Hrvatska
Novo istraživanje: HDZ i dalje prvi izbor kod glasača
Kakav je rejting stranaka i političara u studenom? Ovo su rezultati novog CRO Demoskopa.
Kako stoje stranke?
Pobjednik za nove izbore bio bi isti. Još od izbora 2020. HDZ je zadržao prvu poziciju. Vladajuću stranku bira nešto više od četvrtine ispitanika (studeni 25,3 posto – listopad 25,6 posto) uz blagi pad u odnosu na listopad. Drugi izbor i dalje je SDP (studeni 15,2 posto – listopad 15,6 posto) dok je MOŽEMO! treći (studeni 11,0 posto – listopad 11,4 posto). U teoriji ove dvije lijeve opcije imaju isto kao HDZ, ali ovdje je cijela Hrvatska jedna izborna jedinica,pokazalo je istraživanje RTL-a u suradnji s Promocijom plus.
Od suprotstavljanja Vladi, svog plana i programa za Vukovar profitirao je Domovinski pokret (studeni 8,4 posto – listopad 7,5 posto) preskočio je MOST (studeni 7,4 posto – listopad 8,2 posto). Uz pad MOST je na petom mjestu, a svi ostali su daleko, ispod 2 posto. Centar (studeni 1,8 posto – listopad 1,7 posto), Radnička fronta (studeni 1,7 posto – listopad 1,8 posto).
Fokus (studeni 1,4 posto – listopad 1,0 posto), HSS (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto) HNS (studeni 1,2 posto – listopad 1,1 posto), a onda i Socijaldemokrati (studeni 1,1 posto – listopad 1,2 posto) koji su s HSS-om i laburistima u savezu “Naša Hrvatska”.
Na tek 1 posto su IDS (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), Hrvatski suverenisti (studeni 1,0 posto – listopad 0,9 posto), a svi ostali su i ispod toga. Prostora za pridobivanje birača ima jer neodlučni birači (studeni 16,7 – listopad 16,5 posto) jer su druga “snaga” u državi.
Penava se probio na treće mjesto najpozitivnijih
Na ljestvici najpozitivnijih političara prvo mjesto drži predsjednik Milanović (studeni 18,2 posto – listopad 17,4 posto), ovo je njegov najbolji rejting u zadnjih godinu dana, a za vratom mu puše premijer Plenković (studeni 15,4 posto – listopad 15,0 posto) koji je također povećao pozitivni doživljaj od listopada. Na treće se mjesto probio vukovarski gradonačelnik Ivan Penava (studeni 4,1 posto – listopad 2,0 posto). Ovo je njegov najbolji rejting na ovoj ljestvici do sada.
Slijedi gradonačelnik Zagreba (studeni 3,2 posto – listopad 3,1 posto), pa njegova stranačka kolegica koja želi biti premijerka (studeni 3,0 posto – listopad 4,2 posto), onda i Dalija Orešković (studeni 1,7 posto – listopad 1,4 posto) pa SDP-ov kandidat za premijera (studeni 1,6 posto – listopad 1,9 posto).
U top deset su još: Karolina Vidović Krišto (studeni 1,3 posto – listopad 1,4 posto), Biljana Borzan (studeni 1,3 posto – listopad 1,1 posto) i Božo Petrov (studeni 1,0 posto – listopad 1,3 posto). Nitko ostaje na tronu (studeni 22,3 posto – listopad 24,2 posto) jer ga i u studenom bira najviše ispitanika!
Plenković uvjerljivo na čelu najnegativnijih
Nitko se ne želi naći na ljestvici najnegativaca, ali neprestižno prvo mjesto drži premijer Plenković (studeni 30,5 posto – listopad 30,3 posto), bira ga više od 30 posto ispitanika. Drugi je predsjednik Milanović (studeni 10,8 posto – listopad 13,1 posto) kojeg znatno rjeđe negativno ocjenjujete. Evo i šefa diplomacije koji se, očito zbog košarice u pokušaju poljupca njemačkoj kolegici, ovoga mjeseca našao na trećem mjestu (studeni 4,5 posto – listopad 4,1 posto).
