediti corona virus’

Gospodine veleposlaniče, u vremenu krize izazvane pandemijom korona virusa, Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Republici Austriji sa sjedištem u Beču, kao i Konzularni odjel Veleposlanstva, uvelike su se prilagodili uvjetima poštujući mjere austrijske Vlade. Međutim, to nije umanjilo vaše znamenite i velike aktivnosti. Koji su Vam bili prioriteti u Vašem radu, posebice od uvođenja posebnih mjera?

Kao što je to slučaj u svim segmentima društvenog života pa tako i u radu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji, prioritetno mjesto u ovim kriznim vremenima zauzela su pitanja vezana uz rješavanje elementarnih, egzistencijalnih problema i potreba ljudi. COVID-19 nam je jasno pokazao koliko jedan nevidljivi virus lako može ugroziti jednu od najvećih stečevina EU, te u konačnici globalnog svijeta, a to je neograničena sloboda kretanja i razmijene roba i usluga, kao uostalom i razmjene u svim segmentima društvenog života, na svim razinama i u svim oblicima.

U kontekstu rada Veleposlanstva korjenite promjene u načinu funkcioniranja uslijed pandemije donijele su cijeli niz novih izazova, u prvom redu na području rada Konzularnog odjela Veleposlanstva koji je, može se reći, postao središtem aktivnosti ovog diplomatsko-konzularnog predstavništva. Proces repatrijacije hrvatskih državljana iz ugroženih područja iziskivao je danonoćnu aktivnost i svakodnevne intervencije kod austrijskog Saveznog ministarstva za europske i međunarodne poslove te lokalnih vlasti. Tri kruga repatrijacije su završena, no intenzitet zahtjeva, upita, predmeta ne prestaje, posebice u pogledu prelaska granice i dozvola za organizirane prijevoze, sanitetska vozila, posebne službe i sl. Isto tako djelatnost javne gospodarske diplomacije najčešće je usmjerena podršci gospodarskim subjektima u smislu intervencija vezano uz mjere ograničenja kretanja i putovanja.

Kad govorimo o aktivnostima za vrijeme pandemije, nikako ne smijemo izgubiti iz vida Predsjedanje Republike Hrvatske Vijećem Europske unije, koje, iako u nešto ograničenom obimu i modificiranom obliku, ipak nastoji provesti sve svoje ciljeve i program. Veleposlanstvo je do početka restriktivnih mjera usmjerenih protiv pandemije ostvarilo jedan dio predviđenih sastanaka, a vidjet će u kojem će obliku biti moguća realizacija ostatka programa u preostala dva mjeseca. U međuvremenu su se sastanci i konferencije preselile u virtualni prostor, čemu se i mi moramo prilagoditi.

Hrvatski državljani su ovoga Uskrsa ostali u Austriji, neki i po prvi put u svojem višegodišnjem boravku i radu ovdje. Puno je različitih iskustava pa i potpuno oprečnih kod odlazaka u Hrvatsku kao i ponovnog dolaska u Austriju. Često nam čitatelji pišu kako se mjere Vlade različito na granici tumače i gotovo da ovise o dobroj volji graničnih policajaca. Koje su sada aktualne mjere glede putovanja hrvatskih državljana u Hrvatsku kao i njihova povratka u Austriju?

Mr. Glunčić rođen je 6. lipnja 1970. u njemačkom Grünstadtu, a diplomirao je teologiju na Sveučilištu u Bonnu te kao diplomat djelovao u Bonnu i Berlinu, potom i kao državni službenik MVEP-a, te predstojnik Ureda predsjednika Sabora. Bio je predsjednik Njemačko-hrvatskog društva, a do povratka u Hrvatsku 2012. godine i član njemačke Kršćansko-demokratske unije te aktivni član Njemačkog crvenog križa. Član je katoličke udruge znanstvenika i akademika UNITAS-Salia, Njemačkog-atlantskog društva, a odlikovan je i Spomenicom domovinske zahvalnosti.
(Foto: Facebook Veleposlanstva)

