Austrija
Predstavnici Krapinsko-zagorske županije na studijskom putovanju u Austriji zbog poticanja poduzetništva u svome kraju
Projekt BAIF kojem je nositelj Krapinsko – zagorska županija za cilj ima razviti poticajno okruženje rasta poduzeća s društvenim utjecajem te osmisliti novi financijski mehanizam financiranja takvih poduzetnika s naglaskom na alternativnim izvorima kapitala.
Primjere dobre prakse BAIF-ov projektni tim “potražio” je tijekom proteklog tjedna u Austriji na dvodnevnom studijskom putovanju, u sklopu kojeg je posjetio institucije i fondove koji potiču poduzetnike početnike koji u svom poslovanju naglasak stavljaju na društveni učinak prije ostvarivanja profita.
Projekt BAIF kao novi investicijski model koji se razvija uz podršku EASI programa Europske komisije inovativan je pristup za rješavanje problema nedostatka financiranja za poduzetnike početnike koji generiraju društveni učinak u vrlo ranim fazama poslovanja. Model koji predlaže projekt, a temelji se na korištenju sredstava Europskog investicijskog fonda za podupiranje investicija poslovnih anđela i investitora, ocijenjen je od austrijskih partnera kao vrlo inovativan model koji je fleksibilan i održiv, a ponajprije će omogućiti generiranje dobrih poslovnih ideja koje mogu pomoći riješiti sve prisutnije društvene probleme – rekla je zamjenica župana Krapinsko-zagorske županije Jasna Petek
Jedan od ciljeva ovog studijskog putovanja upravo je bio istražiti definicije društvenih poduzetnika u drugim ekosustavima, promotriti mehanizme kojima se potiče njihovo osnivanje i rast, ali i vidjeti na koji način nacionalna i regionalna razina osiguravaju sredstva za njihov razvoj. Tijekom dvodnevnog posjeta održali smo niz korisnih sastanaka s vodećim institucijama za podršku društvenih poduzetnika u Austriji – dodala je Petek, prenosi portal sjever.hr.
Direktorica Poduzetničkog centra Krapinsko-zagorske županije Helena Matuša osvrnula se na sastanak sa predstavnicima Social Entrepreneurship Network Austria, na kojem se razgovaralo o spomenutoj definiciji društvenih poduzetnika.
Primarna motivacija, odnosno primarni fokus društvenih poduzetnika je maksimiziranje društvenog utjecaja, a potom ostvarivanje profita, gdje se pritom veći dio ostvarenog profita ponovo investira u poslovanje. Govoreći u brojkama, nepisano pravilo je da se otprilike 50% profita reinvestira, no postotak u konačnici ovisi o veličini poduzeća – rekla je Matuša te dodala da se u Beču BAIF delegacija sastala i sa FFG-om, institucijom u državnom vlasništvu koja financira prvenstveno tehnološki razvoj i inovacije poduzetnika, ali dio svog godišnjeg proračuna ulaže putem bespovratnih sredstava u razvoj društvenih inovacija.
Oni pokušavaju financirati projekte s inovacijskim potencijalom, pogotovo one koji uključuju različite dionike u inovacijski proces i to na način da se evaluira inovacijski potencijal, ocjenjuje se postoji li potencijal da se napravi nešto novo, na koga inovacija utječe – mala skupina ili širi krug dionika i kako se tom inovacijom poboljšava zajednica. Trenutno podržavaju preko 100 poduzetnika koji se bave društvenim inovacijama s iznosom bespovratnih sredstava do 75.000 eura po projektu što čini maksimalno 50% ukupnih troškova projekta, dodala je Matuša.
Delegacija BAIF-a je također održala sastanak sa predstavnicima Social Entrepreneurship Venture Capital Fundsa, fondom rizičnog kapitala s raspoloživih 5 milijuna eura za investiranje, koji je operativan posljednje dvije godine. Preko 40% portfolija njihovih investicija čine poduzetnici koji generiraju društveni utjecaj. U partnerstvu s drugim dionicima (IMPACT HUB, SENA) provode evaluaciju poduzetnika na način da potiču jasno mjerenje društvenog učinka. Trenutno prate 7 aktivnih investicija s nove 4 koje se očekuju u narednom periodu.
Impact Hub Vienna dio je mreže poduzetničkih prostora diljem Europe koji razvoja podršku startupovima kroz razne poduzetničke programe sponzorirane od strane institucionalnih investitora. Na godišnjoj razini u programe uključuju 10-20 poduzetnika početnika kroz svoj stručni centar za inkubaciju i akceleraciju. Trenutno imaju u ponudi 12 aktivnih programa.
