Ekonomija
Poznata austrijska firma proglasila bankrot: 100 ljudi ostalo bez posla
Dva tjedna nakon otvaranja stečajnog postupka, dugovječna salzburška tvrtka Schneiders Clothing konačno je insolventna. Regionalni sud odobrio je zatvaranje tvrtke u ponedjeljak, rekla je Udruga za zaštitu kredita 1870 (KSV). Zbog toga će biti izgubljeno oko 100 radnih mjesta.
Nastavak tvrtke je “nereprezentabilan”, prenosi KSV. Tvrtki nedostaje novca za daljnju proizvodnju, a time i za nastavak. Djelomični nastavak ili rad pojedinih dijelova društva više nije moguć.
9. svibnja otvoren je postupak restrukturiranja bez osobne odgovornosti. Namjera je bila nastaviti s radom i sanirati prema sanacijskom planu koji je predviđao kvotu od 20 posto u roku od dvije godine. Prema zahtjevu za bankrot, tvrtka je već zabilježila velike padove prodaje kao rezultat politički nametnutih blokada CoV-a.
S početkom ukrajinskog rata došlo je do potpunog propadanja proizvodnih pogona u Ukrajini. Stroge korona mjere u Kini također su dovele do pada kapaciteta ugovorenog šivanja. Tome je pridodano povećanje troškova transporta, sirovina i energije.
Prema KSV-u, obveze su u trenutku otvaranja stečaja knjigovodstveno iznosile 13,4 milijuna eura, odnosno 16,7 milijuna eura likvidacijske vrijednosti. Na kreditnoj strani je bilo 15,9 milijuna eura (knjigovodstvena vrijednost) i 2,67 milijuna eura (likvidacijska vrijednost). Stečaj nije morao biti otvoren zbog prezaduženosti, već zbog nemogućnosti plaćanja, rekao je tada za APA-u Aliki Bellou, stečajni upravitelj KSV-a.
Schneiders je proizvodio žensku i mušku odjeću u segmentu “Luxury Lifestyle”, a proizvodnja se odvijala u vanjskim ugovornim šivaonicama. Sjedište i tri podružnice su u Salzburgu, a Schneiders ima podružnicu u Beču. Podružnice imaju podružnice u Bernau am Chiemsee i izložbeni prostor u New Yorku. Schneiders je 100-postotni vlasnik Amadeus Fashiona, habsburškog proizvođača odjeće, Schneiders Clothing Freilassing i Schneiders Salzburg Inc. u New Yorku.
Tvrtka postoji oko 70 godina. Bivši čelnik tvrtke, Alfons Schneider, bio je i predsjednik Industrijskog udruženja Salzburga 16 godina (do 2002.).
Ekonomija
Mađarska želi tužiti Spar za klevetu
Mađarska vlada želi tužiti Spar za klevetu. “Slučaj će biti otvoren protiv Spara na sudu, vjerojatno zbog klevete”, rekao je u četvrtak šef kabineta premijera Viktora Orbána Gergely Gulyás. Okidač je pritužba u Bruxellesu.
Austrijska vlada i Spar u ožujku su napisali pisma Europskoj komisiji u kojima su objasnili da poseban porez uveden 2020. godine diskriminira strane trgovce u Mađarskoj.
Posebni porez stoga krši zakone EU. Salzburška trgovačka grupacija nije željela komentirati prijetnju mađarske vlade tužbom. “Ne komentiramo ovo”, odgovorila je APA na upit.
Europska komisija objavila je u travnju da istražuje te pritužbe. Lanac supermarketa, u vlasništvu osnivačke obitelji Reisch, Drexel i Poppmeier, jedno je od najvećih austrijskih trgovačkih poduzeća. Osim na domaćem tržištu, tvrtka posluje u Mađarskoj, Italiji, Sloveniji i Hrvatskoj.
Otkako je vlada najavila tu mjeru, porezi za trgovce u Mađarskoj porasli su na do 4,5 posto od prodaje, rekao je generalni direktor Spar Austrija Hans Reisch u pismu Europskoj komisiji. Strani trgovci na malo, uključujući Spar Hungary, “suočeni su s najvišim poreznim razredom posebnog poreza”, napisao je Reisch u ožujku.