Mjere za suzbijanje širenja virusa COVID-19 donesene 19. ožujka 2020. u Hrvatskoj su produžene do 18. svibnja. Trenutno u Republiku Hrvatsku smiju putovati samo hrvatski državljani koji se vraćaju u Hrvatsku, državljani EU i državljani trećih zemalja koji imaju pravo na dugoročni boravak u Hrvatskoj, te posebne grupe kao što su dežurna policija, međunarodno vojno osoblje, civilna zaštita, hitne službe, diplomati i sl. Svi putnici koji putuju u putničkom prijevozu prilikom prelaska granice obvezni su pristati na 14-dnevnu kućnu karantenu ili samoizolaciju. Hrvatski državljani koji rade u inozemstvu i imaju dozvolu boravka u drugim državama članicama EU, mogu pod određenim uvjetima napustiti karantenu / samoizolaciju u Hrvatskoj i prije isteka 14 dana, i to ako boravak u Hrvatskoj traje do 72 sata, što treba navesti u prijavi na graničnom prijelazu. U tom slučaju izdat će se potvrda za ulazak i za izlazak iz zemlje. I za vrijeme ovog 72satnog boravka u Hrvatskoj vrijede mjere samoizolacije / karantene. Na dan dolaska u mjesto boravka u RH, odnosno mjesto samoizolacije, putnici su dužni odmah se javiti svom liječniku opće prakse koji poduzima daljnje korake. (Ako u mjestu nema liječnika opće prakse, potrebno se javiti nadležnome teritorijalnom epidemiologu). “Odjava„ od obiteljskog liječnika / epidemiologa prije izlaska iz zemlje nije potrebna. Ako boravak traje duže od 72 sata, hrvatski državljani koji rade u inozemstvu pri ulasku dobivaju slobodan prolaz do mjesta karantene / samoizolacije, u kojeg moraju stići unutar 24 sata. Na dan dolaska dužni su odmah javiti se svom liječniku opće prakse (ili nadležnom teritorijalnom epidemiologu, ako u mjestu nema liječnika opće prakse), koji će njihove podatke unijeti u digitalni središnji sustav o karanteni / samoizolaciji. Prije povratka iz mjesta izolacije putnici su dužni zatražiti propusnicu Stožera Civilne zaštite lokalne gradske uprave, a koja se izdaje preko sustava „e-propusnica“ na mrežnoj stranici https://epropusnice.gov.hr/ .

Onim austrijskim državljanima ili osobama s prebivalištem u Austriji, koji se iz Hrvatske vraćaju u Austriju, omogućeno je da odmah po povratku u Austriju započnu 14-dnevnu kućnu karantenu s nadzorom. Ako je molekularno biološki test za SARS-CoV-2 proveden tijekom kućne karantene negativan, karantena se može ranije završiti.

Svjedoci smo postupnog popuštanja mjera kako u Austriji, a tako i u Hrvatskoj. Dvije su to zemlje koje se izrazito uspješno bore s pandemijom. Poznat nam je trenutačni oblik rada Veleposlanstva, Konzularnog odjela kao i konzularnih dana u drugim austrijskim gradovima. Hoće li u tom pogledu biti promjena?

Veleposlanik Glunčić s austrijskim predsjednikom Alexanderom Van der Bellenom.
(Foto: Facebook Veleposlanstva)

Čim dobijemo suglasnost nadležnih austrijskih i hrvatskih institucija ponovno ćemo uspostaviti rad Konzularnog odjela sa strankama, kao i organizirati Konzularne dane u Grazu, Linzu, Salzburgu, Innsbrucku i Feldkirchu, ali uz strogo poštivanje mjera zaštite koje tada budu na snazi.

Moramo već sada uputiti apel svim hrvatskim državljanima da se, u vlastitom interesu kao i u interesu zaštite drugih osoba, strogo pridržavaju svih načelnih mjera samozaštite, kao što su držanje razmaka, nošenje zaštitnih maski u zatvorenim prostorima i izbjegavanje bilo kojih većih okupljanja koja mogu nastati uslijed čekanja u redu pred trgovinama, pa tako i pred ustanovama gdje će se ponovno održavati konzularni dani.