Što možemo zaključiti? Usporedbom dostupnih programa za poduzetnike početnike u Austriji može se zaključiti da je najveća koncentracija aktivnosti razvoja društvenih poduzetnika uglavnom u Beču, što je očekivano obzirom na jačinu poduzetničke zajednice. Svi dionici iskazali su podršku decentralizaciji procesa i započeli su vlastite aktivnosti kako bi razne dijelove Austrije uključili u programe. Svjesnost poduzetnika i investitorske zajednice o poduzećima koja generiraju društveni učinak još je uvijek relativno nerazvijena, no uspješni poduzetnici pokazatelj su da ovaj način promišljanja o poduzetništvu generira dobrobiti za cijelo društvo te je time zanimljiviji i investitorima i sve je češći odabir mladih poduzetnika. Poduzetnici pokazuju da generiranje pozitivnog učinka i generiranje profita koji garantira povrat investicije postaje nužnost i temelj je održivog poslovanja – rekla je Petek.
Austrija
U Beču prodana zgrada za čak 89 milijuna eura
Estrella Immobilieninvest, podružnica Zaklade Wlaschek, kupila je veličanstvenu zgradu na uglu na Schottenringu za oko 89 milijuna eura. Kako prenosi WINN, prodavatelj je bio najveći domaći nekretninski fond Real Invest Austria. Navedenu zgradu kupio je 2016. godine za 80 milijuna eura.
Palača, izgrađena 1878. godine, nekoliko je godina za vrijeme monarhije služila kao carska i kraljevska palača. Opsežno je renovirana između 2012. i 2014. godine. Danas je glavni zakupac međunarodna odvjetnička tvrtka Schönherr.
Kupnja bi vjerojatno bila u potpunosti po ukusu Karla Wlascheka, čija zaklada posjeduje brojne povijesne nekretnine u središtu Beča. Između ostalog, posjeduje zgradu bivše burze na Ringstrasse, koja je dijagonalno nasuprot sadašnje akvizicije.
Kako izvještava GEWINN, 89 milijuna eura za palaču Ringstraße najveća je kupnja nekretnina u ovoj godini do sada.
Beč
Platforma za upoznavanje pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču
Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.
Bečka poljoprivredna komora u suradnji s Gradom Bečom dovela je i u austrijski glavni grad platformu za selidbu pčela, ili kako je još nazivaju, platformu „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja”. Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno dadu na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.
Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju; urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada. Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu. Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Bečkog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.
Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.
Austrija
Do 30.000 eura – Austrijska vlada povećava troškove naknade u oslobađajućim procesima
Austrijska vlada želi ubuduće značajno povećati naknadu troškova u slučaju oslobađajućih presuda. U tu svrhu bit će na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura.
Federalna vlada će u srijedu uputiti na razmatranje amandman na federalni zakon kojim se planira reorganizacija naknade troškova u kaznenom postupku. Kako su u press foajeu objavile ministrica pravosuđa Alma Zadić (Zeleni) i ministrica Ustava Karoline Edtstadler (ÖVP), ovaj pravilnik po prvi put predviđa naknadu troškova obrane u slučaju obustave istrage.
Za 2024. iz pravosuđa će biti na raspolaganju ukupno 70 milijuna eura. Osim što se prvi put uvodi naknada troškova u slučaju obustave istrage, znatno će se povećati naknada troškova u slučaju oslobađajućih presuda u glavnim postupcima. Novim propisom također je prvi put predviđeno povećanje najviše stope troškova za naknadu, primjerice u posebno složenim kaznenim postupcima.
Konkretno to znači da će se u slučaju obustave istrage prvi put uspostaviti naknada troškova s maksimalnim iznosom od 6000 eura. Kako dalje pokazuje predloženi zakon, u slučaju oslobađajuće presude u glavnom postupku, naknada troškova trebala bi se rasporediti ovisno o nadležnom pravosudnom tijelu.
Postupci se dijele na standardne postupke, posebno složene postupke i postupke iznimnog opsega. Primjerice, u posebno složenim postupcima (kako u prethodnoj istrazi, tako i u glavnom postupku), maksimalna stopa može biti prepolovljena. U slučajevima ekstremnog opsega, maksimalna stopa može se udvostručiti.
Za ministricu ustava Karoline Edtstadler nova je uredba o naknadi troškova “poštena uredba”. “Nas kao ustavnu državu ne može zadovoljiti kada su ljudi financijski uništeni unatoč oslobađajućoj presudi ili obustavljenom kaznenom postupku. To je ravno građanskoj smrtnoj kazni. To je kontradikcija s presumpcijom nevinosti i nije dostojno naše ustavne države”, rekla je ministrica.
You must be logged in to post a comment Login