Svijet
Predsjednički izbori u SAD-u: Trump ili Biden?
Polako se približava 3. studeni, a svijet s velikom pozornošću gleda prema Sjedinjenim Američkim Državama. Tada se u “zemlji slobodnih i domovini hrabrih” održavaju predsjednički izbori. Bitka za Bijelu kuću vodi se između aktualnog predsjednika i republikanskog kandidata Donalda Trumpa i bivšeg potpredsjednika Bidena, kandidata Demokratske stranke. Nema sumnje je da će u izbornoj noći oči cijelog svijeta će biti uprte u SAD i da će se s velikim očekivanjem pratiti rezultati samih izbora.
Na ovim predsjedničkim izborima zabilježen je rekordan broj prijava za glasanje putem pošte, a dio registriranih birača u nekoliko saveznih država iskoristit će svoju mogućnost ranog glasanja na svojim biračkim mjestima. Ovisno o brzini prebrojavanja glasova pristiglih poštom, postoji velika mogućnost da se u pojedinim saveznim državama potpuni rezultati saznaju tek nekoliko dana poslije izbora. To bi moglo značiti da ćemo na pobjednika izbora čekati duže nego inače, a možda upravo ti glasovi i odluče pobjednika izbora.
Analize i istraživanja su pokazala da će većina Bidenovih glasača iskoristiti svoje pravo glasa putem pošte, a Trumpovi glasači su skloniji glasanju na biračkom mjestu na sam dan izbora. Predizborna kampanja je u punom jeku ,pogotovo nakon što se Donald Trump oporavio od koronavirusa. Za očekivati je da će do izbornog dana oba kandidata sučeliti svoje politike pred američkom javnošću u još jednoj, ali možda i dvije debate. Kvaliteta nastupa oba kandidata u tim debatama može u određenoj mjeri utjecati na daljnji tijek kampanje, ali može i usmjeriti neodlučne glasače prema jednom od kandidata u ključnim saveznim država.
Koji su glavni aduti Trumpa i Bidena?
Glavni adut Donalda Trumpa za reizbor su sjajni ekonomski rezultati na gospodarskom planu prije početka pandemije koronavirusa. U cilju mobiliziranja konzervativnog biračkog tijela služi se protukineskom retorikom i optužuje Bidena za podilaženje radikalnom krilu Demokratske stranke. Na sve moguće načine nastoji pridobiti glasove različitih kategorija stanovništva – od Afroamerikanaca i Latinoamerikanaca, preko katolika i Židova pa sve do umirovljenika i radničke klase. U svoju korist “spinao” je nedavno sklopljeni Washingtonski sporazum sa Srbijom i Kosovom ističući na jednom od svojih skupovima da je pomirio dva zaraćena naroda koji su se neprestano “tukli” u zadnjih sto godina.
S druge strane, Joe Biden zamjera Trumpu loše upravljanje korona krizom. Prije svega, Biden se nastoji prikazati kao kandidat koji je po svojem ponašanju, komunikaciji i djelima sušta suprotnost Donaldu Trumpu. Takvim pristupom nastoji privući centristički orijentirane birače, ali i Republikance osjetljive na Trumpovu retoriku i karakter. Tako je Cindy McCain, supruga pokojnog američkog senatora John McCaina i Obaminog protukandidata na izborima 2008. podržala Joea Bidena.
Predizborne ankete i prognoze – hoće li se ponoviti scenarij prošlih izbora
Predizborne ankete u ključnim saveznim državama daju prednost uglavnom Bidenu. Njegova prednost u anketama je uvelike podudarna s prednošću koju je imala Hillary Clinton na prethodnim izborima. Rezultati izbora prije četiri godine pokazali su određen raskorak između stvarnog stanja na terenu i predizbornih anketa. Ovakvo odstupanje na prošlim izborima ima i svoje objašnjenje. Naime, smatra se da se dio Trumpovih glasača, zbog negativne slike koju je dio medija stvorio o Trumpu, boji ili srami javno istaći svoj izbor odnosno činjenicu da podržavaju Trumpa. U obzir treba uzeti i Trumpovu popularnost na društvenim mrežama, njegove izrazito dobro posjećene skupove i sve veću podrška među Afroamerikancima i Latinosima. To znači da je vrlo lako moguće i ponavljanje scenarija od prije četiri godine.
