Sve češći toplinski valovi postaju ozbiljan problem za radnike diljem Austrije, a nova studija upozorava da visoke temperature ne ugrožavaju samo zdravlje zaposlenika nego i značajno povećavaju rizik od nesreća na radnom mjestu.
Istraživanje koje je za Radničku komoru Beča provela Medicinsko sveučilište u Beču pokazuje da opasnosti od rada na visokim temperaturama počinju mnogo ranije nego što se dosad pretpostavljalo.
Stotine tisuća radnika izložene su ekstremnim vrućinama
Klimatske promjene posljednjih godina donose sve veći broj dana s ekstremnim temperaturama. Samo u Beč tijekom 2025. godine temperatura je šest puta premašila 36 stupnjeva Celzija, dok je godinu ranije zabilježeno čak 52 dana s temperaturama iznad 30 stupnjeva.
Posebno su ugroženi radnici koji posao obavljaju na otvorenom. Prema podacima Radničke komore, u Austriji ih je oko 400.000.
Rizik od nesreća raste već na 30 stupnjeva
Rezultati istraživanja pokazuju da se s porastom temperature povećava i opasnost na radnom mjestu.
Već pri temperaturi od 30 stupnjeva Celzija rizik od ozljeda i nesreća na radu raste za sedam posto. Stručnjaci upozoravaju da toplina utječe na koncentraciju, donošenje odluka i fizičke sposobnosti zaposlenika.
Dodatnu zabrinutost izazivaju podaci o profesionalnim bolestima. U prvoj godini nakon što je rak kože priznat kao profesionalna bolest prijavljen je 51 slučaj bijelog raka kože povezanog s radnim uvjetima.
Radnička komora traži zakonsko pravo na prekid rada zbog vrućina
Radnička komora smatra da su postojeće mjere nedovoljne te traži uvođenje zakonski definiranog „hitzefrei“, odnosno obveznog prekida rada pri visokim temperaturama.
Predlažu da se granice određuju prema težini fizičkog posla te da radnici imaju pravo na plaćene stanke za rashlađivanje.
Istodobno traže i jasna pravila za rad u zatvorenim prostorima, gdje temperature tijekom ljeta također mogu dosezati opasne razine.
Nije važna samo temperatura
Stručnjaci upozoravaju da sam podatak o temperaturi zraka nije dovoljan za procjenu opasnosti.
Na zdravstveni rizik utječu i vlažnost zraka, izloženost sunčevom zračenju, zaštitna odjeća koju radnici moraju nositi te intenzitet fizičkog rada.
Prema riječima stručnjaka s Medicinskog sveučilišta u Beču, upravo kombinacija tih čimbenika određuje kada toplina postaje ozbiljna prijetnja zdravlju.
Vrućina smanjuje koncentraciju i povećava broj pogrešaka
Istraživanje pokazuje da negativni učinci nisu ograničeni samo na fizičke poslove.
Već pri temperaturama od 27 stupnjeva primjetan je pad mentalnih sposobnosti, a broj pogrešaka raste. To predstavlja dodatni rizik za vozače, operatere strojeva, zdravstvene djelatnike i druge profesije koje zahtijevaju visoku razinu koncentracije.
U ekstremnim uvjetima moguće je raditi samo 15 minuta
Najdramatičniji rezultati odnose se na teške fizičke poslove na otvorenom.
Studija pokazuje da pri osjetu temperature višem od 40 stupnjeva radnici mogu sigurno obavljati zahtjevan fizički posao svega 15 do 20 minuta u kontinuitetu prije nego što je potrebna stanka za oporavak.
Stručnjaci upozoravaju da ignoriranje takvih ograničenja može dovesti do toplinskih grčeva, iscrpljenosti, kolapsa cirkulacije, toplinskog udara, ali i dugoročnih posljedica poput oštećenja bubrega, povećanog rizika od raka i većeg broja kardiovaskularnih bolesti.
Traže strože kontrole i bolju zaštitu radnika
Radnička komora sada traži jasne zakonske granice za prekid rada tijekom ekstremnih vrućina, obvezne procjene toplinskog opterećenja na radnim mjestima te pojačane inspekcijske kontrole.
Kako upozoravaju stručnjaci, toplinski valovi više nisu iznimka nego nova stvarnost, a zaštita zdravlja radnika ne bi smjela ovisiti isključivo o dobroj volji poslodavaca.
