Austrija
Poznata austrijska tvrtka za proizvodnju oružja prijeti povlačenjem iz Austrije?
Steyr Arms, svjetski poznati proizvođač jurišne puške StG 77 Bundeswehr sa sjedištem u Kleinramingu (Gornja Austrija), odjednom ima velikih problema s izvozom svog oružja. Sjedište tvrtke u Austriji se trese.
Nakon dramatičnog bankrota KTM-a krajem studenoga, nazire se sljedeća loša vijest za domaću ekonomiju: Steyr Arms, tradicionalna tvrtka od 1864. godine, nakon 160 godina razmišlja o povlačenju iz Austrije. I to unatoč činjenici da su knjige narudžbi pune, proizvodnja je u punom jeku i upiti za proizvode stižu iz cijelog svijeta.
Ali tisuće gotovih jurišnih i snajperskih pušaka trenutačno leže podmazane i zapakirane u skladištima u Kleinramingu. A ne mogu otići jer nemaju odobrenje MVP-a:
Oman je, primjerice, naručio snajperske puške. Steyr Arms ima 15-godišnji poslovni odnos s ovom zemljom i već je opremio vojsku jurišnim puškama. Naručena roba je spremna u halama, ali se ne može isporučiti jer, prema informacijama “Krone”, zahtjev za izvoz “leži” mjesecima.
Iračka policija naručila je jurišne puške i pištolje od Steyra. Austrijsko ministarstvo unutarnjih poslova podupire Iračane obukom, a UN im je dao svetost. Međutim, Ministarstvo vanjskih poslova Austrije ne izdaje izvozne dozvole.
Čak se spostoje i sporovi sa zemljama poput Malte, Srbije, Crne Gore i Turske. Vlasti u Egiptu – popularnom odredištu za odmor Austrijanaca – rado su kupovale pištolje iz Austrije, Steyr nije smio isporučiti, a umjesto njih su došli Talijani.
“Naši kupci nam sada izravno govore: ili ćete isporučiti uskoro ili ćemo kupovati u drugim zemljama EU-a ili u Velikoj Britaniji ili SAD-u”, rekao je glasnogovornik Steyr Armsa za Kronen Zeitung. Vlasnici tvrtke postavljaju pitanje lokacije, a proizvođač oružja otvoreno vrši pritisak na vladu: “Vidimo velike tržišne prilike i opremamo tvrtku u skladu s tim. Ako to nije moguće u Austriji, onda s drugog mjesta.”
Ministarstvo vanjskih poslova (BMEIA) mirno reagira na optužbe: “U interesu austrijskih tvrtki, uvijek obrađujemo sve poslovne slučajeve što je brže moguće”, odgovorilo je ministarstvo na upit “Krone”. Međutim, svaki pojedinačni slučaj ispituje se s obzirom na sigurnosnu situaciju, poštivanje ljudskih prava, rizik od preusmjeravanja i poštivanje obveza prema međunarodnom pravu. Naša bi neutralnost dodatno otežala stvari.
Steyr i dalje osjeća uznemiravanje od strane vlasti. I imaju dobre uvjete za potpuno povlačenje iz Austrije: Steyr Arms kupio je češki investitor u travnju ove godine. Vlasnik je još jedne zaštitarske tvrtke u Sloveniji. “Zemlja EU-a koja našoj tamošnjoj sestrinskoj tvrtki ne stvara ozbiljne probleme s izvoznim dozvolama.”
Austrija
Potres jučer pogodio Tirol: “Bilo je tutnjave”
U ponedjeljak ujutro, 20. siječnja 2025., u tirolskoj nizini dogodio se lagani potres. Potres, magnitude 1,9, osjetio se u općini Terfens istočno od Wattensa.
Tirolsku nizinu u ponedjeljak ujutro zatresao je slabiji potres. Epicentar potresa bio je u općini Terfens, koja se nalazi istočno od Wattensa u okrugu Schwaz. Prema podacima austrijske seizmološke službe, potres je bio jačine 1,9 stupnjeva po Richteru i bio je osjetan, ali nije imao ozbiljnijih posljedica. U 9:12 ujutro stanovnici su osjetili “jasan udar” popraćen “grmljavinom i tutnjavom sa zemlje”. Srećom, nije bilo štete na objektima, pa stanovništvo više nije bilo zabrinuto za sigurnost.