S druge pak strane, “Nostradamus” predsjedničkih izbora Allan Lichtman predviđa pobjedu Bidena. Naime, riječ je o profesoru povijesti na Američkom univerzitetu koji je točno predvidio pobjednika u svakoj trci za Bijelu kuću još od reizbora Ronalda Regana 1984. godine. Hoće li se to i ovaj put obistiniti, ostaje za vidjeti. Profesor za svoja predviđanja koristi sustav “13 faktora” koji uključuju ekonomiju, položaj, socijalne nemire i skandale. Na svaki od ovih faktora se može odgovoriti sa “istinit” ili “lažan”, a ako je šest ili više faktora označeno sa “lažan”, onda taj kandidat gubi vlast. Ti faktori također govore i o “karizmi” kandidata. Prema njegovom sustavu, Biden ima sedam faktora, odnosno “ključeva” prednosti.
Američki izbori i pogledi na svijet
U sjeni predsjedničkih izbora istodobno održavaju se guvernerski izbori u nekoliko saveznih država i izbori za zastupnike u Kongres i Senat. Očekuje se da će Demokrati zadržati postojeću većinu u Kongresu , a u pojedinim saveznim državama vodi se neizvjesna bitka između dva tabora za osvajanje senatske većine. Potencijalno može čak dođi i do toga da obje stranke imaju podjednak broj zastupnika od sveukupnih 100 koje ima Senat. U takvom odnosu snaga odlučujući glas ima potpredsjednik/ca . Ovisno o tome kojoj stranci pripada, ta stranka ima većinu u omjeru od 51:50.
Izbori u Sjedinjenim Američkim Državama nisu izbori samo za predsjednika te države, nego su na neki način, u svom umanjenom obliku i izbori između dva pogleda na svijet. To je posebno vidiljivo na ovogodišnjim izborima. Trump ili Biden? Republikanci ili Demokrati? Konzervativizam ili progresivizam? Razlike su velike, a svijet sa velikim zanimanjem čeka 3. studenti.
Robert Pandža
Foto: Gage Skidmore / The Independent / flickr
Svijet
Greška u softveru radara – na tisuće vozača krivo kažnjeni
Posljednjih godina dobavljač mjerne opreme Bredar AG finalizirao je novu generaciju mjernih sustava s tehnologijom petlje za Švicarsku s proizvođačem uređaja Sensysgatso iz Nizozemske. Ispitivanje i odobrenje ovih mjernih sustava proveo je Federalni zavod za mjeriteljstvo METAS i završeno je 16. studenog 2022. godine.
Nakon ovog odobrenja, METAS je kalibrirao sustave i pustio rad za sedam lokacija s dvije različite konfiguracije petlje u gradu Bernu. To uključuje četiri sustava s razmakom petlji od 2,2 metra i tri sustava s razmakom petlji od 2,5 metara. Naručila ga je policija kantona Bern 12. rujna 2023.
Kantonalna policija Bern je u početnoj fazi utvrdila natprosječan broj prekoračenja brzine na četiri lokacije s istom konfiguracijom petlje (razmak petlje 2,2 metra), kako su sada objavili. Osim toga, primljeno je više povratnih informacija od pogođenih koji su imali pritužbe. Nakon razjašnjenja s dobavljačem opreme, policija kantona Bern zatražila je naknadnu inspekciju od METAS-a.
To je u konačnici pokazalo da je ‘mjerena brzina’ na četiri pogođene lokacije s udaljenosti petlje od 2,2 metra bila s odstupanjima, kako se dalje navodi u priopćenju. Ova se okolnost može pripisati programskoj pogrešci u softveru uređaja. Samo se ova četiri sustava s ovom konfiguracijom petlje koriste u cijeloj Švicarskoj i stoga su jedini na koje je utjecala ova pogreška.