Iz Hrvatske su, koliko nam javljanju naši čitatelji, stigli u Konzulat mnogobrojni riješeni zahtjevi odnosno pristigle putovnice i sl. Kada bi naši državljani mogli nesmetano podići potrebne dokumente?

Slijedom dopune Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana, koji je Hrvatski sabor usvojio na sjednici 7. travnja 2020. , rok valjanosti osobnih dokumenata, s istekom važenja tijekom „korona krize“ (tj. od 13. ožujka 2020.), produljuje se do 30 dana nakon proglašenja završetka krize, o čemu će javnost biti obaviještena putem medija. Zatražili smo dopuštenje za izdavanje nekih neophodnih dokumenata strankama, te po, eventualnom pozitivnom rješenju naše zamolbe pozivat ćemo stranke i dogovarati termine za dolazak u Konzularni odjel Veleposlanstva RH.

Svjedočili smo kako ste u vrlo kratkom vremenu obišli predstavnike mnogobrojnih hrvatskih udruga. Ova situacija Vas je onemogućila u nastavku tog predanog i značajnog rada. Vjerujemo kako ste ipak uvelike mogli „snimiti stanje i situaciju” naših udruga. Kakva su Vam iskustva i zapažanja u tom smislu?

Moram priznati da sam iznenađen brojnošću i raznolikošću aktivnosti hrvatskih udruga u Austriji, o kojima sam djelomično imao informacija i prije mog dolaska na veleposlaničko mjesto u Austriji. Ipak uvid u situaciju „na licu mjesta“ premašio je moja očekivanja, u prvom redu što se tiče bogatstva i raznolikosti ponude. Zastupljeni su sport, široki spektar kulturnih aktivnosti – od tradicijske kulture, njegovanja običaja i folklora do svih ostalih aktivnosti u koje spadaju raznovrsna glazbena ponuda, izložbe, kazališta, i njegovanje hrvatskog jezika i književnosti (nastave hrvatskog, radionice, tečajevi, predavanja); zatim izdavačka djelatnost, mediji, gospodarstvo i poduzetništvo, arhitektura. Nikako ne smijemo zanemariti i dva bala, jedan u organizaciji hrvatske dijaspore i jedan u organizaciji gradišćansko-hrvatske manjine, koji osim što su velika i značajna društvena događanja uključuju ii sve prethodno nabrojeno. Kad se svemu ovome pridodaju i gradišćansko-hrvatske udruge, koje se sa svoje strane bore za očuvanje hrvatske kulture i jezika u Austriji, imamo nevjerojatno bogatu ponudu na kojoj nam mnogi mogu pozavidjeti. Jasno je postoje veće i manje udruge, one s većim programima i one sa skromnijom aktivnošću, no sve one planiraju svoje programe u okviru svojih financijskih, prostornih i osobnih mogućnosti. Ali svaka od njih važan je dio bogatog mozaika aktivnosti hrvatskih udruga u Beču. Više puta do sada sam istaknuo kako i sam dolazim i dijaspore, iako one njemačke, i kako sam se i osobno imao prilike upoznati s načinom funkcioniranja i djelovanja udruga koji je u osnovi svugdje sličan. Stoga su meni sve udruge koje djeluju na području Austrije podjednako važne i poštujem njihove napore i doprinose u njegovanju i promicanju svega hrvatskoga, kao i poticanju hrvatsko-austrijskih kulturnih i gospodarskih veza. Svakako ću nastaviti svoje posjete udrugama diljem Austrije čim to opet bude moguće i podržati sve koji rade na dobrobit hrvatske zajednice i zajedništva.

Koje su to poteškoće s kojima se udruge susreću?

