Hrvati u iseljeništvu
Ograničenja putovanja: Kako i pod kojim uvjetima mogu putovati hrvatski državljani
Pandemija koronavirusa uvelike je utjecala na mogućnost slobodnog kretanja između država, a u vrijeme pandemije koronavirusa vrijede i nova pravila koja prilikom ulaska u određenu državu uključuju obaveznu karantenu odnosno samoizolaciju ili posjedovanje valjanog testa na koronavirus. Hrvatski autoklub objavio je listu pravila odnosno aktualnosti koje se tiču ulaska u svako zemlju.
Otvaranje prijelaza s BiH
Dvadeset prijelaza između Bosne i Hercegovine i Republike Hrvatske privremeno je bilo zatvoreno početkom travnja zbog sprječavanja širenja zaraze virusom COVID-19 te se, na inicijativu Republike Hrvatske, ponovo otvaraju za pogranični promet 15. listopada zbog početka nove školske godine te potrebe obavljanja gospodarskih i poljoprivrednih aktivnosti u pograničnim područjima obiju država.
Granice BiH otvorene su za državljane Hrvatske, Srbije i Crne Gore.
Slovenija
Građani hrvatskih županija u pograničnom području ne moraju imati test i ne moraju u karantenu pri ulasku u Sloveniju.
Na crvenoj listi su sljedeće županije: Brodsko-posavska, Dubrovačko-neretvanska, Ličko-senjska, Požeško-slavonska, Šibensko-kninska, Splitsko-dalmatinska, Virovitičko-podravska i Zadarska.
Kakva su pravila za države i (županije) na crvenoj listi? Ako je država na crvenoj listi to znači da njezini građani nakon ulaska u Sloveniju moraju u 14-dnevnu karantenu. Iznimke su osobe koje prevoze robu i koje moraju tranzit kroz Sloveniju obaviti za 12 sati. Sve osobe u tranzitu koje će napustiti Sloveniju najkasnije za 12 sati. Iznimke su i nositelji diplomatskih putovnica. Slobodan je ulazak policajaca ili pravosudnih policajaca iz druge države ako obavljaju ekstradiciju tražene osobe, osumnjičenika ili slične poslove.
Obavezan je test za osobe koje obavljaju usluge zbog kojih su dobile certifikat nadležnog ministarstva. Također, obavezan je test na koronavirus za osobe koje obavljaju određene ekonomske aktivnosti za koje moraju pokazati dokaz (certifikat i A1 certifikat), a moraju se i vratiti u svoju državu najkasnije 24 sata od ulaska. Ako je osoba zaposlena u inozemnoj tvrtki koja pruža usluge u Sloveniji dužna je testirati se i potom može nastaviti s radom.
Točne i ažurirane podatke možete naći na stranicama Hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.
Crna Gora
Od 1. lipnja Crna Gora otvara granice.
Mađarska
Od 1. 9. Mađarska zatvara granice za sve putnike koji nemaju adresu stanovanja u toj zemlji (ulaz je omogućen samo za tzv. opravdane slučajeve, odnosno tranzitni promet, prekogranične radnike…). Mjere su potvrđene i za listopad. Svi Mađari koji se vraćaju moraju u 10-dnevnu karantenu ili će se morati dvaput testirati.
U Mađarsku mogu putnici u službenom posjetu, putnici koji dolaze poslovno (potrebni su dokazi).
Od 1. 9. rujna otvorena su tri granična prijelaza prema Hrvatskoj: Udvar, Barcs (samo za građane iz Hrvatske i Mađarske) i Leteneye. Za prekogranične radnike (do 30 km udaljenosti od granice) otvoreni su i prijelazi u Donjem Miholjcu i Baranjskom Petrovom Selu.
Italija
U Italiju se može bez testa na koronavirus.
Austrija
Austrija je Hrvatsku svrstala u skupnu (korona)nesigurnih država i svojim građanima ne preporučuje putovanje. Od ponoći u ponedjeljak 17. 8. svi građani koji ulaze u Austriju iz Hrvatske moraju imati negativan test na koronavirus koji nije stariji od 72 sata ili u sljedećih 48 sati moraju obaviti test u Austriji. Od 17. 10. te su mjere ukinute Brodsko-posavskoj, Istarskoj, Koprivničko-križevačkoj, Osječko-baranjskoj, Šibensko-kninskoj, Varaždinskoj i Zadarskoj županiji, odnosno građani koji dolaze iz tih županija ne moraju imati test na koronavirus, ulaz u Austriju je slobodan.
Pogranični radnici ne moraju imati test na koronavirus. Tranzit kroz Austriju je slobodan.
Točne i ažurirane podatke možete naći na stranicama Hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.
Srbija
Državljani Hrvatske, Bugarske, Rumunjske i Sjeverne Makedonije morat će od 15. kolovoza za ulazak u Srbiju imati negativan PCR test ne stariji od 48 sati. Građani Srbije pri ulasku u Srbiju neće morati imati test.
Švicarska
Građani koji dolaze iz Hrvatske morat će u samoizolaciju koja će trajati 10 dana. Točne i ažurirane podatke možete naći na stranicama Hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.
Slovačka
Od 1. rujna Hrvatska je na crvenoj listi. Obavezna je samoizolacije od 14 dana – ili traje do negativnog rezultata testa na koronavirus.
Češka
Hrvatski građani mogu slobodno ulaziti u Češku od 8. lipnja.