Od 19. listopada 2023. evaluacija pogođenih sustava je zaustavljena. Trenutačno su u tijeku opsežne istrage u uključenim odjelima, posebice kako bi se utvrdili uzroci i riješio problem. Kantonalna policija Berna ponovno će staviti u funkciju četiri lokacije čim uređaji budu odobreni i odobreni od strane METAS-a.
Ukupno 9604 mjerenja od 12. rujna 2023. do 19. listopada 2023. su netočna. Svi oštećeni bit će obaviješteni dopisom u sljedećih nekoliko dana te će im biti vraćeno oko 6000 već plaćenih kazni. Točne lokacije zahvaćenih sustava u gradu Bernu su: Kirchenfeldstrasse/Mottastrasse, Papiermühlestrasse/Aargauerstalden, Kirchenfeldstrasse/Jubiläumsplatz i Zieglerstrasse/Effingerstrasse.
Svijet
VIDEO Nezapamćena Mega-oluja pogodila Rusiju
Oluja stoljeća ili “megaoluja”, kako je nazivaju ruski mediji, zahvatila je jug Rusije i anektirani poluotok Krim, objavile su spasilačke službe, a u susjednoj Ukrajini više od 2000 mjesta ostalo je bez struje i blokirane su autoceste.
Rusko ministarstvo za energetiku objavilo je da je gotovo dva milijuna ljudi u bez struje u Rusiji, zatim na pripojenom poluotoku Krimu i u četirima ukrajinskim regijama koje je Rusija okupirala: Doneck, Luhansk, Zaporižja i Herson, prenosi agencija TASS. U regiji Krasnodaru, gdje se nalaze Rusima omiljena ljetovališta Soči i Anapa, oluja je iščupala stotine stabala i uništila metalne konstrukcije na plažama, a ima i ozlijeđenih, objavilo je rusko ministarstvo za hitna stanja.
A Vitiazevu blizu Anape, oluja je uzrok nasukavanja velikog teretnog broda Blue Shark, koji plovi pod zastavom Belizea, objavilo je ministarstvo. U Sočiju je nevrijeme poremetilo željeznički promet jer su se urušila stabla na tračnice, a u Novorosijsku, također u regiji Krasnodaru, udari vjetra do 86 km/sat prouzročili su valove visoke 8 metara. Na Krimu je Crno more preplavilo ceste, a ruska televizija objavila je snimke valova koji zapljuskuju automobile u vožnji.
Svijet
Čovjek spasio djecu u napadu u Dublinu, ljudi mu prikupili više od 190.000 eura
Više od 190.000 eura je prikupljeno za Brazilca koji je u četvrtak u središtu Dublina pomogao zaustaviti napad nožem na djecu, nakon kojeg je došlo do uličnog nasilja protuimigrantskih aktivista koji vjeruju da je napadač bio stranac.
Jedno od troje male djece, ubodeno na ulici pred školom, i dalje je u kritičnom stanju, rekao je irski ministar pravosuđa u petak. Vlasti još uvijek nisu objavile nacionalnost napadača ni njegov motiv.
Nasuprot antiimigrantskim komentarima na internetu i stavovima nekih nasilnih prosvjednika, na internetskoj stranici GoFundMe je za brazilskog imigranta i dostavljača Caija Benicija pokrenuta dobrotvorna akcija “Kupi Caiju Beniciju pintu” u kojoj je prikupljeno 194.000 eura.
Benicio je u intervjuima opisao kako je pomogao onesposobiti napadača u 50-im godinama, udarivši ga u glavu kacigom.
U drugoj humanitarnoj akciji prikupljena je 81.000 eura za radnicu u dječjim jaslicama koja je okupila djecu i pomogla držati napadača podalje od njih.
Policija je uhitila 34 osobe nakon nereda u kojima su razbijani izlozi trgovina i zapaljeni policijski automobili i autobusi. Za izbijanje nasilja osumnjičeni su radikalni desničari.