Austrija
Na operaciju koljena u Beču se čeka i više od 230 dana
Kako bi skratili ponekad iznimno duga čekanja na operacije, sve više bečkih bolnica odbija pacijente iz susjednih saveznih pokrajina.
Vrijeme čekanja na operacije u bečkim bolnicama ponekad je vrlo dugo. Na primjer, pacijenti u Ortopedskoj bolnici u Speisingu (Hietzing) čekaju u prosjeku 152 dana na operaciju kuka i 234 dana na operaciju koljena, kako bolnica, koja pripada grupi Vinzenz, objavljuje na svojoj početnoj stranici.
Na bolničkoj listi čekanja za operaciju kuka trenutačno je 1310 pacijenata, a za operaciju koljena 2511 pacijenata. Međutim, više od 40 posto njih ne dolazi iz Beča. To je problem i u drugim velikim bečkim bolnicama. Stoga postoje gornje granice za takozvane “gost pacijente”.
No, regulacija gostujućih pacijenata kod mnogih izaziva nezadovoljstvo, ali i pritužbe bečkog branitelja pacijenata Gerharda Jelineka (68). U posljednje vrijeme bilo je pet ili šest slučajeva, objasnila je Jelinek za ORF Radio, od kojih je većina pogodila Ortopedsku bolnicu u Speisingu (OSS). Međutim, zastupnica pacijenata pretpostavlja da je slučajeva puno više.
Iako je OSS vjerska bolnica, sufinancira je Grad Beč. Stoga, kao iu općinskim klinikama, također vrijedi zahtjev za smanjenjem broja posjeta pacijenata za planirane zahvate. „Grad Beč ima zadaću i odgovornost osigurati zdravstvenu zaštitu bečkog stanovništva te stoga propisuje da se pacijenti koji nemaju glavno prebivalište u Beču, ako je moguće, trebaju liječiti u matičnoj pokrajini“, kažu u Vinzenz grupi. na ORF.
Za Jelinek je taj strogi pristup neshvatljiv. Mogući razlog dosljednog odbijanja također bi mogao biti taj što obostrano naplaćivanje vjerojatno neće funkcionirati za pacijente koji dolaze u posjetu. Za bečkog zagovornika pacijenata, nadregionalno planiranje potražnje bilo bi rješenje: “Ja bih željela da su ove tri savezne pokrajine (Beč, Donja Austrija, Gradišće) jedan planski bazen i da moraju planirati i financirati njihovu zajedničku brigu.”
Austrija
Ministar Rauch u Austriji želi uvesti porez na šećer u pićima
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravlja i koja je sada objavljena.
Porez na šećer u pićima pozitivno bi utjecao na zdravlje, posebice djece. To potvrđuje i nova studija koju je naručilo Ministarstvo zdravstva. “Mnoga pića koja se prodaju posebno za djecu sadrže ogromne količine šećera”, naglasio je u subotu ministar zdravstva Johannes Rauch (Zeleni). To značajno povećava rizik od bolesti. U Austriji jedna od četiri djevojčice i svaki treći dječak ima prekomjernu tjelesnu težinu ili je pretilo.
“Porez na šećer imao bi smisla i u Austriji. To pokazuju pozitivna iskustva drugih zemalja”, objasnio je Rauch u priopćenju za javnost. Takav je porez od 2010. godine uvelo više od 70 država, regija i općina diljem svijeta. Najveći učinak nastaje kada se prihodi namjenjuju za zdravu hranu ili mjere za promicanje zdravlja, izvijestilo je ministarstvo iz analize Gesundheit Österreich GmbH (GÖG). Stvarni učinci na zdravlje “još se ne mogu uvjerljivo dokazati za sve zemlje zbog dugotrajnog učinka”, navodi se, međutim, uz upozorenje.
Prema podacima Ministarstva zdravstva, pića čine najveći udio u konzumaciji šećera među djecom i adolescentima.
