Austrija
Povijesni pad azila u Austriji: Najmanje zahtjeva u posljednjih nekoliko godina

Najnovija austrijska statistika o azilu pokazuje drastičan pad broja zahtjeva. Od siječnja do studenoga 2025. u Austriji je podneseno 15.337 zahtjeva, dok ih je u istom razdoblju 2024. bilo 23.483 – što znači pad od 35 posto.
Od ukupnog broja zahtjeva, samo 6.417 bili su prvi (novi) zahtjevi za azil, odnosno oko 42 posto. Samo u studenome podneseno je 1.012 zahtjeva, što je najniži mjesečni broj u posljednjih nekoliko godina.
Tko podnosi zahtjeve?
U studenome je najviše zahtjeva došlo od osoba iz Afganistana (240). Velik dio tih zahtjeva odnosio se na djecu rođenu u Austriji te na ponovne zahtjeve žena, koje se pozivaju na presudu Suda Europske unije prema kojoj imaju pravo tražiti azil ako im je ranije dodijeljen samo supsidijarni oblik zaštite.
Obustava spajanja obitelji
Jedan od glavnih razloga smanjenja broja zahtjeva je obustava spajanja obitelji.
- Studeni 2023.: 1.146 ulazaka
- Studeni 2024.: 241 ulazak
- Studeni 2025.: samo jedna stvarna osoba ušla u Austriju
Austrijske vlasti navode da je cilj rasteretiti obrazovni, socijalni i integracijski sustav, zbog čega će spajanje obitelji biti produljeno još šest mjeseci, počevši od siječnja 2026.
Ministar unutarnjih poslova Gerhard Karner istaknuo je da je riječ o „strogoj, ali pravednoj i nužnoj mjeri” kako bi se broj zahtjeva dugoročno smanjio.
Manje krijumčara, jače kontrole
Pad broja zahtjeva povezan je i s pomicanjem krijumčarskih ruta izvan Austrije, osobito prema balkanskoj obalnoj ruti. To potvrđuju i podaci o uhićenjima:
- 50. tjedan 2022.: više od 1.000 uhićenja
- tjedan 2025.: samo 15 uhićenja
Granične kontrole prema Mađarskoj, Sloveniji, Češkoj i Slovačkoj produljene su za dodatnih šest mjeseci, kao i angažman austrijske vojske na granicama.
Deportacije i odbijeni zahtjevi
Od siječnja do studenoga 2025. provedeno je 12.883 deportacija. Gotovo polovica deportiranih osoba bila je kazneno osuđena. U istom razdoblju:
- 28.795 postupaka završilo je negativnom odlukom ili je obustavljeno
- 1.594 osobe dobrovoljno su povukle zahtjev i napustile zemlju
- 9.987 osoba dobilo je azil ili supsidijarnu zaštitu
Za državljane Gruzije, Indije i Maroka postotak odobrenih zahtjeva bio je iznimno nizak (između 1,5 i 2,1 posto), pa se u tim slučajevima primjenjuju ubrzani postupci.
Austrija ispod europskog prosjeka
Na europskoj razini (uključujući Švicarsku i Norvešku) broj zahtjeva za azil u 2025. pao je za 19 posto. Austrija s padom od 35 posto bilježi veće smanjenje od europskog prosjeka te se, u odnosu na broj stanovnika, nalazi na 12. mjestu u Europi.
Zaključak: Austrija bilježi povijesno nizak broj zahtjeva za azil, uz strože mjere, manje dolazaka i osjetno rasterećenje državnih sustava.
Austrija
Mlada Austrijanka zaspala za volanom i završila u jarku: U autu je vozila i bebu
Mlada majka iz Tirola i njezina četveromjesečna beba prošli su bez ozljeda u teškoj prometnoj nesreći koja se u četvrtak dogodila u Austriji, nakon što je vozačica za volanom nakratko zaspala, a vozilo se prevrnulo.
Nesreća se dogodila nešto poslije 12.30 sati u Ötztalu, kada je 22-godišnja mještanka osobnim automobilom vozila cestom B186 u smjeru doline. Prema navodima policije, u vozilu se na stražnjem sjedalu, u dječjoj sjedalici, nalazio njezin četveromjesečni sin.
Vozilo se prevrnulo i završilo u jarku
U blagom desnom zavoju vozačica je, kako se sumnja, nakratko utonula u san. Automobil je potom nastavio kretanje ravno te udario u betonske zaštitne ograde uz lijevi rub kolnika. Vozilo se prevrnulo i nakon otprilike 15 metara zaustavilo u cestovnom jarku.
Na mjesto nesreće stigla je hitna pomoć koja je majku i dijete pregledala na licu mjesta. Iz predostrožnosti su oboje prevezeni u bolnicu u Zamsu radi dodatnih pretraga.
Majka i dijete bez ozljeda
Liječničkim pregledima utvrđeno je da ni majka ni dijete nisu ozlijeđeni. Policija je izvijestila kako vozilo nakon nesreće više nije bilo u voznom stanju.
Austrija
Austrija: Ne rade redovni posao, ali primaju i plaću i dodatke
U Austriji sindikalni predstavnici u državnoj službi koji su razriješeni obavljanja redovitih službenih dužnosti ostvaruju dodatke kojima si u pojedinim slučajevima gotovo udvostručuju plaću. Samo na saveznoj razini takav status ima oko 150 državnih službenika, a na razini saveznih pokrajina taj je broj još veći.