Sigurno se mnogi najviše suočavaju s poteškoćama financijske prirode, koje za sobom vežu i problem odgovarajućih prostora, kao i ljudskih resursa. Članovi često nemaju dovoljno vremena preuzeti odgovorne poslove. Postupci apliciranja za donacije su složeni, i ako udruga nema nekog tko bi se sustavno time bavio, gubi značajne mogućnosti. No, još jednom želim naglasiti, svaka udruga djeluje u okviru svojih mogućnosti, a ukoliko djeluje na dobrobit šire zajednice, utoliko djeluje i za dobrobit Hrvatske, njezin rad je dobrodošao i treba ga prepoznati i priznati.

Veleposlanik Glunčić s predstavnicima hrvatskih i gradišćansko-hrvatskih udruga u Austriji.
(Foto: Facebook Veleposlanstva)

U vremenu smanjenih socijalnih i društvenih kontakata, a i u svjetlu odluka da se neće moći održavati zabave sve do početka rujna, a i tada u vrlo ograničenim uvjetima, uz sve gospodarske poteškoće, značajno će sve to pogoditi i naše hrvatske udruge u Austriji i uopće njihovu prezentaciju kao jako bitne sastavnice hrvatskog identiteta ovdje. Hoće li u tim okolnostima one moći „preživjeti” s obzirom na to da mnoge praktično i ovise o godišnjoj zabavi koja im je počesto i jedini izvor primanja?

Ja vjerujem da će i aktivnosti društava oživjeti paralelno s pokretanjem svih ostalih društvenih aktivnosti. Koliko sam upoznat, poticajna sredstva dobivena od različitih institucija će se moći iskoristiti i nakon isteka roka provedbe ili prebaciti čak na drugu godinu. Neki termini se na jesen već planiraju. Ne znam točno na što mislite pod “godišnjim zabavama„, ali ako se radi o gostovanjima nekih ansambala ili pjevača, vjerujem da će i oni biti mogući u dogledno vrijeme, sigurno uz određene mjere. Koliko neka društva ovise o ovoj vrsti manifestacija, i koliko financijskih sredstava ostane udrugama nakon ovako velikih projekta, ja ne mogu znati niti prosuditi, ali siguran sam da nikome tko je angažiran u nekoj udruzi i postiže rezultate, ne može i ne smije biti osnovna motivacija financijski prihod. Svaki projekt zahtjeva puno entuzijazma i puno angažmana, uz velika ulaganja u vremenu, osobnim doprinosima i emocijama, a to se teško može naplatiti. Ovo govorim iz osobnog iskustva iz onih dana kad sami sam bio vrlo angažiran oko određenih udruga u Njemačkoj. Udruga nikome ne može, niti smije, biti osnovni izvor prihoda, kao što ni opstanak udruge ne može biti uvjetovan jednom priredbom. Siguran sam da će sve udruge prebroditi ovo vrijeme smanjenih aktivnosti, i iskoristiti ga za promišljanje i koncipiranje novih programa i konsolidaciju u svojim vlastitim redovima.

Može li Veleposlanstvo posredovati u kulturnoj diplomaciji, pomoći udrugama, da se ta problematika naglasi kako u Austriji, a tako i u Hrvatskoj, kako doista ne bi došlo do njihova gašenja? Jer, iskreno, kako može djelovati i opstati jedan KUD ako ne smije i ne može imati probe, nastupe, zabave?

Nažalost, za sada proba i nastupa nema, no to ne znači da će ovakva situacija potrajati do kraja godine. Ne može se isključiti ni suprotno, no pustimo vremenu i razvoju situacije da se iskristalizira što će od jeseni biti moguće, a što ne. Siguran sam da će mogućnosti za rad KUD-ova i dalje postojati – možda u nekom drugom obliku, prilagođenom novim uvjetima. Uostalom, udruge će same pokazati koliko su fleksibilne u ovom trenutku: ako nisu mogući javni nastupi, postoji mogućnost preseljenja u virtualni prostor, povezivanja i umrežavanja preko društvenih mreža, prikupljanja materijala, humanitarnih aktivnosti, a i sastanaka i dogovora uz poštivanje mjera protiv širenja epidemije. Udruge koje žele opstati, morat će se prilagoditi, na isti način kao što će mogućnost prilagodbe biti presudna u svim domenama javnog i društvenog života. Možda će udruge biti više usmjerene na pomoć iz vlastitih redova odnosno na doprinose iz članarina iz kojih će financirati svoje tekuće potrebe. Treba se strpjeti i prebroditi ovo vrijeme i bez velikih priredbi koje spominjete na početku.

