Austrija se nalazi među državama Europske unije s najvećim udjelom zaposlenih koji rade na pola radnog vremena. Upravo zbog toga Gospodarska komora Beča pokrenula je novu inicijativu kojom želi potaknuti radnike da se odluče za puno radno vrijeme.
Prema prijedlogu koji je predstavio predsjednik Gospodarske komore Beča Walter Ruck, zaposlenici koji rade puno radno vrijeme mogli bi u budućnosti dobivati godišnji bonus od najmanje 1.000 eura.
Cilj ove mjere je učiniti puno radno vrijeme financijski privlačnijim te smanjiti sve veću razliku između rada na pola i punog radnog vremena.
Austrija među vodećima u EU po radu na pola radnog vremena
Statistike pokazuju da Austrija ima jednu od najviših stopa rada na pola radnog vremena u cijeloj Europskoj uniji. Jedina država koja bilježi veći udio takvih zaposlenja su Nizozemska.
Posebno je zanimljiv podatak iz Beča, gdje gotovo 20 posto muškaraca radi na pola radnog vremena. To je gotovo dvostruko više nego u ostalim austrijskim pokrajinama.
Ovaj trend postaje sve izraženiji posljednjih godina, što izaziva zabrinutost među ekonomskim stručnjacima i poslodavcima.
Kritike: “Rad na puno radno vrijeme je diskriminiran”
Predsjednik Gospodarske komore Beča Walter Ruck smatra da trenutni sustav ne motivira ljude da povećaju broj radnih sati.
Prema njegovim riječima, mnogi zaposlenici koji prijeđu s pola radnog vremena na puno radno vrijeme ne osjete značajno povećanje prihoda, iako rade znatno više sati.
“Ljudi znaju računati. Ako rade više, a na kraju dobiju samo malo veću plaću, logično je da mnogi ostanu na kraćem radnom vremenu”, upozorio je Ruck.
On tvrdi da je trenutni sustav postavljen tako da zapravo destimulira puno radno vrijeme.
Prosječni radni tjedan pao ispod 30 sati
Jedna od posljedica ovakvog trenda jest i pad prosječnog broja radnih sati u Austriji.
Prema najnovijim podacima, prosječno radno vrijeme po zaposleniku sada je palo ispod 30 sati tjedno.
Iako se broj zaposlenih povećava, ukupni broj odrađenih sati stagnira ili čak pada. To stvara dodatni pritisak na gospodarstvo i javne financije.
Ruck upozorava da takav trend dugoročno može otežati financiranje državnih usluga poput zdravstvenog sustava, mirovina i socijalnih davanja.
Prijedlog: porezni bonus od najmanje 1.000 eura
Kako bi se promijenio ovaj trend, Gospodarska komora predlaže uvođenje posebnog poreznog poticaja za radnike s punim radnim vremenom.
Prema tom prijedlogu, zaposlenici koji rade puno radno vrijeme mogli bi dobivati godišnji bonus od najmanje 1.000 eura.
Time bi se, prema mišljenju komore, jasno pokazalo da se dodatni rad isplati.
“Rad mora biti isplativ. Ljudi moraju vidjeti konkretnu financijsku korist ako rade više sati”, naglasio je Ruck.
Promjene i u sustavu državnih potpora
Osim poreznog bonusa, predlažu se i izmjene u načinu dodjele državnih potpora.
Trenutno se u nekim slučajevima događa da se socijalne naknade naglo ukidaju kada prihodi prijeđu određeni prag. Zbog toga zaposlenici ponekad nemaju značajnu financijsku korist od povećanja radnog vremena.
Rješenje koje predlaže Gospodarska komora jest postupno smanjivanje potpora kako bi se izbjegla situacija u kojoj dodatni rad donosi minimalnu financijsku korist.
Potraga za kvalificiranim radnicima
Austrijske tvrtke već neko vrijeme upozoravaju na nedostatak kvalificiranih radnika, posebno onih koji žele raditi puno radno vrijeme.
Mnoge industrije, uključujući turizam, trgovinu i proizvodnju, sve teže pronalaze zaposlenike koji su spremni raditi punih 40 sati tjedno.
Upravo zbog toga poslodavci podržavaju mjere koje bi potaknule ljude da povećaju broj radnih sati.
Hoće li bonus promijeniti tržište rada?
Prijedlog o bonusu od 1.000 eura tek treba proći političku raspravu, ali već izaziva veliku pažnju javnosti.
Dok poslodavci smatraju da bi takva mjera mogla pomoći u stabilizaciji tržišta rada, kritičari upozoravaju da problem rada na pola radnog vremena ima i društvene uzroke, poput brige o djeci ili potrebe za fleksibilnijim radnim rasporedom.
Bez obzira na rasprave, jasno je da Austrija traži rješenja kako bi potaknula veći broj zaposlenika na rad s punim radnim vremenom i osigurala stabilnost gospodarstva u budućnosti.
