Ekonomija
Oko 900 radnika Volkswagena strahuje od gubitka posla
Njemački automobilski gigant Volkswagen suočava se s novim izazovima u svojoj tvornici gospodarskih vozila u Stöckenu, gdje će krajem mjeseca biti izgubljeno oko 900 radnih mjesta. Ovaj potez dio je šire strategije kompanije za smanjenje troškova i prilagodbu novim tržišnim uvjetima.
Razlozi za gubitak radnih mjesta
Volkswagen se već neko vrijeme suočava sa smanjenom potražnjom za električnim vozilima, posebno u Europi i Kini. Visoka inflacija i ukidanje državnih poticaja dodatno su pogoršali situaciju, što je dovelo do potrebe za restrukturiranjem i smanjenjem broja zaposlenih.
Kompanija je najavila planove za uštedu od 10 milijardi eura do 2026. godine, kako bi povećala profitabilnost i konkurentnost. Ovaj plan uključuje smanjenje administrativnih troškova i eliminaciju dupliciranih procesa unutar kompanije. Uz to, Volkswagen planira racionalizirati svoje operacije kako bi bolje odgovorio na izazove modernog tržišta, prenosi Domaći-radio.
Utjecaj na tvornice u Njemačkoj
Osim tvornice u Stöckenu, slične mjere će biti primijenjene i u drugim proizvodnim pogonima kao što su Zwickau i Emden. Ove tvornice su također pogođene smanjenom potražnjom za električnim vozilima, što je dovelo do otpuštanja radnika i smanjenja proizvodnih kapaciteta.
Thomas Schaefer, brand chief Volkswagena, istaknuo je da su trenutne strukture i procesi unutar kompanije preskupi i neefikasni. “S mnogim našim pre-existing strukturama, procesima i visokim troškovima, više nismo konkurentni kao Volkswagen brand,” izjavio je Schaefer.
Volkswagenova tvornica u Stöckenu suočava se s teškim vremenima dok kompanija prelazi na proizvodnju električnih vozila. Gubitak 900 radnih mjesta je samo jedan dio šireg plana restrukturiranja koji ima za cilj povećanje efikasnosti i profitabilnosti kompanije. Kako se tržište nastavlja mijenjati, Volkswagen će morati nastaviti prilagođavati svoje operacije kako bi ostao konkurentan i relevantan.
Ekonomija
Cijene nafte pale zbog straha od usporavanja globalne potražnje
Na svjetskim tržištima cijene nafte prošloga su tjedna pale, ponajviše zbog zabrinutosti da bi trgovinski sukob između SAD-a i Kine mogao usporiti rast globalnog gospodarstva, a time i smanjiti potražnju za energentima.
Na londonskom tržištu cijena barela pala je za 1,6 posto, na 66,87 dolara, dok je na američkom tržištu zabilježen pad od 2,6 posto, na 63,02 dolara.
Osim zabrinutosti zbog trgovinskog rata, pritisak na cijene dolazi i sa strane ponude. Nekoliko članica OPEC-a i njihovih saveznika predložilo je da se u lipnju poveća proizvodnja, i to u većem obujmu nego što je prethodno planirano.
Stručnjaci upozoravaju da bi se, zbog kombinacije smanjene potražnje i moguće povećane ponude, cijene nafte mogle zadržati na nižim razinama u nadolazećem razdoblju.
Ekonomija
Proračunski minus veći od očekivanog: Spremaju se veći porezi i manje olakšice
Proračunski deficit Austrije značajno je veći nego što se ranije procjenjivalo, pa su nužne dodatne mjere štednje. Iako je s početkom travnja već pokrenut paket ušteda vrijedan 6,4 milijarde eura, taj iznos neće biti dovoljan da se pokrije sve veći manjak u državnoj blagajni. Nove mjere očekuju se već tijekom ljeta.
U tom kontekstu, ponovno se razmatra i reforma poreza na nekretnine. Trenutni način obračuna temelji se na zastarjelim podacima, a prilagodba bi mogla donijeti stotine milijuna eura dodatnih prihoda. Neka izvješća govore čak o potencijalu od 2,7 milijardi eura ako bi se primijenio model poput onog iz njemačke pokrajine Baden-Württemberg.
Osim povećanja poreza, najavljeno je i smanjenje poreznih olakšica – primjerice, od 2026. mnogi građani više neće osjetiti puni učinak ublažavanja tzv. “hladne progresije”. Također, uvodi se ograničenje dodatne zarade uz naknadu za nezaposlene, a povećat će se i doprinosi za zdravstveno osiguranje kod mirovina.
Sve ove mjere utjecat će na neto primanja građana, no ni one neće biti dovoljne da se izbjegne moguće pokretanje postupka zbog prevelikog deficita na razini EU, koje se očekuje na jesen 2025. Ministar financija Markus Marterbauer (SPÖ) već je najavio mogućnost uvođenja dodatnih ili viših poreza, ako sadašnje mjere ne budu dovoljne.
Ekonomija
Bivši austrijski kancelar Sebastian Kurz pokrenuo vlastitu nekretninsku tvrtku
Sebastian Kurz, bivši kancelar i predsjednik austrijske Narodne stranke (ÖVP), proširuje svoje poslovne aktivnosti – ovoga puta na tržište nekretnina. Osnovao je novu tvrtku SK Liegenschaftsbeteiligungs GmbH, čime ulazi u još jedno poduzetničko područje.
Prema austrijskom registru poduzeća, tvrtka je osnovana 28. veljače 2025. s temeljnim kapitalom od 10.000 eura. Njezin cilj je kupovina, prodaja te upravljanje nekretninama i imovinom. Vlasnik nove firme je već postojeća SK Beteiligungs GmbH, koja je također u Kurzovu vlasništvu, a on je i direktor obje kompanije.
Nakon odlaska iz politike, Kurz je već bio poslovno aktivan – radio je za investicijsku tvrtku američkog tech-milijardera Petera Thiela i osnovao više firmi za savjetovanje i ulaganja. Jedna od značajnih poslovnih poveznica mu je i izraelski startup Dream iz područja kibernetičke sigurnosti, čija je vrijednost danas procijenjena na više od milijardu eura, a u kojem Kurz posjeduje 15 % udjela.
Pravne nevolje i dalje traju
Iako se snažno angažirao u poslovnom svijetu, Kurz još uvijek nije zatvorio pravna poglavlja iz svoje političke prošlosti. Nepravomoćno je osuđen na osam mjeseci uvjetne kazne zbog lažnog svjedočenja pred parlamentarnim odborom o aferi Ibiza. Žalbeni postupak zakazan je za kraj svibnja. Uz to, i dalje je pod istragom austrijskog tužiteljstva za gospodarski kriminal i korupciju (WKStA) zbog navodne upletenosti u medijsko-političku aferu oko oglašavanja i pogodovanja. Kurz sve optužbe negira.