Sustav plaća u državnoj službi u Austriji smatra se jednim od najsloženijih. Uključuje brojne dodatke za prekovremeni rad, posebne zadatke, opasne uvjete, zamjene i druge okolnosti, čime policajci, učitelji i vojnici mogu znatno povećati svoja primanja.
Sindikalni predstavnici koji su razriješeni redovitog rada ne obavljaju službene dužnosti, ali unatoč tomu primaju dodatke. Oni se obrazlažu fiktivnim prekovremenim satima i pretpostavljenim napredovanjima u karijeri koja bi, prema tom tumačenju, ostvarili da nisu razriješeni dužnosti. Takva praksa ne postoji u privatnom sektoru, gdje sindikalni predstavnici koji su razriješeni rada primaju isključivo osnovnu plaću.
Sporan sustav dobio zakonsko uporište
Primjer iz Salzburga pokazuje da kod pojedinih sindikalnih predstavnika dolazi do stvarnog udvostručenja plaće. Do sada je taj sustav bio pravno nedovoljno jasno uređen i bez izričite zakonske osnove. Sindikat državnih službenika sada je, u sklopu pregovora o plaćama u javnom sektoru, osigurao da se takva praksa zakonski potvrdi.
Točni iznosi nisu objavljeni jer ovise o vrstama dodataka, zanimanju i duljini staža. Na saveznoj razini riječ je o oko 150 osoba, dok se na razini saveznih pokrajina radi o znatno većem broju. Sindikat ne iznosi detaljne podatke.
U prosjeku više od 3000 eura mjesečno
Razmjere isplata vidljive su na primjeru Salzburga, gdje su učitelji osnovnih škola, razriješeni redovitih dužnosti radi sindikalnih funkcija, tužili saveznu pokrajinu jer su im zbog mjera štednje bile obustavljene isplate dodataka. Uz osnovnu bruto plaću od oko 3000 eura mjesečno, primali su dodatke u visini od približno 3300 eura mjesečno.
Izmjenama zakona usvojenima u prosincu te su isplate sada zakonski dopuštene, zbog čega Vlada govori o „razjašnjenju u smislu transparentnosti“. Navode da su Zeleni zakon podržali ne znajući njegov sadržaj Vlada odbacuje, uz tvrdnju kako su svi materijali oporbenoj stranci bili dostavljeni na vrijeme.
Koliko je sustav kontroverzan pokazuju i primjeri iz austrijskog Parlamenta. Dvije zastupnice i dvojica zastupnika Slobodarske stranke istodobno su razriješeni redovitih policijskih dužnosti radi sindikalnih funkcija te, uz zastupničku plaću višu od 10.000 eura, primaju i paušalne naknade za prekovremeni rad u iznosu od oko 2000 eura mjesečno, piše Krone.
Austrija
Beč: Suđenje bivšem inspektoru BVT-a zbog navodne suradnje s ruskim službama
Na bečkom Zemaljskom sudu započelo je suđenje u velikoj špijunskoj aferi u kojoj državno odvjetništvo bivšem glavnom inspektoru BVT-a Egistu Ottu stavlja na teret teško kazneno djelo veleizdaje.
Riječ je o, kako se navodi, najvećem špijunskom procesu u Austriji u posljednjih nekoliko desetljeća. Državni odvjetnik smatra kako je Ott godinama radio u interesu Rusije, a kao mogući motivi navode se financijski problemi i profesionalna frustracija.
Optužbe o tajnim provjerama bez službene zadaće
Braniteljica Anna Mair, poznata po zastupanju u terorističkim postupcima, preuzela je obranu 63-godišnjeg Otta zajedno sa svojim uredskim partnerom Michaelom Ofnerom neposredno prije Božića. Kako je navela, blagdane je provela proučavajući opsežnu sudsku dokumentaciju.
Ott se od četvrtka mora braniti od ozbiljnih optužbi, među kojima su tajna obavještajna djelatnost u korist Rusije i zlouporaba položaja. Prema tvrdnjama državnog odvjetnika, nakon razrješenja s dužnosti časnika za vezu u inozemstvu Ott je bio izrazito nezadovoljan i povrijeđenog ega. Uz to, navodi se kako je bio u teškoj financijskoj situaciji te je strahovao za svoju imovinu u Koruškoj.
Tužitelj je istaknuo kako ruske obavještajne službe „vrlo dobro plaćaju“, te naveo da je Ott od 2015. godine obavio niz provjera bez ikakve službene osnove. Prema optužnici, prikupljao je podatke o boravištima, registarskim oznakama vozila i putovanjima osoba koje su bile od interesa Rusiji.
Marsalek kao navodni naručitelj
Prema Državnom odvjetništvu u Beču, jedan od navodnih naručitelja bio je i odbjegli bivši menadžer Wirecarda Jan Marsalek. Ott je, kako se tvrdi, njegovim agentima predao službene mobilne telefone bivšeg šefa kabineta u Ministarstvu unutarnjih poslova i dvojice nekadašnjih zaposlenika kabineta, koji su tijekom izleta čamcem pali u vodu. Za to je, prema navodima optužbe, primio 50.000 eura u gotovini.
Egisto Ott se prvog dana suđenja izjasnio kako nije kriv. Njegova odvjetnica navela je kako su sporne provjere provedene u sklopu tajne „Operacije Doktor“, u okviru službene suradnje i kao pomoć zapadnoj obavještajnoj službi. Presuda porote očekuje se u ožujku, piše Krone.