Dodao je da mađarski konkurenti koji posluju u franšiznim lancima dosljedno imaju koristi od niže porezne stope do jedan posto. Porez tjera strane trgovce na poslovanje s gubitkom jer bi profitne marže u maloprodaji bile manje od 4,5 posto, objasnio je Reisch.
Ekonomija
Trgovački centri u Austriji žele raditi i nedjeljom
Opet se aktualizira rasprava o produženju radnog vremena. Čelnik grupe SES, koja također upravlja s nekoliko trgovačkih centara u Gornjoj Austriji, zalaže se za nekoliko nedjelja za kupovinu godišnje. To može zamisliti i najveći gornjoaustrijski trgovački centar Plus-City.
Christoph Andexlinger zahtijeva da se svim trgovcima u Austriji dopusti da rade šest do osam nedjelja godišnje. Trenutačno obnaša dužnost predsjednika Austrijskog vijeća trgovačkih centara (ACSP), a time i glasnogovornika trgovačkih centara u Austriji. Također je na čelu grupe SES, koja je dio grupe Spar i upravlja s 31 trgovačkim centrom u Europi – u Gornjoj Austriji to uključuje Max.Center u Welsu, Varenu u Vöcklabrucku i Weberzeile u Riedu.
Prema Andexlingerovoj zamisli, subotom bi trgovina trebala raditi sat vremena duže, do 19 sati. Stanje u stacionarnoj maloprodaji treba popraviti, tvrdi, između ostalog i zbog visokog oporezivanja rada i odljeva prodaje u online poslovanje. “Vrijeme je da mirno razgovaramo o okviru unutar kojeg su nedostaci stacionarne maloprodaje u usporedbi s online maloprodajom, ako ne eliminirani, barem ublaženi”, rekao je Andexlinger.
Dulje i fleksibilnije radno vrijeme bilo bi poželjno iz perspektive kupca, kaže direktor Thomas Heidenhofer.
Centar Haid u Ansfeldenu naglašava da bi otvaranje nedjeljom bilo posebno korisno u turističkim područjima. “Međutim, ovo je dugo odbijano”, žali središnji menadžer Johann Koini. U prošlosti je žestok otpor nedjeljnom otvaranju uvijek dolazio iz crkve i sindikata.
Ekonomija
Porezi na rad u Austriji i dalje su visoki
U godišnjoj usporedbi OECD-a, Austrija ima treći najviši omjer poreza i pristojbi. Takozvani “porezni klin” lani je iznosio 47,2 posto. Ta je vrijednost razlika između troškova rada poslodavca i neto plaće zaposlenika.
Prosječna vrijednost za 38 zemalja OECD-a bila je 34,8 posto. Općenito, porezni klin za pojedince ili kućanstva s djecom manji je nego za pojedince bez djece. Mnoge vlade daju porezne olakšice ili novčane olakšice kućanstvima s djecom. Austrija je stoga još uvijek u srednjem rasponu za bračne parove koji primaju samce s dvoje djece. Međutim, za parove koji oboje zarađuju, ta je vrijednost veća.
U usporedbi OECD-a, Izrael, Švicarska, Koreja i SAD imali su najmanji porezni klin. Općenito, prosječni neto prihod samaca je pao. Razlog tome su, primjerice, viši porezi na dohodak i povijesno visoka inflacija. U mnogim zemljama porezni sustav ne prilagođava se automatski inflaciji, zbog čega se zaposlenici više oporezuju.
S obzirom na podatke, NEOS je pozvao na “sveobuhvatnu poreznu reformu.” Postojala bi i potreba za “poreznim poticajima za rad s punim radnim vremenom”, kao što je oslobađanje od plaćanja prekovremenog rada, rekao je poslovni glasnogovornik Gerald Loacker. “Ako se ljudima isplati ponovno raditi više, oni će to učiniti.”, smatra on.
You must be logged in to post a comment Login