Izgradnja nove cijevi osam kilometara dugog tunela Karavanke, koji povezuje Sloveniju i Austriju, trebala bi biti dovršena do kraja ove godine, no to neće odmah rezultirati onime zbog čega se nova cijev i gradi – smanjenjem prometnih gužvi.

Kao i kod postojeće tunelske cijevi, četiri kilometra nove cijevi nalazit će se u Sloveniji, a četiri u Austriji. Austrijanci su svoj dio nove tunelske cijevi iskopali u rujnu 2021., dok su radovi na slovenskoj strani započeli u kolovozu 2020. godine. Razlog tomu je kašnjenje Slovenije u izboru izvođača radova.

Turska tvrtka Cengiz İnşaat, koja gradi i određene dionice Koridora 5C u Bosni i Hercegovini, odabrana je za izvođača radova. Sloveniju će ti radovi stajati 160 milijuna eura. Planirano je da nova tunelska cijev, koja se nalazi na sjeverozapadu Slovenije, odnosno jugoistoku Austrije, bude puštena u promet u ožujku sljedeće godine.

No ni tada se prometne gužve neće odmah smanjiti jer slijedi rekonstrukcija stare tunelske cijevi Karavanki, koja bi trebala trajati do 2029. godine. Tijekom rekonstrukcije stare tunelske cijevi, izgrađene u razdoblju od 1987. do 1991., sav će promet biti preusmjeren u novu tunelsku cijev. Rekonstrukcija će stajati 60 milijuna eura. Po završetku radova, obje će tunelske cijevi biti u funkciji.

Jedan od najvećih izazova u izgradnji nove tunelske cijevi bila je struktura tla. Riječ je o tunelu kojim se koristi velik broj putnika iz zapadne Europe prema Bosni i Hercegovini, kao i onih koji iz Bosne i Hercegovine putuju prema zapadu Starog kontinenta.

Iako je većinu vremena provodila u Iranu, 65-godišnja žena u Beču je nepravedno primala socijalnu pomoć. Šteta je golema.

Socijalne naknade poput minimalne pomoći ili naknade za nezaposlene namijenjene su pomoći ljudima u potrebi. No, sustav se sve češće zloupotrebljava. U 2024. broj prijava u Beču ponovno je porastao u odnosu na prethodne godine: ukupno je zabilježeno 2.626 prijava, a stopa razjašnjenja slučajeva iznosi gotovo 100 posto. U usporedbi s ostatkom Austrije, Beč je uvjerljivo na vrhu: ovdje je zabilježeno 54 posto slučajeva prijevara sa socijalnim naknadama, što se može objasniti različitom strukturom stanovništva.

Slučajevi se odnose na naknade za nezaposlene, minimalnu pomoć, osnovnu skrb ili dječji doplatak. “To se može zamisliti ovako: dođe netko i zatraži dječji doplatak za svoju djecu – s pet rodnih listova. A kad ih pobliže pogledamo, vidimo da su tri krivotvorena i da možda postoje samo dvoje djece. To je jedan od načina na koji se to radi”, objašnjava Gerald Tatzgern, voditelj Odjela 8 u Saveznom kriminalističkom uredu za “Wien heute”.

“Po zrakoplovu oko 20 do 30 slučajeva”

Tatzgern je zadužen i za radnu skupinu za borbu protiv prijevara sa socijalnim naknadama, skraćeno SOLBE. Ova jedinica Saveznog kriminalističkog ureda provodi kontrole, primjerice kroz ciljane akcije u bečkoj zračnoj luci. “Iskustvo pokazuje da po jednom zrakoplovu iz Turske, s Balkana ili iz drugih zemalja, imamo oko 20 do 30 slučajeva.”

Jedan od tih slučajeva
Jedan od slučajeva suđenja dogodio se u svibnju na Kaznenom pokrajinskom sudu: 65-godišnjoj Iranki, prijavljenoj u 23. bečkom okrugu, predbacuje se da je neosnovano primala minimalnu pomoć. Naime, većinu tog razdoblja provela je u Iranu, no nije se odjavila s adrese u Austriji. Šteta iznosi gotovo 20.000 eura, a žena je osuđena na deset mjeseci uvjetne kazne zatvora.

“Rade na crno”

73 posto osumnjičenih nisu austrijski državljani. “Sve više otkrivamo da posebice Ukrajinke rade na crno, iako primaju socijalne naknade. Ne žele izgubiti pravo na osnovnu skrb. Ukrajinci su prošle godine bili najzastupljenija nacionalnost među otkrivenim slučajevima”, kaže Tatzgern.

U sklopu najnovijeg paketa štednje austrijske vlade ukida se i obrazovni bonus koji je do sada bio dostupan primateljima socijalne pomoći. Bonus, uveden tek 2024. godine, bio je namijenjen osobama koje su sudjelovale u dugotrajnim obrazovnim programima u organizaciji AMS-a (austrijske službe za zapošljavanje).

Dosad su sudionici tih programa – uz dnevnu naknadu AMS-a od oko 2,6 eura – dobivali i dodatni iznos od 150 do 300 eura mjesečno. Ova mjera sada se potpuno ukida bez ikakve zamjene. Kao razlog se navodi administrativna preklapanja između sustava socijalne pomoći i AMS-a, a istovremeno se briše i odredba da se taj iznos ne računa u ukupnu socijalnu pomoć.

Ova odluka predstavlja značajan udarac za najranjivije skupine koje su nastojale kroz dodatno obrazovanje povećati svoje šanse na tržištu rada.