Veleposlanstvo je, u smislu podrške udrugama, ustanova koja samostalno nema ovlasti niti mogućnosti dodjeljivati odgovarajuća financijska sredstva, već isključivo ima ulogu biti most i poveznica prema Središnjem državnom uredu za Hrvate izvan RH. Ono se ne može miješati u područje koje nije u njegovoj nadležnosti, niti određivati programe, ali spremno je pomoći savjetom za povezivanje s drugim udrugama, za povezivanje s institucijama u Hrvatskoj i sl. Pojam kulturne diplomacije, kojim ste se poslužili u Vašem pitanju, možda katkada navodi na slobodnija tumačenja. Međutim, on ima svoju čvrstu definiciju unutar rada jednog diplomatskog predstavništva i odnosi se na djelatnost diplomatskog predstavništva koja u službi svoje državne vlasti doprinosi unaprjeđenju vanjskopolitičkih odnosa i ostvarenju vanjskopolitičkih ciljeva. No, časna i odgovorna djelatnost udruga i istaknutih pojedinaca na promicanju kulture, svakako ih čini svojevrsnim “ambasadorima kulture„.

Uz kulturnu diplomaciju, velik ste pobornik i gospodarske diplomacije. Hrvatski turizam je bitna sastavnica cjelokupnog hrvatskog gospodarstva i prevažan udio u BDP-u. Austrijanci su uvijek tradicionalno važni i brojni gosti Hrvatske. Spominju se u javnosti razgovori uspostavljanja tzv. turističkog koridora Hrvatske s Austrijom, Češkom i Mađarskom. S druge strane Austrijanci također žele koliko-toliko kao i mi spasiti svoj turizam. Hoće li Veleposlanstvo raditi na tom povezivanju i u vremenu krize animirati naše drage prijatelje i tradicionalne goste Austrijance, druge uopće po brojnosti u ukupnom broju posjetitelja i prve po gospodarskom ulaganju u Hrvatsku?

Svakako je gospodarska diplomacija jedan od važnih težišta rada Veleposlanstva i ono podupire sva nastojanja gospodarskog umreživanja. No u slučaju koridora, Veleposlanstvo, međutim, sve svoje aktivnosti mora usuglasiti s aktivnostima Vlade RH. Koridor s Češkom dogovorila su dva premijera koji su nakon toga ovlastila svoje ministre turizma da izrade plan. Ako se i u slučaju Austrije postupi slično, odnosno, ako se donese odluka na političkoj razini, Veleposlanstvo će sigurno odigrati ulogu posrednika. Osim toga, u Beču imamo i snažan Ured HTZ-a koji sa svoje strane intenzivno radi na promicanju hrvatskog turizma. Moramo imati na umu da Austrija i sama raspolaže s velikim turističkim kapacitetima i nada se popuniti ih domaćim gostima, a radi i na organiziranom dolasku stranih gostiju, kao npr. iz Njemačke. No, o mogućnostima „kontroliranog turizma“ se razgovara i na EU, ali i na bilateralnoj razini. Ministar turizma Gari Cappelli u ponedjeljak je potvrdio kako se nada da bi se do kraja svibnja s pojedinim zemljama moglo dogovoriti otvaranje organiziranih koridorima pri čemu će odlučujući biti zadovoljavanje sigurnosno-zdravstvenog aspekta odnosno epidemiološka slika kako u Hrvatskoj tako i u zemlji otkud bi turisti dolazili.

Fluktuacija hrvatskih državljana i njihova povratka u Hrvatsku iz Austrije te iseljavanja u ovu prijateljsku zemlju, nekako su potisnuta u drugi plan zbog ovih poteškoća. Imate li saznanja koliko se u nekoliko posljednjih mjeseci vratilo hrvatskih državljana iz Austrije u Hrvatsku?