Skočio je na pozitivnoj, a još više na ovoj negativnoj ljestvici, pa je Ivan Penava četvrti izbor (studeni 4,0 posto – listopad 0,5 posto). Raste negativan doživljaj i Miloradu Pupovcu (studeni 2,8 posto – listopad 2,2 posto) i Tomislavu Tomaševiću (studeni 2,2 posto – listopad 1,4 posto).
Slijede: Peđa Grbin (studeni 1,5 posto – listopad 2,1 posto), onda Ivan Pernar (studeni 1,1 posto – listopad 0,8 posto), Hrvoje Zekanović (studeni 1,1 posto – listopad 2,4 posto) pa predsjednik Sabora (studeni 1,0 posto – listopad 1,7 posto). Da su negativni svi stav je gotovo 15 posto građana (studeni 14, 8 posto – listopad 13,1 posto).
Trojka za Pantovčak, a Saboru i Vladi…
Imamo i ocjene za Ured predsjednika (studeni 2,89 – listopad 2,85), Vladu (studeni 2,23 – listopad 2,25) i Sabor (studeni 2,09 – listopad 2,11). Ponovno trojka i dvije dvojke. Pantovčak najbolje ocjenjuju birači SDP-a, najlošije HDZ-a. Očekivano: za ocjenu Vlade je obrnuto.
Nismo optimistični
I da vidimo što je s optimizmom. Tražili smo ga, ali našli smo ga kod manje od petine građana (studeni 18,2 posto – listopad 18,5 posto). Istodobno: gotovo 70 posto poručuje kako misli da država ide u lošem smjeru (studeni 69,0 posto – listopad 67,3 posto). Uoči superizborne godine najviše je optimizma među biračima HDZ-a no i među njima je optimistično tek nešto više od polovine.
NAPOMENA: Istraživanje je za RTL provela agencija Promocija Plus na uzorku od 1300 ispitanika, od 6.- 9. studenog. Standardna greška uzorka je +/- 2,7 posto, uz razinu pouzdanosti od 95 posto.
Hrvatska
Ova Thompsonova pjesma je zabranjena na Europskom prvenstvu
Glazbeni odabir hrvatske rukometne reprezentacije izazvao je reakcije već na početku Europskog prvenstva u švedskom Malmöu. Švedski dnevni list Aftonbladet objavio je kako se pjesma Marka Perkovića Thompsona “Ako ne znaš što je bilo” više neće puštati u Malmö Arena.
Prema pisanju Aftonbladeta, nakon utakmice Hrvatske i Gruzije dio gledatelja reagirao je na emitiranje sporne pjesme u dvorani, zbog čega je list zatražio očitovanje organizatora. Nekoliko sati kasnije odgovor je stigao iz Europska rukometna federacija (EHF).
“Ova pjesma nije bila dio službene playliste za utakmicu. Sve glazbene liste unaprijed su pregledane i odobrene od strane organizacije i EHF-a. Hrvatska delegacija je na dan utakmice više puta tražila da se pjesma pusti, no zahtjev je svaki put odbijen”, naveli su iz EHF-a.
Federacija je pritom naglasila kako je činjenica da je pjesma ipak puštena “žalosna” te da se “nije smjela dogoditi”, ističući kako ne odražava vrijednosti koje Europsko prvenstvo promiče. Iako nisu pojasnili kako je do toga došlo, iz EHF-a poručuju da se sličan incident više neće ponoviti te da je o svemu interno obaviješteno osoblje dvorane.
Švedski list u tekstu dodatno pojašnjava kontekst, opisujući Marko Perković Thompson kao kontroverznu javnu osobu čije su pjesme i nastupi u prošlosti bili zabranjivani na međunarodnim sportskim događajima i u pojedinim europskim državama.