Poljska
Granice su otvorene za putnike iz Hrvatske. Informacija koja se pojavila da su zabranjeni letovi iz Hrvatske nije točna.
Njemačka
Točne i ažurirane podatke možete naći na stranicama Hrvatskog ministarstva vanjskih poslova.
Točne i ažurirane podatke o putovanjima možete pratiti na stranicama Ministarstva vanjskih poslova Republike Hrvatske ili na stranicama Hrvatskog autokluba.
R.P / hak.hr
Foto:
Hrvati u Austriji
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
U 11. izbornoj jedinici za izbor zastupnika u Hrvatski sabor, u kojoj biraju hrvatski državljani bez prebivališta u Republici Hrvatskoj, pobijedio je HDZ s osvojenih 79.51 posto glasova birača, i sva tri mandata.
Privremeni neslužbeni podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP) od 9 sati, s obrađenih 96,88 posto biračkih mjesta, pokazuju da je 40.373 važeća listića, HDZ osvojio 32.104 glasova, odnosno 79,51 posto.
Drugi Most osvojio je 2679 glasova (6,63 posto), a treći Hrvatsko 2469 glasova (6,11 posto), no nisu dobili ni jedan mandat.
Izborni prag 11. izbornoj jedinici nisu prešli Možemo (3,02 posto), OIP (2,07 posto), A-HSP-Dražen Keleminec (1,09 posto), Stranka Ivana Pernara (1,03 posto) te lista Fokusa i Republike (0,5 posto).
HDZ dobio najviše glasova u Austriji, drugo mjesto osvojila stranka Možemo
HDZ je osvojio i najviše glasova u Austriji. Naime, na izbore se odazvalo 394 glasača, od čega je broj važećih izbornih listića bio 379.
Najveći broj glasova osvojio je HDZ za kojeg je glasalo 163 ljudi, odnosno 43 posto. Drugo mjesto pripalo je Možemo koji su osvojili 80 glasova ili 21,1 posto, dok je treće mjesto osvojio MOST sa 40 glasova ili 10,5 posto.
Hrvati u Austriji
Danas se održavaju izbori u Hrvatskoj
Danas se se održavaju parlamentarni izbori za 11. saziv Hrvatskog sabora. U 7 sati otvara se više od 6. 500 biračkih mjesta na kojima će se moći glasovati do 19 sati, do kada je na snazi izborna šutnja.
U biračke popise upisano je 3 milijuna i 773 tisuće birača, 127 tisuća manje nego prije četiri godine. S prebivalištem u Hrvatskoj ih je 3 milijuna i 511 tisuća, a bez prebivališta u njoj, aktivno registriranih je 222.300 birača.
Izbori u Austriji
Predsjednik Republike Hrvatske donio je 15. ožujka 2024. g. Odluku o raspisivanju izbora za zastupnike u Hrvatski sabor.
Izbori u Republici Austriji održat će se
16. i 17. travnja 2024. g. (utorak i srijeda) u vremenu od 7.00 do 19.00 sati u
Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču (Operngasse 20b, 1040 Wien)
Obavještavaju se birači da mogu izvršiti pregled, dopunu i promjenu podataka upisanih u registar birača te podnijeti zahtjev za privremeni upis u registar birača izvan mjesta prebivališta, izdavanje potvrde za glasovanje izvan mjesta prebivališta, prethodnu registraciju i aktivnu registraciju.
ROK ZA PODNOŠENJE ZAHTJEVA ISTEKAO JE U SUBOTU, 6. TRAVNJA 2024.
Svoje podatke upisane u registar birača možete provjeriti na poveznici: https://biraci.gov.hr/RegistarBiraca/
Ukoliko na predstojećim izborima za zastupnike u Hrvatski sabor želite glasovati u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču, potrebno je izvršiti prethodnu/aktivnu registraciju.
Zahtjev za registraciju podnosi se popunjavanjem obrasca za registraciju koji se može predati najkasnije do 06.travnja 2024. godine, i to:
- osobno u Konzularnom odjelu Veleposlanstva Republike Hrvatske u Beču
- poštom, ili
- putem e-maila u pdf formatu na email adresu: izbori.bec@mvep.hr
Hrvati u Austriji
Velika subota – Vazmeno bdjenje, dan molitve i razmišljanja o muci i smrti
I danas Crkva ne slavi nikakva bogoslužja, nego je duboko uronjena u otajstvo smrti Gospodinove i njegova boravka u grobu. Tek večeras ćemo slaviti Vazmeno bdjenje, kao središnje i najvažnije bogoslužje čitave liturgijske godine.
U očima suvremenika, Isus je bio u potpunosti poražen. Umro je, štoviše, smaknut je kao posljednji zločinac. Odrekli su ga se i njegovi sljedbenici i njegovi takozvani prijatelji, a puk se okrenuo protiv njega. Odbacili su ga i Rimljani i Židovi. Ni za trag mu se više nije trebalo znati. Međutim, nije tako završilo. Tamo gdje i u očima malobrojnih Isusovih prijatelja više nije bilo nikakve nade, Isus pobjeđuje.
Danas je poznat i obred Služba svjetla i blagoslova vatre koje podrijetlo ima u judeokršćanskom običaju paljenja svijeća u molitvu blagoslova, a u Vazmenom bdjenju ovaj veličanstveni obred unošenja svijeće u mračnu crkvu simbolizira Kristovo uskrsnuće.