Mi imamo pouzdane podatke o hrvatskim državljanima koji su napustili Austriju u tijeku organizirane repatrijacije iz područja pod strogom karantenom. Na taj način, bilo u organiziranim konvojima autobusa, ili osobnim automobilima za koje je Veleposlanstvo tražilo propusnice, Austriju je napustilo oko 250 hrvatskih državljana. Ostali hrvatski državljani mogli su u vlastitom aranžmanu napustiti Austriju, što je jedan dio sigurno i učinio.

Bliži se i 1. srpnja kada Austrija u potpunosti otvara tržište rada za hrvatske državljane. Vjerujete li da će ova situacija s corona virusom usporiti val iseljavanja koji se realno očekivao?

Bilo bi realno očekivati da će to uistinu biti tako, između ostalog i zbog velikog broja austrijskih državljana koji su zbog epidemije završili na zavodu za zapošljavanje. Osim toga, Hrvati su tradicionalno radili u turizmu i gastronomiji, koji su, kao što znamo, među sektorima koji su najsnažnije pogođeni krizom, i za očekivati je da će otvoriti samo jedan dio svojih kapaciteta. Pogođene su i mnoge druge uslužne djelatnosti, a i u drugim djelatnostima mnogi projekti su stali. Mišljenja sam da će i psihološki faktor nesigurnosti odigrati svoju ulogu, jer i Tirol i Vorarlberg su pokazali koliko je u vremenima krize teško i nesigurno biti u stranoj zemlji. Međutim, teško je davati bilo kakve prognoze, kad ne znamo u kojoj će se mjeri život normalizirati i kako će se relaksacija mjera odraziti na razvoj epidemije.

Hrvati u Austriji kao značajna iseljenička skupina te gradišćanski Hrvati kao autohtona nacionalna manjina u Austriji su svakako pridržavanjem mjera austrijske Vlade, doprinijeli da se Austrija u globalu izvrsno nosi s pandemijom corona virusa. Što im na kraju ovoga razgovora možemo poručiti?

RH i Austrija su na a dobrom putu da pobjede COVID-19, koji, kao što smo imali prilike osvjedočiti se, ne poznaje granice među kontinentima i zemljama, niti razlike u nacijama, uzrastima, društvenim strukturama. Svi smo jednako ugroženi i svi svojim odgovornim i savjesnim ponašanjem jednako možemo doprinijeti pobjedi nad ovom globalnom ugrozom. Stoga se moja poruka u ovom trenutku ne razlikuje bitno od poruke svih ostalih javnih osoba: pridržavajte se mjera samozaštite, budite disciplinirani i držite razmak, nosite maske, perite odnosno dezinficirajte ruke i izbjegavajte veća okupljanja.

No, osobno bih svima zaželio da nas ova kriza učini poniznijima i obazrivijima ne samo jednih prema drugima, nego i prema prirodnom okruženju i svim oblicima života koji nas okružuju, da nas potakne na introspekciju i promišljanje o pravim vrijednostima, te da nas ispuni zahvalnošću za sve ono što imamo, a čega počesto nismo bili svjesni. Jednom riječju, da nam pomogne da postanemo bolji i zadovoljniji ljudi. Imajmo na umu, COVID-19 krizi još se uvijek ne nazire kraj.

Kroativ
Foto: Službena Facebook stranica Veleposlanstva Republike Hrvatske u Republici Austriji

Povezane vijesti:

POZNATI AUSTRIJSKI NOVINAR: ‘Kakva je to nejasna i sebična politika Austrije prema Hrvatskoj; zašto karantena nakon povratka iz Hrvatske’?

T.N.

POSTUPNO VRAĆANJE GLEDATELJA NA KULTURNA I SPORTSKA DOGAĐANJA: Ovog vikenda do sto osoba, a onda od 1. srpnja moći će prisustvovati do 500 gledatelja; od 1. kolovoza 750, a potom 1 250

T.N.

SCHALLENBERG I EDTSTADLER PUTUJU NA BALKAN: Zapadni Balkan mora postati dio EU

Desk 2