Hrvatska
Hrvatska policija na granicama sve više i detaljnije kontrolira buseve iz Srbije i BiH
Policija je posljednjih dana, zbog pojačanog međunarodnog autobusnog prometa kroz Hrvatsku, provela intenzivne kontrole na graničnom prijelazu Bajakovo. Tijekom nadzora utvrđen je velik broj prometnih prekršaja, zbog čega je izrečeno i naplaćeno više od 100.000 eura kazni, a najčešće nepravilnosti odnosile su se na manipulaciju podacima s tahografa.
Pojačane kontrole od 2. do 6. siječnja provodili su policijski službenici Mobilne jedinice prometne policije Ravnateljstva policije. Nadzorom su obuhvaćena ukupno 32 autobusa s registarskim oznakama Kosova, Bosne i Hercegovine, Sjeverne Makedonije, Srbije, Bugarske, Njemačke i Hrvatske, priopćilo je Ministarstvo unutarnjih poslova.
Tijekom akcije zabilježeno je 38 slučajeva neovlaštenih zahvata na tahografskim uređajima. Osim toga, policija je utvrdila i niz drugih prekršaja, među kojima su nepravilno vođenje evidencije radnih aktivnosti, prekoračenje dopuštenog vremena vožnje, neispravni ili nefunkcionalni tahografi, kršenje propisa o obveznim odmorima vozača, tehnička neispravnost autobusa, vožnja bez važeće tranzitne dozvole kroz Hrvatsku te prekršaji propisani Zakonom o sigurnosti prometa na cestama.
Za sve utvrđene nepravilnosti vozačima i vlasnicima prijevozničkih tvrtki izrečene su novčane kazne u ukupnom iznosu od 100.435,91 eura.
Iz policije poručuju kako će s pojačanim nadzorima autobusnog prometa nastaviti i ubuduće, s ciljem povećanja sigurnosti na hrvatskim cestama i preventivnog djelovanja na sudionike u prometu.
Hrvatska
USA uskratila izdavanje useljeničkih viza građanima BIH, Crne Gore, Albanije, Kosova i S. Makedonije
Sjedinjene Američke Države od 21. siječnja prestat će izdavati useljeničke vize državljanima Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Albanije, Kosova i Sjeverne Makedonije. Te se zemlje nalaze na popisu od ukupno 75 država obuhvaćenih ovom mjerom, objavio je Fox News pozivajući se na izvore unutar američke administracije.
Uz spomenute balkanske države, s europskog kontinenta na popisu su još Rusija, Bjelorusija, Moldavija i Gruzija. Među afričkim zemljama navode se Kongo, Sudan, Alžir i Somalija, dok su iz Azije obuhvaćene Iran, Irak, Afganistan i Jemen.
Uvođenje novih ograničenja
Kao glavni razlog ove odluke navodi se nastojanje američkih vlasti da smanje broj useljenika koji bi u budućnosti mogli postati korisnici javne socijalne pomoći u SAD-u. Američki State Department privremeno će zaustaviti obradu zahtjeva za useljeničke vize iz tih zemalja, sve dok se ne provede revizija postojećih postupaka za procjenu imigracijskih prijava.
Mjera se odnosi isključivo na useljeničke vize, odnosno one koje omogućuju trajni boravak u Sjedinjenim Američkim Državama, uključujući vize za stalni boravak (tzv. green card) i slične kategorije namijenjene osobama koje se žele trajno preseliti u SAD. Odluka ne obuhvaća turističke, studentske ni druge vize za privremeni boravak, poput onih za putovanja, obrazovanje ili poslovne svrhe.
Ovaj potez State Departmenta uslijedio je nakon odluke predsjednika Donalda Trumpa kojom su dodatno proširene i izmijenjene mjere ograničenja ulaska stranih državljana iz zemalja koje se smatraju potencijalnom prijetnjom nacionalnoj ili javnoj sigurnosti.
