Vijesti
Ovo je lista najmoćnijih putovnica: Hrvatska na rekordno visokom mjestu, a Austrija na trećem mjestu
Objavljena je nova rang lista najmoćnijih svjetskih putovnica, razlika između najjačih i najslabijih nikad nije bila veća.
Singapurska putovnica proglašena je najmoćnijom na svijetu jer se njome može bez vize otputovati u 195 država. Tu joj je dijelio Henley Passport Index (HPI), koji koristi podatke Međunarodne asocijacije za zračni promet (IATA), i koji već 19 godina što je potrebno da bi se otputovalo u 227 zemalja i teritorija širom svijeta, piše dnevnik.hr.
HPI, između ostalog, nudi uvid u to koliko građani mogu putovati bez viza – od 2006. godine se prosječan broj destinacija kojima se može putovati bez vize gotovo udvostručio s 58 na 111, ali razlika u slobodi putovanja između najmoćnijih i najslabijih putovnica nikad nije bila veća.
Nakon Singapura, na drugom mjestu po snazi nalaze se putovnice Japana, Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske, koje omogućuju bezvizno putovanje u 192 destinacije. Na trećem su mjestu Južna Koreja, Švedska, Finska, Austrija, Irska, Luksemburg i Nizozemska, čiji građani bez vize mogu putovati u 191 destinaciju.
Odmah iza tih država su Velika Britanija, Novi Zeland, Norveška, Belgija, Danska i Švicarska, čije putovnice omogućuju bezvizno putovanje u 190 destinacije. Peto mjesto dijele sa 189 destinacija dijele Australija i Portugal. Na dnu ljestvice nalazi se Afganistan, čija putovnica omogućuje putovanje u samo 26 zemalja bez vize, što je najniži rezultat u povijesti indeksa.
Hrvatska zauzima visoko 11. mjesto, što njezinim građanima omogućuje bezvizni odlazak u 183 zemlje. Ovo je najbolji rezultat Hrvatske dosad – u 2023. godini bila je na 18. mjestu, a godinu ranije na 17, kada su građani bez vize mogli putovati u 174, odnosno 173 destinacije.
Što se tiče hrvatskog susjedstva, ispred nas su već spomenuta Italija, Mađarska sa 187 destinacije, koja je na 7. mjestu, i Slovenija sa 184 destinacije, zbog čega je na 10. mjestu.
Srpska putovnica je slabija od hrvatske i završila je na 34. mjestu sa 140 destinacije. Crna Gora je na 41. mjestu sa 128, a BiH je na 43. mjestu sa 123 destinacije.
Vijesti
Do 400 eura subvencija: Ove AK potpore trebate poznavati u Austriji
Zbog porasta životnih troškova, Radnička komora (AK) nudi financijske potpore i u 2025. godini. Ovisno o saveznoj pokrajini, dostupne su subvencije za putnike, učenike, pripravnike i kućanstva, s iznosima do 400 eura.
Subvencije za putnike i učenike/studente u Štajerskoj
Radnici sa stalnim prebivalištem u Štajerskoj mogu ostvariti do 389 eura potpore za putovanje. Potpora se isplaćuje retroaktivno za 2024. godinu. Uvjeti: prihodi manji od 35.000 eura godišnje i radno mjesto udaljeno najmanje 25 kilometara (jedan smjer). Zahtjevi se mogu podnijeti do 31. prosinca.
Obitelji u Štajerskoj mogu također podnijeti zahtjev za 300 eura potpore za učenike od 9. razreda pa nadalje, te studente. Zahtjevi se mogu podnositi od 15. listopada 2024. do 31. ožujka 2025.
Bonus za pripravnike i subvencija za školske izlete u Donjoj Austriji
Pripravnici u Donjoj Austriji mogu do 30. lipnja 2025. godine podnijeti zahtjev za bonus mobilnosti od 100 eura. Također, postoji “AK bonus za školske izlete” od 75 do 150 eura za izlete u 5. do 9. razredu.
Regionalne subvencije i naknada za troškove energije
Različite savezne pokrajine nude dodatne potpore, uključujući subvencije za troškove grijanja i stanovanja, te bonuse za energiju. U Welsu i Beču nedavno su uvedeni novi bonusi za troškove struje od 100 eura po kućanstvu.
Svijet
Bivši američki general upozorava neutralne zemlje Švicarsku i Austriju
Bivši zapovjednik američke vojske u Europi, Ben Hodges, upozorava Europu na moguće povlačenje američkih trupa pod Donaldom Trumpom i poziva na ozbiljne pripreme: “Neutralnost sama po sebi ne štiti.”
Hodges ističe da bi povlačenje američkih snaga povećalo rizik od daljnjih ruskih napada, osobito na Moldaviju i baltičke države. “Ruska propaganda stalno o tome govori,” rekao je u intervjuu za SonntagsBlick.
Trump bi mogao povući trupe iz Europe
Prema Hodgesu, Trump Kinu vidi kao glavnog suparnika, što bi moglo dovesti do preusmjeravanja američkih snaga iz Europe u Indo-Pacifik. Sličnu analizu nedavno je iznio i YouTuber i obavještajni analitičar Ryan McBeth.
Trenutno je u Europi stacionirano oko 100.000 američkih vojnika, čije se financiranje osigurava iz različitih proračuna. Ako se ne osiguraju dodatna sredstva, moglo bi doći do povlačenja 10.000 vojnika, a kasnije i do 30.000. “Američke snage nisu primarno u Europi kako bi štitile Njemačku ili Francusku,” objašnjava Hodges. “One služe obrani unaprijed – SAD se ne može zaštititi samo iz Teksasa ili Sjeverne Karoline.”
