Gotovo polovica učenika bečkih prvih razreda ne zna dovoljno njemački da bi pratili nastavu. Pokazuje to upit “Standarda” uredu gradskog vijećnika za obrazovanje Christopha Wiederkehra (NEOS).
Od 18.722 učenika koji su do 1. listopada pohađali prvi razred javne osnovne škole, njih 8342 ili 44,6 posto imalo je “izvanredni status”. Najviše ih je rođeno u Austriji (5.084). Na početku školske godine 22/23 stopa “izvanrednih” učenika – dakle onih koji ne mogu pratiti nastavu zbog nepoznavanja jezika – bila je oko 36 posto.
Ovo povećanje djelomično odražava međunarodnu krizu, ustvrdio je Wiederkehr. Mnoga djeca koja su u Beč došla kao izbjeglice tijekom ratova u Siriji i Ukrajini ušla su u sustav kao izvanredni učenici. Budući da je oko 61 posto učenika prvog razreda s “izvanrednim statusom” rođeno u Austriji, izbjeglička kretanja samo dijelom objašnjavaju fenomen.
U svim osnovnim školama jedna od pet osoba nema dovoljno znanja njemačkog jezika, rekao je u petak Wiederkehr. Zato je broj besplatnih ljetnih tečajeva njemačkog jezika s oko 3.900 povećan za daljnjih 1.000, od kojih je 400 dostupno djeci koja će uskoro krenuti u školu, odnosno koja završavaju posljednju, obaveznu godinu vrtića.
Šefica NEOS-a, Beate Meinl-Reisinger, ponovno je tijekom vikenda u intervjuu za “Standard” iznijela zahtjev za drugu obaveznu godinu vrtića. Za to se za “Presse” izjasnio i šef AMS-a Johannes Kopf. SPÖ se za to već duže vrijeme zalaže, ali je glasnogovornica žena Eva-Maria Holzleitner za “Ö1” naglasila da je, s obzirom na probleme s proračunom, potrebno i potrebno protufinanciranje.
ÖVP je kritizirao brojke i ponavljanje u nedjelju: “Ako je većina djece ovdje rođena, ovdje odrasta, ide u vrtić više od dvije godine i još uvijek ne zna govoriti njemački kad krene u školu, onda to nema nikakve veze s kretanjem izbjeglica ili problemima s radnim mjestima u bečkim školama. To je potpuni neuspjeh SPÖ-a i NEOS-a u sektoru vrtića”, rekao je glasnogovornik ÖVP-a za obrazovanje u Beču Harald Zierfuß. Pozvao je na obvezni dječji vrtić za djecu s nedostatkom znanja njemačkog od treće godine.
Lider bečke FPÖ Dominik Nepp opisao je Wiederkehrovu politiku kao “potpuni promašaj”. Također poziva na obaveznu jezičnu provjeru u četvrtoj godini života. „Ako poznavanje njemačkog jezika primjereno dobi nije dovoljno, potrebno je uvesti obavezne tečajeve njemačkog – zajedno s roditeljima“, kaže Nepp.
Kritike su stigle i od glasnogovornika za obrazovanje bečkih Zelenih Julije Malle i Felixa Stadlera. “S obzirom na ozbiljne probleme, dogradonačelnik Wiederkehr više ne može izbjegavati mini-mjere kao što su ljetni tečajevi njemačkog jezika. Wiederkehr mora predstaviti temeljne reforme i konačno osigurati da se uvjeti rada i plaća za pomoćno osoblje njemačkog jezika znatno poboljšaju, inače se dugoročno ništa neće promijeniti.”