Može li Europa sama odvratiti Rusiju?
Hodges smatra da bi povlačenje američkih trupa ugrozilo sigurnost Europe. “Logično bi bilo očekivati da će SAD stati uz svoje saveznike,” kaže, ali upozorava da se već sama činjenica da se to pitanje često postavlja može smatrati lošim znakom.
Unatoč tome, Europa nije potpuno nezaštićena: “Francuska i Velika Britanija su nuklearne sile, a Njemačka, Italija i Poljska imaju snažne vojske. Ako postoji politička volja, Europa može odvratiti Rusiju.”
Švicarska i Austrija trebaju ulagati u protuzračnu obranu
Hodges također upozorava da bi se i neutralne države, poput Švicarske i Austrije, trebale pripremiti. “Prije tri godine nitko nije vjerovao da će Rusija pokrenuti opsežan napad na Ukrajinu,” ističe.
Savjetuje da Švicarska (a time i Austrija) značajno poveća ulaganja u protuzračnu obranu. “Rusija koristi artiljeriju, vođene bombe i rakete za uništavanje infrastrukture. Protiv toga je potrebna snažna protuzračna obrana.”
Također naglašava potrebu za boljom obranom od dronova i obuku kroz velike vojne vježbe.
Neutralnost nije jamstvo sigurnosti
Hodges upozorava da se Švicarska ne može osloniti na svoju neutralnost. “Ne vjerujem da Rusija poštuje švicarsku neutralnost,” tvrdi. Iako ne očekuje da će ruski tenkovi ikada ući u Švicarsku, naglašava da Rusija vodi hibridne ratove, kao što se već vidi na Crnom moru i u Sjevernom moru. “Švicarska (i Austrija) nisu imune na takve prijetnje.”
Skepticizam prema Trumpovoj politici prema Ukrajini
Govoreći o Trumpovoj strategiji prema Ukrajini, Hodges je skeptičan. Iako Trump želi okončati rat, njegov način djelovanja ostaje nejasan. “Pritisak na Ukrajinu nije dovoljan,” kaže Hodges. “Putin će nastaviti dok ne ostvari svoje ciljeve.”
Zaključuje da sankcije same po sebi nisu dovoljne te da je potreban vojni pritisak kako bi se Kremlj zaustavio.
Iako se trenutno puno priča o mirovnim pregovorima, Hodges ne vjeruje u brzi dogovor. “Svi ti razgovori u Rijadu, Moskvi ili Bruxellesu su tek priprema. Pravi mirovni pregovori još nisu ni na vidiku.”
Vijesti
Grad od 11.000 stanovnika postavio radar: U godinu dana naplaćeno milijun eura kazni!
U Njemačkoj je kontrola brzine na cestama postala svakodnevica, a vlasti su poduzele mjere kako bi obeshrabrile vozače od prekoračenja brzine. Iako na njemačkim autocestama (Autobahn) na određenim dionicama nije postavljeno ograničenje brzine, situacija na urbanim i magistralnim cestama uvelike se razlikuje. Na tim dionicama jasno su postavljena ograničenja brzine, a kako bi se osigurala sigurnost, te ceste često pokrivaju kamere i radari.
Nedavno su njemačke vlasti pooštrile kazne za prebrzu vožnju, koje sada iznose od 30 pa sve do 800 eura, ovisno o stupnju prekoračenja dozvoljene brzine. Ove mjere pokazale su se vrlo učinkovitima, a jedno mjesto u Bavarskoj postalo je primjer kako se mogu postići visoki prihodi od kazni, piše Auto klub..
Naime, u gradiću Kirchseeon, koji broji točno 11.220 stanovnika, vlasti su postavile radar nakon što su brojni građani i roditelji djece koja pohađaju osnovnu i srednju školu, počeli izražavati zabrinutost zbog prebrze vožnje i buke koju stvaraju vozila. Glavna cesta koja prolazi kroz grad povezuje veće gradove u okolici, a dnevno njome prođe čak 16 tisuća vozila. Kako bi se poboljšala sigurnost u ovoj prometnoj zoni, postavljen je radar, što je u samo prvom mjesecu rezultiralo s čak četiri tisuće prekršaja.
Nakon godinu dana, rezultati su bili iznenađujući. U prosjeku, radar je mjesečno snimao oko tri tisuće prekršaja, a ukupno je ograničenje brzine od 50 km/h bilo prekoračeno 34.500 puta. Iako većina vozača nije drastično prekoračila brzinu (kretali su se između 6 i 10 km/h iznad dopuštene), bilo je i ozbiljnijih prekršaja, uključujući čak 13 vozila koja su vozila brzinom od najmanje 110 km/h.
Tako je Kirchseeon, iako maleni grad, tijekom 12 mjeseci od prikupljenih kazni za prebrzu vožnju uspio prikupiti oko milijun eura. Za usporedbu, München, koji ima 1,6 milijuna stanovnika, zahvaljujući radarima prikuplja oko 1,5 milijuna eura godišnje.
Prihodi od kazni neće biti samo usmjereni na financiranje državnog proračuna. Grad planira iskoristiti taj novac za obnovu osnovne škole, čiji je objekt u lošem stanju, te za obnovu bazena koji je trenutno zatvoren. Osim toga, dio novca bit će uložen u izgradnju novog vatrogasnog doma i nabavku novih vatrogasnih kamiona.
Sustav rada radara očito je imao značajan utjecaj na ponašanje vozača, čime je postignuta sigurnost na cestama, ali i očigledno pozitivno utjecao na financijsku situaciju u gradu. Mještani se sada nadaju da će se, uz poboljšanje infrastrukture, i kvaliteta života u Kirchseeonu značajno poboljšati.
